Umjetna inteligencija više nije izdvojena tehnološka tema rezervirana za razvojne timove. Alati i modeli ulaze u svakodnevni rad, mijenjaju način na koji se obavljaju pojedini poslovi i omogućuju automatizaciju procesa koji su donedavno bili preskupi ili ih tehnički nije bilo moguće automatizirati. „Primjena umjetne inteligencije danas je prožeta kroz sve dijelove našeg života, privatnog ili poslovnog“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju i IT.

Uvođenje umjetne inteligencije u poslovanje često kreće od kraja: organizacije žele transformaciju, automatizaciju i mjerljivo povećanje produktivnosti prije nego što su uredile podatke, procese i postojeće digitalne sustave. Prema Ivanu Lozančiću, problem nastaje kada se pokušava preskočiti nekoliko temeljnih koraka bez kojih naprednija rješenja teško mogu dati očekivani rezultat. „Događa se krivo ovaj dio gdje ljudi odmah idu preskočiti korake koje prije treba poduzeti i napraviti“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Ivan Lozančić, CEO ORKA-e.

Digitalna transformacija tijekom posljednjeg desetljeća prošla je put od razvojne ambicije i teme poslovnih strategija do infrastrukture bez koje suvremene organizacije praktički više ne mogu funkcionirati. U takvom okruženju više nije dovoljno papirnati postupak jednostavno preseliti na ekran. Ključno je kako povezati digitalne proizvode, procese i podatke tako da korisnik dobije jednostavniju uslugu, a sustav pritom ostane siguran i održiv. „Danas više ne pričamo konkretno o digitalnoj transformaciji, možda o nekoj digitalnoj eksploziji bez koje više ni ne živimo“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Andreja Kajtaz, direktorica Sektora za digitalna rješenja u Fini.

Digitalna transformacija poslovnih korisnika više se ne može svesti na nabavu pojedinačne ICT usluge ili povećanje mrežnog kapaciteta. Kompanije žele objediniti komunikacijsku infrastrukturu, cloud, podatkovne centre, upravljanje sustavima i sigurnost u cjelinu kojom je moguće jednostavnije upravljati. „Poslovni korisnici već dugo ne razgovaraju samo o povezivosti ili samo o cloudu i umjetnoj inteligenciji, nego traže prave partnere“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marijana Bačić, članica Uprave i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike (COO Business). Takav partner, prema njezinu objašnjenju, mora razumjeti cijeli digitalni ekosustav korisnika i preuzeti dio složenosti koju kompanije sve teže mogu rješavati s velikim brojem odvojenih dobavljača.

Umjetna inteligencija sve je manje izdvojeni tehnološki eksperiment, a sve više alat za konkretno unapređenje poslovnih procesa. Posebno je relevantna za mala i srednja poduzeća koja nemaju velike interne timove za razvoj i optimizaciju, ali isti se obrasci mogu primijeniti i u korporacijama. „Možemo nuditi rješenja koja značajno unapređuju razvoj poslovanja manjih i srednjih poduzeća, ali i korporacija“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Mislav Galler, član Uprave i glavni komercijalni direktor Telemach Hrvatska. Ključ nije u tome da se umjetnoj inteligenciji prepusti cijelo poslovanje, nego da se precizno odredi koje zadatke može preuzeti i gdje stvara mjerljivu vrijednost.

Umjetna inteligencija razvija se brže od infrastrukture, regulatornih okvira i organizacijskih procesa koji je trebaju pratiti. Europa intenzivno govori o podatkovnoj suverenosti, regulativi i potrebi za vlastitim kapacitetima, ali između rasprave i realizacije još postoji velik jaz. „Puno pričamo, ali ne radimo toliko; to je trenutačno jedna od osnovnih premisa“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Dagelić, CEO Datum. Za njega je upravo kontrola nad procesima i podacima jedan od temelja ozbiljne primjene umjetne inteligencije.

Umjetna inteligencija u pravnoj industriji više nije eksperimentalni dodatak, nego alat koji je već ušao u svakodnevni odvjetnički posao. Može sastavljati nacrte dopisa i ugovora, pomagati u oblikovanju strategije te preuzimati niz manjih i repetitivnih zadataka koji su donedavno zahtijevali znatno više vremena. „Osim IT-a, teško je pronaći industriju u kojoj se u posljednje tri ili četiri godine dogodio ovako tektonski pomak“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Porobija, managing partner, Porobija & Špoljarić. Promjena je posebno važna za pravo jer generativni modeli, za razliku od klasičnog softvera, mogu raditi s vjerojatnostima, nijansama i kontekstom koji su pravnicima prirodniji od jednostavne logike da ili ne.

Weekend je proširio svoj interdisciplinarni koncept Education Weekendom, posvećenim znanju, kompetencijama i budućnosti obrazovanja. Božo Skoko upozorava da umjetna inteligencija može biti snažan alat za istraživanje i učenje, ali ne smije zamijeniti čitanje, kritičko mišljenje i zdravo rasuđivanje. Odnos tehnologije, obrazovanja i budućih zanimanja bit će jedno od ključnih pitanja za škole, sveučilišta i poslodavce.

Hrvatsko telekomunikacijsko tržište posljednjih je godina znatno ubrzalo ulaganja u optičku i mobilnu infrastrukturu, nakon razdoblja u kojem je izgradnja optike zaostajala za potrebama tržišta. Konkurencija među operatorima, europski fondovi i komercijalna ulaganja promijenili su dinamiku izgradnje, dok 5G već donosi kapacitet i brzine u većim sredinama. „Vjerujem da smo stvarno zaostajali s izgradnjom optičke infrastrukture, ali tržište se pokrenulo i konkurencija se podigla“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemach Hrvatska. Prema njegovu mišljenju, sada je važno iskoristiti postojeći zamah i optičku infrastrukturu proširiti što bliže potpunoj pokrivenosti Hrvatske.

Rast umjetne inteligencije više nije samo pitanje novih modela, aplikacija i računalnih čipova. U pozadini se ubrzano mijenja fizička infrastruktura potrebna za njihov rad, a podatkovni centri postaju veći, energetski intenzivniji i tehnički složeniji. Upravo se taj val potražnje sada snažno prelijeva i na Europu, nakon što je prethodnih godina bio najvidljiviji u Sjedinjenim Američkim Državama. Vertiv zbog toga povećava proizvodne i inženjerske kapacitete u Hrvatskoj, koja za kompaniju ima važnu ulogu u projektiranju i isporuci infrastrukturnih sustava za EMEA regiju.

U 5:42 ujutro nitko još nije otvorio laptop, a dio softverskog projekta već je napredovao. Jedan AI agent prošao je kroz poslovni zahtjev i izdvojio nejasnoće. Drugi ga je pretvorio u strukturirane zahtjeve za razvoj. Treći traži kontradikcije i praznine, četvrti zahtjeve uspoređuje s tehničkim dizajnom, peti dizajn pretvara u kod, šesti priprema testne scenarije, a sedmi provjerava može li se svaka važna odluka pratiti sve do početnog zahtjeva.

Mahir Hodžić sigurnosni je stručnjak s više od 20 godina iskustva u javnom i privatnom sektoru. Kao vlasnik tvrtke Global Security, koja je izdavač stručnog magazina i portala a&s Adria te međunarodne medijske platforme a&s Middle East, aktivno doprinosi informiranju, edukaciji i povezivanju profesionalaca unutar sigurnosne industrije.

Hrvatska IT industrija posljednjih je nekoliko godina često govorila o krizi, usporavanju i promjenama tržišnih uvjeta. Ivan Bešlić iz udruge Unit Croatia i suosnivač Sofascorea smatra da je središnja tema danas ipak drukčija. Umjesto krize, industrija sve više govori o transformaciji koju donosi umjetna inteligencija. AI za njega nije tehnologija koja tek dolazi, nego stvarnost koja već mijenja način rada kompanija, očekivanja klijenata i odnos prema javnim politikama.

Telekomi se u novom tehnološkom ciklusu sve manje mogu promatrati samo kroz fiksnu i mobilnu mrežu. Njihova se uloga širi prema infrastrukturi za digitalnu transformaciju drugih industrija, ali i prema promjeni vlastitog načina rada. Daniel Šimić, glavni direktor za segment poslovnih korisnika u A1 Hrvatska, kaže da se telekomi prema umjetnoj inteligenciji okreću u dva smjera: kao tehnološka podloga za korisnike i kao organizacije koje AI ugrađuju u vlastite procese, proizvode i zapošljavanje.

Telekomi su među industrijama koje umjetnu inteligenciju koriste na više razina odjednom. S jedne strane, AI i strojno učenje pomažu u planiranju, optimizaciji i nadzoru mreža, što su operatori počeli raditi mnogo prije sadašnjeg vala generativne umjetne inteligencije. S druge strane, najnoviji modeli ubrzavaju razvoj proizvoda, testiranje novih usluga i korisničku podršku. Matija Ražem, Chief Telecom Commercial Officer u Infobipu, vidi upravo tu kombinaciju kao najveću promjenu za operatore.

Dvadeset godina Infobipa teško je svesti na jednu prekretnicu. Kompanija koja je krenula iz Vodnjana vrlo je brzo prerasla lokalne okvire, izgradila globalnu prisutnost i razvila vlastitu komunikacijsku tehnologiju. Izabel Jelenić, CTO Infobipa, smatra da se njezin razvoj ne može objasniti jednim događajem ili jednom poslovnom odlukom. Za njega je riječ o stalnom procesu promjene, u kojem je svakih nekoliko godina trebalo iznova graditi dio modela, tehnologije ili organizacije.

Wonderful je nakon nove Serije C financiranja, vrijedne 550 milijuna dolara, dosegnuo valuaciju od pet milijardi dolara i ulazi u novu fazu širenja poslovanja i razvoja svojeg AI operativnog sustava za velike kompanije. Tvrtka je od Serije B u ožujku 2026. proširila poslovanje na više od 35 tržišta i povećala broj zaposlenih na 650, dok se rast sve snažnije prelijeva i na tržišta srednje i jugoistočne Europe. Kapital će najvećim dijelom biti usmjeren u ljude, lokalne timove i stručnjake koji rade izravno s korisnicima, kaže za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info direktor Wonderfula za regiju Vedran Bajer.

Televizijsko tržište ubrzano se odvaja od modela u kojem je usluga bila čvrsto vezana uz jedan prijamnik, jedan daljinski upravljač i unaprijed definiranu listu kanala. Smart TV platforme, streaming servisi i sadržaj na zahtjev mijenjaju navike gledatelja, a telekom operatorima otvaraju prostor da svoju ulogu grade oko objedinjavanja sadržaja i jednostavnijeg korisničkog iskustva.

Kvalificirani elektronički potpis u Hrvatskoj odavno više nije tehnologija rezervirana za uski krug velikih kompanija, računovodstva ili državne uprave, ali između pravnih mogućnosti koje pruža europski regulatorni okvir i svakodnevne prakse još uvijek postoji prostor za ozbiljan napredak. Fina trenutačno ima više od 300.000 aktivnih kvalificiranih certifikata izdanih fizičkim osobama i fizičkim osobama unutar poslovnih subjekata, pri čemu se sve veći dio korisnika okreće udaljenom potpisivanju bez klasičnog fizičkog kriptouređaja. Digitalno poslovanje pritom sve više ovisi ne samo o mogućnosti elektroničkog potpisivanja nego i o pouzdanoj validaciji potpisa, upravljanju ovlaštenjima, dugoročnoj pohrani elektroničkih isprava i interoperabilnosti različitih sustava, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Andreja Kajtaz, direktorica Sektora digitalnih rješenja u Fini.