Hrvatsko tržište podatkovnih centara ulazi u fazu u kojoj se sve jasnije razdvajaju dvije vrste ambicija: veliki, energetski i investicijski zahtjevni AI projekti s jedne strane, te manji i srednji enterprise podatkovni centri s druge, namijenjeni telekomima, domaćim tvrtkama, cloud uslugama i kolokaciji. Bojan Klasan, voditelj data centra u A1 Hrvatska, smatra da je upravo taj drugi segment realna i važna osnova daljnjeg razvoja hrvatskog tržišta.

Hrvatsko tržište podatkovnih centara više nije samo uska infrastrukturna niša, nego sve važniji dio rasprave o digitalnom suverenitetu, umjetnoj inteligenciji i sposobnosti domaćeg gospodarstva da zadrži podatke, servise i razvoj unutar vlastitog tehnološkog okruženja. Filip Olujić, direktor DataBoxa, upravo iz perspektive domaćeg operatora i investitora vidi kako se tržište mijenja: od pojedinačnih projekata i ad hoc suradnji prema organiziranijem ekosustavu, u kojem podatkovni centri, dobavljači opreme, integratori, javna uprava i korisnici moraju razgovarati istim jezikom.

Poljska je u samo nekoliko godina izrasla u jedno od najdinamičnijih europskih tržišta podatkovnih centara, a njezin se razvoj sve češće promatra kao model za novi val ulaganja u digitalnu infrastrukturu. Piotr Kowalski iz Polish Data Center Associationa za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe da se Poljska nalazi u poziciji tržišta koje preuzima dio potražnje iz prezasićenih središta, dok razvija energetsku, građevinsku i tehnološku bazu za sljedeću fazu rasta.

Hrvatska industrija data centara ulazi u fazu u kojoj više nije dovoljno govoriti samo o pojedinačnim infrastrukturnim projektima, nego o pozicioniranju zemlje u široj regionalnoj digitalnoj ekonomiji. Predsjednik Hrvatske udruge data centara i direktor Digital Realty Hrvatska Goran Đoreski za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe nakon prve konferencije udruge da je interes tržišta, javnog sektora i medija pokazao kako tema više nije usko tehnološka, već strateška. Za Hrvatsku je, smatra, ključno pitanje može li vlastitu geografsku, energetsku i regulatornu poziciju pretvoriti u konkurentsku prednost.

Umjetna inteligencija u korisničkoj podršci često se opisuje kao tehnologija koja će zamijeniti agente, no Sandra Kujundžić Drašković, CIO Transcoma, smatra da je takva interpretacija pojednostavljena i pogrešna. Industrija je, kaže, sličnu retoriku već čula prije dvadesetak godina, kada su se pojavili RPA roboti i automatizacija procesa. Tada se također tvrdilo da će automatizacija zamijeniti velik dio agentskog rada, ali to se nije dogodilo. „Ono što sigurno znamo jest da agenti neće nestati“, ističe Kujundžić Drašković.

Umjetna inteligencija u poslovanju sve se rjeđe može promatrati kao samo još jedan tehnološki alat, a sve više kao promjena koja zadire u način organizacije rada, razvoja softvera, upravljanja projektima i stvaranja poslovne vrijednosti. Krešimir Mudrovčić, jedan od suosnivača tvrtke CROZ, nakon 11. godišnje konferencije kompanije ističe da je najvažnija poruka upravo odmak od fascinacije alatima prema njihovoj stvarnoj primjeni u organizacijama.

Umjetna inteligencija u poslovnim sustavima ulazi u fazu u kojoj pitanje više nije može li model generirati tekst ili automatizirati pojedini zadatak, nego mogu li kompanije promijeniti način rada tako da AI postane dio operativnog modela. Sanjin Bičanić iz tvrtke Bain & Company upozorava da se vrijednost ne stvara dodavanjem alata na postojeće procese, nego redizajnom rada oko AI agenata.

Dani komunikacija ponovno su u Rovinju okupili industriju tržišnih komunikacija, oglašavanja, medija i kreativnosti, ali za Dunju Ivanu Ballon, direktoricu festivala, njihova uloga nije samo u tome da jednom godišnje na jednom mjestu okupe struku. Prava vrijednost festivala, ističe, jest u tome da industriju ne zatvara u ono što je već poznato, nego je stalno potiče da razmišlja unaprijed, propituje vlastite obrasce i uči iz globalnih iskustava.

Dani komunikacija i ove su godine u Rovinju pokazali zašto taj festival ima posebno mjesto u domaćoj industriji tržišnih komunikacija. Za Jelenu Fiškuš, suosnivačicu i kreativnu direktoricu Studija Sonda te predsjednicu Uprave HURA-e, vrijednost festivala nije u jednoj dominantnoj temi, nego upravo u širini tema koje industrija danas mora razumjeti. Komunikacije se više ne mogu svesti samo na oglašavanje, kreativnost ili medije, jer se dotiču tehnologije, strategije, društvenih promjena, politike, digitalnih platformi i ponašanja potrošača.

Nakon završetka još jednog izdanja Dana komunikacija, Anđela Buljan Šiber, osnivačica agencije Izone i članica Organizacijskog odbora festivala, ističe da uspjeh takvog događaja nije rezultat kratkoročne pripreme, nego dugotrajnog praćenja industrije, trendova i ljudi koji mogu otvoriti važne rasprave. Dani komunikacija pritom nisu samo festival tržišnih komunikacija, nego mjesto na kojem se provjerava kamo se kreću kreativnost, oglašavanje, tehnologija i način na koji publika danas prima poruke.

U vremenu u kojem se mediji, oglašavanje, komunikacije i marketing mijenjaju brže nego ikada, Mark Pollard, jedan od vodećih svjetskih mentora za marketinšku strategiju, smatra da ključno pitanje više nije samo kako privući pozornost publike, nego kako izgraditi održiv medijski model u svijetu algoritama, umjetne inteligencije, političkih pritisaka i sve nestabilnijih prihoda. Njegova je osnovna poruka jasna: novinarstvo ima budućnost, ali samo ako novinari i medijske organizacije razviju snažniji autorski identitet, jasniji odnos prema vlastitom intelektualnom kapitalu i nove načine stvaranja vrijednosti.

Legit Software s proizvodom Data Privacy Manager ulazi u jednu od najvažnijih faza dosadašnjeg razvoja. Tvrtka, koju je suosnovao Dražen Oreščanin, odabrana je među deset polufinalista startup natjecanja Podim, nakon selekcije u kojoj je, prema njegovim riječima, bilo prijavljeno više od 450 startupa, dok ih je 136 ušlo u pitch program. Za tvrtku koja razvija softver u području privatnosti podataka i regulatorne tehnologije, ulazak u polufinale nije samo priznanje kvaliteti proizvoda, nego i važna investicijska i tržišna referenca.

Pitanje gdje se podaci fizički nalaze, tko njima upravlja i kojem pravnom režimu podliježu više nije usko regulatorna tema, nego jedna od ključnih poslovnih odluka u digitalnoj ekonomiji, ističe za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info Bojan Klasan, voditelj data centra u A1 Hrvatska. Kako objašnjava, korisnici danas sve jasnije razumiju da infrastruktura nije samo tehnička podloga, nego dio strategije upravljanja rizicima, dostupnošću i sigurnošću poslovanja.

Europski obrambeni fond sve se češće spominje kao jedna od važnijih prilika za hrvatsku industriju, no njegova stvarna vrijednost ne leži samo u mogućnosti financiranja projekata. Za domaće IT, softverske i sigurnosne kompanije EDF je ulaz u europski obrambeni inovacijski ekosustav u kojem softver, podaci, umjetna inteligencija i cyber sigurnost postaju jednako važni kao i klasična industrijska proizvodnja. U intervjuu za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Kornfeld, direktor Alfateca, ističe da se najveći prostor za hrvatske tvrtke otvara upravo u specijaliziranim tehnologijama visoke dodane vrijednosti. To su područja u kojima veličina kompanije nije presudna ako postoji znanje, brzina razvoja, sposobnost integracije i razumijevanje operativnih zahtjeva.

Tehnološka industrija danas prečesto govori o brzini uvođenja inovacija, a premalo o tome zašto ih uopće uvodi i kakvo društvo njima želi oblikovati, upozorava u razgovoru futuristica, poduzetnica i zagovornica javnih politika Märtha Rehnberg. Umjesto da se napredak promatra isključivo kroz prizmu novih proizvoda, osvajanja tržišnog udjela i dodatne optimizacije procesa, ona zagovara znatno dublji pristup u kojem tehnologija mora ostati podređena čovjeku, dugoročnom promišljanju i održivosti.

Globalna trgovina više se ne može promatrati kroz staru formulu prema kojoj se svijet samo sve dublje integrira, a trošak ostaje glavni kriterij poslovne logike. Upravo na to upozorava Prof. Simon J. Evenett, stručnjak za trgovinu i geopolitiku, koji tvrdi da je međunarodno poslovanje ušlo u fazu mnogo veće neizvjesnosti, ali i mnogo složenije diferencijacije. Kako kaže, “global goods trade is definitely facing much more disruption”, pri čemu te poremećaje sve snažnije oblikuju geopolitika, sukobi i sigurnosni rizici. No istodobno dodaje da nije sve u prekograničnoj ekonomiji pod jednakim pritiskom jer “other areas of cross-border commerce” i dalje rastu vrlo brzo, posebno digitalna isporuka usluga. Zato, upozorava, danas treba “differentiate between the different types of cross-border business”.

Kada govori o današnjem stanju kibernetičke sigurnosti, globalni sigurnosni stručnjak Mikko Hyppönen kreće od naizgled jednostavne, ali u praksi često zanemarene pretpostavke: “You can’t really protect what you don’t see.” Za kompanije to znači da obrana više ne počinje naprednim alatima, nego vidljivošću. Potrebno je znati što se točno nalazi u mreži, koliko postoji prijenosnika, poslužitelja, mobilnih uređaja i cloud sustava, jer tek kada organizacija zna “what you’re protecting”, može početi graditi stvarnu zaštitu. U vremenu u kojem digitalna infrastruktura raste brže nego sposobnost njezina nadzora, Hyppönen upravo u toj točki vidi jedan od najvećih izazova suvremene sigurnosti.

U trenutku kada se velik dio poslovne scene i dalje ponaša kao da je dovoljno na postojeći model samo nadograditi novu tehnologiju, futurist i poslovni mislilac Rik Vera upozorava da je upravo to najveća strateška pogreška. Njegova je temeljna poruka jednostavna, ali neugodna za mnoge organizacije: pravilo “let’s do business like we’ve always done” više ne vrijedi. Takav pristup, kaže, možda može pomoći kompaniji da preživi još nekoliko godina, ali dugoročno ne nudi odgovor na svijet koji se već promijenio. Zato tvrtke, prema njegovu mišljenju, moraju prestati “act like it was yesterday” i početi si postavljati mnogo teže pitanje: kada bi danas iznova gradile kompaniju, kako bi je zapravo dizajnirale.

Postoji pojam koji se u strateškim raspravama u zadnjih nekoliko godina sve češće pojavljuje, a sve rjeđe razumije: otpornost. U korporativnom govoru otpornost se često svodi na sigurnosne kopije, backup planove i diversifikaciju dobavljača. Za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info Rik Vera, futurolog koji se bavi strateškim razmišljanjem u uvjetima trajne neizvjesnosti, tu definiciju smatra nedostatnom i zapravo pogrešnom.