Umjetna inteligencija ušla je u poslovanje brže nego što su mnoge kompanije i javne institucije stigle razumjeti njezine stvarne posljedice. Više nije riječ samo o novom tehnološkom alatu, nego o promjeni koja zahvaća način donošenja odluka, organizaciju rada, razvoj softvera, korisničku podršku, upravljanje podacima i samu strukturu poslovnih procesa. U Hrvatskoj se AI sve češće koristi, ali se još uvijek prečesto zadržava na razini pojedinačnih alata, eksperimenata i inicijativa koje ne prerastaju u cjelovitu poslovnu transformaciju. Poseban izazov pritom nije samo tehnološki, nego upravljački i obrazovni: organizacije moraju znati što žele postići, kako će mjeriti učinak i tko preuzima odgovornost za rezultate koje AI sustavi proizvode.

Rasprava o kibernetičkoj sigurnosti danas je gotovo neodvojiva od rasprave o umjetnoj inteligenciji, no fokus na nove alate ne smije zasjeniti činjenicu da se velik broj napada i dalje događa zbog osnovnih propusta, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Joe Tidy, BBC-jev novinar specijaliziran za cyber kriminal i ransomware napade. Prema njegovu tumačenju, industrija se nalazi u trenutku u kojem se istodobno pojavljuju velika očekivanja i veliki strahovi. „Svi govore o umjetnoj inteligenciji“, kaže Tidy, upozoravajući da se u istom trenutku može čuti kako je kibernetička sigurnost napokon riješena, ali i kako je zbog istih alata ugroženija nego ikad.

Regulacija umjetne inteligencije sve se više udaljava od teorijske rasprave i ulazi u prostor konkretne odgovornosti, osobito kada sustavi upravljani algoritmima mogu izazvati štetu za život, zdravlje ili imovinu, objašnjava za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Stefan Martinić, odvjetnik koji se bavi pravnim aspektima novih tehnologija. Hrvatska je, prema njegovu tumačenju, u tom području otvorila vrlo važno, ali i vrlo osjetljivo pitanje: tko je odgovoran kada umjetna inteligencija pogriješi, ugrozi čovjeka ili sudjeluje u odluci koja može dovesti do štetne posljedice.

Europske direktive, lokalni zakoni i novi zahtjevi usklađenosti otvorili su važan prostor za ozbiljnije upravljanje kibernetičkim rizicima, ali su istodobno na domaće tržište donijeli mnogo nesigurnosti, površnih tumačenja i parcijalnih rješenja, izjavljuje Antonija Vojnović, voditeljica Odjela za upravljanje, rizike i usklađenost u Spanu. Prema njezinu tumačenju, problem nije u samoj regulativi, nego u načinu na koji je tržište pokušava razumjeti i pretvoriti u konkretne projekte. „Donijele su nam cijeli kaos na tržište“, kaže Vojnović, upozoravajući da je Hrvatska malo tržište na kojem mnogi pokušavaju ponuditi jedno rješenje za sve probleme.

Kibernetička sigurnost više nije tema o kojoj se tvrtke tek trebaju uvjeravati, nego područje u kojem tržište sve jasnije osjeća manjak iskusnih stručnjaka, rast napada i potrebu za cjelovitijim pristupom zaštiti, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Hrvoje Englman, voditelj informacijske sigurnosti u Spanu. Prema njegovu tumačenju, problem nije samo u tome što ljudi nedostaje, nego i u tome kakav profil ljudi tržištu doista treba. „Velika je potreba za onima najboljima, a potreba za nekim juniorima baš i nije velika“, kaže Englman.

Rast domaćih tehnoloških kompanija sve se manje može promatrati samo kroz izvoz, a sve više kroz sposobnost stvaranja međunarodnog poslovanja na tržištima na kojima vlastite kompetencije mogu doći do punog izražaja, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana. Hrvatska je, prema njegovu tumačenju, važna početna točka, ali ne i granica ambicije. „Mi smo nekad bili veliki izvoznik, a sada radimo u sedam drugih država“, kaže Dujmović, naglašavajući da se Spanov razvoj sve više temelji na poslovanju izvan domaćeg tržišta.

Hrvatska industrija podatkovnih centara nalazi se u trenutku u kojem se mora odlučiti želi li ostati lokalno tržište manjih infrastrukturnih projekata ili iskoristiti priliku za ozbiljnije pozicioniranje na europskoj karti digitalne infrastrukture. Igor Grdić, dopredsjednik HRDCA-e i Regional Director, Central Europe u Vertivu, za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe kako  Hrvatska ima znanje, ljude, geografski položaj i sigurnosni okvir, ali da za veće investicije mora ubrzati rad na energetskim, prijenosnim i regulatornim preduvjetima.

Hrvatsko tržište podatkovnih centara ulazi u fazu u kojoj se sve jasnije razdvajaju dvije vrste ambicija: veliki, energetski i investicijski zahtjevni AI projekti s jedne strane, te manji i srednji enterprise podatkovni centri s druge, namijenjeni telekomima, domaćim tvrtkama, cloud uslugama i kolokaciji. Bojan Klasan, voditelj data centra u A1 Hrvatska, smatra da je upravo taj drugi segment realna i važna osnova daljnjeg razvoja hrvatskog tržišta.

Hrvatsko tržište podatkovnih centara više nije samo uska infrastrukturna niša, nego sve važniji dio rasprave o digitalnom suverenitetu, umjetnoj inteligenciji i sposobnosti domaćeg gospodarstva da zadrži podatke, servise i razvoj unutar vlastitog tehnološkog okruženja. Filip Olujić, direktor DataBoxa, upravo iz perspektive domaćeg operatora i investitora vidi kako se tržište mijenja: od pojedinačnih projekata i ad hoc suradnji prema organiziranijem ekosustavu, u kojem podatkovni centri, dobavljači opreme, integratori, javna uprava i korisnici moraju razgovarati istim jezikom.

Poljska je u samo nekoliko godina izrasla u jedno od najdinamičnijih europskih tržišta podatkovnih centara, a njezin se razvoj sve češće promatra kao model za novi val ulaganja u digitalnu infrastrukturu. Piotr Kowalski iz Polish Data Center Associationa za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe da se Poljska nalazi u poziciji tržišta koje preuzima dio potražnje iz prezasićenih središta, dok razvija energetsku, građevinsku i tehnološku bazu za sljedeću fazu rasta.

Hrvatska industrija data centara ulazi u fazu u kojoj više nije dovoljno govoriti samo o pojedinačnim infrastrukturnim projektima, nego o pozicioniranju zemlje u široj regionalnoj digitalnoj ekonomiji. Predsjednik Hrvatske udruge data centara i direktor Digital Realty Hrvatska Goran Đoreski za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe nakon prve konferencije udruge da je interes tržišta, javnog sektora i medija pokazao kako tema više nije usko tehnološka, već strateška. Za Hrvatsku je, smatra, ključno pitanje može li vlastitu geografsku, energetsku i regulatornu poziciju pretvoriti u konkurentsku prednost.

Umjetna inteligencija u korisničkoj podršci često se opisuje kao tehnologija koja će zamijeniti agente, no Sandra Kujundžić Drašković, CIO Transcoma, smatra da je takva interpretacija pojednostavljena i pogrešna. Industrija je, kaže, sličnu retoriku već čula prije dvadesetak godina, kada su se pojavili RPA roboti i automatizacija procesa. Tada se također tvrdilo da će automatizacija zamijeniti velik dio agentskog rada, ali to se nije dogodilo. „Ono što sigurno znamo jest da agenti neće nestati“, ističe Kujundžić Drašković.

Umjetna inteligencija u poslovanju sve se rjeđe može promatrati kao samo još jedan tehnološki alat, a sve više kao promjena koja zadire u način organizacije rada, razvoja softvera, upravljanja projektima i stvaranja poslovne vrijednosti. Krešimir Mudrovčić, jedan od suosnivača tvrtke CROZ, nakon 11. godišnje konferencije kompanije ističe da je najvažnija poruka upravo odmak od fascinacije alatima prema njihovoj stvarnoj primjeni u organizacijama.

Umjetna inteligencija u poslovnim sustavima ulazi u fazu u kojoj pitanje više nije može li model generirati tekst ili automatizirati pojedini zadatak, nego mogu li kompanije promijeniti način rada tako da AI postane dio operativnog modela. Sanjin Bičanić iz tvrtke Bain & Company upozorava da se vrijednost ne stvara dodavanjem alata na postojeće procese, nego redizajnom rada oko AI agenata.

Dani komunikacija ponovno su u Rovinju okupili industriju tržišnih komunikacija, oglašavanja, medija i kreativnosti, ali za Dunju Ivanu Ballon, direktoricu festivala, njihova uloga nije samo u tome da jednom godišnje na jednom mjestu okupe struku. Prava vrijednost festivala, ističe, jest u tome da industriju ne zatvara u ono što je već poznato, nego je stalno potiče da razmišlja unaprijed, propituje vlastite obrasce i uči iz globalnih iskustava.

Dani komunikacija i ove su godine u Rovinju pokazali zašto taj festival ima posebno mjesto u domaćoj industriji tržišnih komunikacija. Za Jelenu Fiškuš, suosnivačicu i kreativnu direktoricu Studija Sonda te predsjednicu Uprave HURA-e, vrijednost festivala nije u jednoj dominantnoj temi, nego upravo u širini tema koje industrija danas mora razumjeti. Komunikacije se više ne mogu svesti samo na oglašavanje, kreativnost ili medije, jer se dotiču tehnologije, strategije, društvenih promjena, politike, digitalnih platformi i ponašanja potrošača.

Nakon završetka još jednog izdanja Dana komunikacija, Anđela Buljan Šiber, osnivačica agencije Izone i članica Organizacijskog odbora festivala, ističe da uspjeh takvog događaja nije rezultat kratkoročne pripreme, nego dugotrajnog praćenja industrije, trendova i ljudi koji mogu otvoriti važne rasprave. Dani komunikacija pritom nisu samo festival tržišnih komunikacija, nego mjesto na kojem se provjerava kamo se kreću kreativnost, oglašavanje, tehnologija i način na koji publika danas prima poruke.

U vremenu u kojem se mediji, oglašavanje, komunikacije i marketing mijenjaju brže nego ikada, Mark Pollard, jedan od vodećih svjetskih mentora za marketinšku strategiju, smatra da ključno pitanje više nije samo kako privući pozornost publike, nego kako izgraditi održiv medijski model u svijetu algoritama, umjetne inteligencije, političkih pritisaka i sve nestabilnijih prihoda. Njegova je osnovna poruka jasna: novinarstvo ima budućnost, ali samo ako novinari i medijske organizacije razviju snažniji autorski identitet, jasniji odnos prema vlastitom intelektualnom kapitalu i nove načine stvaranja vrijednosti.

Legit Software s proizvodom Data Privacy Manager ulazi u jednu od najvažnijih faza dosadašnjeg razvoja. Tvrtka, koju je suosnovao Dražen Oreščanin, odabrana je među deset polufinalista startup natjecanja Podim, nakon selekcije u kojoj je, prema njegovim riječima, bilo prijavljeno više od 450 startupa, dok ih je 136 ušlo u pitch program. Za tvrtku koja razvija softver u području privatnosti podataka i regulatorne tehnologije, ulazak u polufinale nije samo priznanje kvaliteti proizvoda, nego i važna investicijska i tržišna referenca.