Combisov Ured za upravljanje projektima razvijao se usporedno s kompanijom koja je od manje IT tvrtke izrasla u jednog od većih ICT integratora u regiji. U posljednjih pet godina PMO je narastao s četiri do pet na 11 članova, a godišnje kroz njega prolazi 30 do 40 projekata, ovisno o veličini i složenosti. Raspodjela projekata nastoji se organizirati tako da voditelji imaju dovoljno vremena za kontrolu isporuke i komunikaciju s korisnikom. U posljednjih godinu dana tim se sve više bavi primjenom umjetne inteligencije u projektnom menadžmentu. AI pomaže u ranom otkrivanju rizika, izradi početnog plana i pripremi statusnih izvještaja, a koristi se i za analizu dokumentacije, izdvajanje zadataka te pripremu zapisnika i prezentacija. U Combisovu PMO-u umjetnu inteligenciju opisuju kao dvanaestog člana tima, a Microsoft Power Automate automatizira procese i povezuje različite alate. Konačna procjena, odgovornost za odluke i komunikacija u izazovnim situacijama ostaju na ljudima. O tome kako se AI koristi u projektnom radu i koje će kompetencije voditeljima biti ključne, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Tena Galić, voditeljica projekata u Combisovu Uredu za upravljanje projektima.

Combisovi voditelji projekata u PMO-u zaduženi su za najsloženije i najveće isporuke. Za konkretan projekt voditelj odgovara za plan, rokove, resurse, rizike i komunikaciju s naručiteljem, dok je tehnički voditelj zadužen za izvedbu i provjeru rješenja. PMO na razini organizacije razvija metodologiju, dodjeljuje voditelje složenim projektima i provjerava primjenu dogovorenih pravila. Uspješnost se prati kroz ključne projektne točke, utrošene čovjek-dane, financijski rezultat i kvalitetu dokumentacije, testiranja i primopredaje. Posebna se vrijednost vidi kada se rizik otkrije dovoljno rano da se prilagode plan ili prioriteti, odnosno uključe osobe ovlaštene za odluku. Veliki infrastrukturni projekt koji navodi dovršen je u ugovorenom roku i budžetu unatoč nepotpunoj dokumentaciji i odlukama koje su ovisile o naručitelju. Naučene lekcije s projekata zatim se analiziraju i koriste za prilagodbu metodologije, procesa i svakodnevnog rada. O podjeli odgovornosti, mjerenju rezultata i prijenosu iskustava, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Ivana Skočanić, voditeljica projekata u Combisovu Uredu za upravljanje projektima.

Umjetna inteligencija sve se brže pomiče od odgovaranja na pitanja prema samostalnom obavljanju zadataka, a takav razvoj stvara potražnju za drukčijom računalnom infrastrukturom. Autonomnim agentima više nisu dovoljni samo veliki jezični modeli jer za rad trebaju izdvojena okruženja u kojima mogu pokretati programe, pristupati podacima i izvršavati kod. Upravo na tom dijelu tržišta svoju budućnost gradi Daytona, kompanija koja je novom investicijskom rundom od 60 milijuna dolara dosegnula procijenjenu vrijednost od milijardu dolara. „Ozbiljnim procjenama veličine ovog tržišta ne bih previše vjerovao“, kaže Ivan Burazin, suosnivač Daytone, upozoravajući da je riječ o kategoriji čiji se poslovni i tehnološki okviri tek oblikuju. 

Sportski rezultati, statistika i ocjene igrača već godinama okupljaju milijune korisnika Sofascorea, ali razgovori navijača često se nastavljaju izvan same platforme. Zagrebačka tehnološka kompanija sada želi promijeniti taj odnos pokretanjem vlastite društvene mreže namijenjene isključivo sportu. „Htjeli smo da se razgovor o sportu vodi tamo gdje je sport, uz podatke koji ga potkrepljuju“, objašnjava Ivan Bešlić, suosnivač Sofascorea. Time kompanija ulazi u područje u kojem nije dovoljno korisnicima ponuditi informacije, nego ih treba potaknuti da se vraćaju, sudjeluju u raspravama i sami stvaraju sadržaj. 

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u poslovanje kompanija, ali između uspješnog pilot-projekta i njezine svakodnevne primjene u ključnim poslovnim procesima još uvijek postoji velik raskorak. Tehnološka rješenja napreduju brže nego što ih mnoge organizacije uspijevaju uklopiti u postojeće informacijske sustave, način rada i upravljanje poslovanjem. Upravo zato sve važnije postaje pitanje koliko su kompanije spremne mijenjati vlastite procese, a ne samo uvoditi nove alate. „Najveći izazov u primjeni umjetne inteligencije nije tehnologija, nego sposobnost organizacije da promijeni način na koji posluje“, ističe Matija Jurin, član Uprave i COO Compinga.

Razvoj umjetne inteligencije sve više otvara pitanje kontrole nad podacima, infrastrukturom i poslovnim procesima, a ne samo izbora najnaprednijeg modela. „Stvarna vrijednost AI-ja ne nastaje kada model odgovori na pitanje, nego kada pouzdano odradi posao i stvori rezultat koji opravdava ulaganje”, ističe za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info Marko Dagelić, CEO Datuma.

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u poslovne procese, ali pitanje kontrole nad podacima postaje jednako važno kao i mogućnosti samih modela. Tvrtke moraju odlučiti koje je primjene opravdano razvijati u vlastitom ili izdvojenom okruženju, a za koje su dovoljne standardne usluge u javnom oblaku. „Odluku ne određuje veličina tvrtke, nego vrsta podataka s kojima AI radi“, kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Tibor Pakozdi, osnivač i izvršni direktor tvrtke AI.hr. 

Razvoj softvera prolazi kroz korjenitu promjenu, a granice između ranije odvojenih poslova postaju sve manje izražene. „Kompletan životni ciklus razvoja softvera se mijenja. Ništa više ne ostaje isto.”, za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Hrvoje Gorajščan, CEO Q agency.

Kupnja alata za umjetnu inteligenciju sama po sebi nije poslovna transformacija. „Umjetna inteligencija efikasna je samo ako je integrirana praktički u cijeli poslovni proces.”, za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Krešimir Mlinarić, CEO tvrtke Span Evolve.

Umjetna inteligencija otvorila je novo razdoblje inženjerskog eksperimentiranja unutar IN2 grupe. „Odlučili smo pustiti duha iz boce i iz mjeseca u mjesec gledamo što se događa u različitim timovima.”, za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Ivan Gabrić, CEO IN2.

Razina kibernetičke spremnosti među hrvatskim poduzetnicima nije ujednačena. „Postoje poduzetnici na višoj i oni na nižoj razini svijesti i implementacije kibernetičke sigurnosti.”, za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Martina Dragičević, direktorica Odjela za regulatorne poslove, financiranje iz fondova Europske unije i veleprodaju A1 Hrvatska te predstavnica HUP-ove Koordinacije za kibernetičku sigurnost.

Velika očekivanja od umjetne inteligencije često prethode stvarnom razumijevanju njezine poslovne vrijednosti. „Tvrtke su zbunjene količinom događanja.”, za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Drago Cmuk, partner u Forvis Mazarsu.

Umjetna inteligencija više nije izdvojena tehnologija u razvoju internetskih aplikacija, nego alat koji programeri svakodnevno koriste. „Nema posla u kojem umjetnu inteligenciju ne koristimo ili je ne možemo koristiti.”, za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Hrvoje Nekić, CEO tvrtke WEB Marketing.

Razvoj umjetne inteligencije Krajnović smatra jednom od najvažnijih tehnoloških promjena današnjice. „Riječ je o možda najvećoj promjeni u povijesti ljudske civilizacije.”, za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Siniša Krajnović, predsjednik Uprave i CEO Ericssona Nikole Tesle.

Telekomunikacijska industrija prolazi kroz jednu od najbržih promjena koje je vidio tijekom dvadeset godina rada u sektoru. „Ako smo se prošle godine počeli igrati s alatima u laboratorijskim uvjetima, ove smo ih godine stavili na tržište i počeli stvarno upotrebljavati.”, za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Dejan Turk, predsjednik Uprave i CEO A1 Hrvatska.

Državna digitalna infrastruktura danas obuhvaća znatno više od pojedinačnih registara i aplikacija. Cloud, podatkovni centri, integracijske platforme, kibernetička sigurnost i zajedničke usluge postaju jedinstveni operativni sustav javne uprave. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a, odgovornost tvrtke ne završava razvojem aplikacije nego obuhvaća cijeli životni ciklus digitalne usluge. APIS IT upravlja infrastrukturom za niz ključnih državnih sustava i primarni je pružatelj usluga Centra dijeljenih usluga, odnosno državnog clouda. U modelu CDU-a trenutačno je oko 1.100 korisnika.

Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina snažno podigla razinu optičke i 5G infrastrukture, ali sljedeća faza razvoja bit će tehnički zahtjevnija. Rast podatkovnih centara, clouda i umjetne inteligencije povećava potrebe za kapacitetom, redundancijom i energetskom dostupnošću. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Bojan Klasan, voditelj data centra u A1 Hrvatska, standardne veze više nisu dovoljne za novu generaciju digitalne infrastrukture. Veliki sustavi sve češće traže optičke pravce od 100 i 400 Gbit/s, fizički odvojene trase i minimalnu latenciju. A1 svoj zagrebački podatkovni centar povezuje iz tri neovisna optička smjera i tijekom 2025. povećao mu je kapacitet.

Premještanje podataka u cloud ne završava pitanjem u kojoj se državi nalazi server. Zaštita osobnih podataka ovisi o cijelom lancu obrade, od administrativnog pristupa i sigurnosnih kopija do podizvršitelja, jurisdikcije i upravljanja kriptografskim ključevima. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Karlo Paljug Zorko, načelnik Sektora za nadzor, istrage, tehnologije i sigurnost u Agenciji za zaštitu osobnih podataka, fizička lokacija servera samo je jedan element procjene. Server može biti u Europskoj uniji, a da obrada ipak otvara pitanja pristupa iz trećih država. Jednako je važno tko ima administratorske ovlasti i može li podatke vidjeti u čitljivom obliku.

Utrka za podatkovne centre više se ne vodi samo između najvećih europskih čvorišta. Rast clouda i umjetne inteligencije podiže zahtjeve prema energiji, mrežama, zemljištu, hlađenju i administrativnim rokovima. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Goran Đoreski, direktor Digital Realtyja za Hrvatsku, investitor može planirati s duljim rokom, ali ne može planirati s neizvjesnošću. Digital Realty u Zagrebu upravlja centrom ZAG1, koji je proširen za dodatnih 1.600 četvornih metara ICT i tehničkog prostora. Ukupna instalirana snaga te lokacije iznosi 1,5 MW IT snage, uz maksimalnu ukupnu snagu od 3,15 MW.