Dvadeset i pet republikanskih članova američkog Zastupničkog doma zatražilo je od predsjednika Donalda Trumpa da pokrene trgovinske istrage protiv Europske unije zbog načina na koji primjenjuje digitalna pravila na američke tehnološke kompanije. Pismo predlaže uporabu postupka Section 301, koji može završiti carinama ili drugim protumjerama.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je Apple potpisao sporazum s Intelom o proizvodnji računalnih čipova u Sjedinjenim Državama. „Odlučio sam pomoći Intelu jer trebamo dizajnirati i graditi naše čipove upravo ovdje, u Americi“, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.

Kineski regulator naložio je domaćim tehnološkim kompanijama da prestanu kupovati Nvidijine AI čipove. Cyberspace Administration of China obavijestila je tvrtke, među kojima su ByteDance, vlasnik TikToka, i Alibaba, da ne smiju nabavljati Nvidijin RTX Pro 6000D, čip koji je posebno dizajniran za uporabu na kineskom tržištu.

Američki predsjednik Donald Trump pozvao je izvršnog direktora Intela, Lip-Bu Tana, da odmah podnese ostavku. Trump je izjavio kako je Tan u visokom sukobu interesa zbog navodnih veza i ulaganja u kineske tvrtke.

Tjedan koji je iza nas započeo je u ozračju gotovo nepobjedive euforije. Američki dionički indeksi, predvođeni S&P 500 i Nasdaqom, nizali su povijesne rekorde, naizgled otporni na sve tinjajuće zabrinutosti. S&P 500 je u ponedjeljak zabilježio šestu uzastopnu rekordnu vrijednost, dok je tehnološki Nasdaq dosegnuo deseti rekord u jedanaest dana, potaknut optimizmom oko sezone korporativnih zarada i nadom u povoljno rješenje trgovinskih sporova. Međutim, do petka se taj optimizam u potpunosti istopio, ustupivši mjesto oštroj i sveobuhvatnoj rasprodaji koja je zahvatila globalna tržišta.

Prošli tjedan na globalnim tržištima (19.-25. svibnja 2025.) obilježili su velika volatilnost i nesigurnost zbog trgovinskih tenzija, političkih izjava i makroekonomskih pokazatelja. Američke dionice završile su tjedan s padom, potaknute prijetnjama novim carinama i snižavanjem kreditnog rejtinga SAD-a.

U zagrebačkom Kraš Auditoriumu počelo je deseto izdanje konferencije AI2Future, koja je okupila gotovo 300 sudionika. Tijekom dva dana, 28. i 29. listopada, program je posvećen istraživanjima i praktičnoj primjeni umjetne inteligencije, od razvoja naprednih AI sustava do njihove implementacije u poslovnim i tehnološkim okruženjima.

Snažno ulaganje u infrastrukturu umjetne inteligencije pomaže održati svjetski gospodarski rast oko tri posto, izjavila je 12. listopada u Bangkoku direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva. AI je opisala kao istodobni šok potražnje i ulaganja koji posebno koristi azijskim gospodarstvima uključenima u proizvodnju hardvera.

Implement Consulting i ifo institut procijenili su da bi generativna umjetna inteligencija do 2034. mogla Njemačkoj donositi 440 milijardi eura dodatne godišnje vrijednosti, dok bi ograničen pristup podacima za treniranje smanjio taj potencijal za 155 milijardi. Reuters je rezultate objavio 13. listopada u 11:31 po zagrebačkom vremenu.

Svjetska potrošnja na infrastrukturu kao uslugu (IaaS) prilagođenu umjetnoj inteligenciji u 2026. trebala bi porasti 96 posto i dosegnuti 42 milijarde dolara, procjenjuje Gartner. Rast bi se mogao nastaviti i 2027., kada se predviđa tržište vrijedno 66 milijardi dolara.

Startup Natura predstavio je pametni prsten Interface po cijeni od 99 dolara, zamišljen kao brzo fizičko sučelje za glasovne AI agente. Korisnik pritisne prsten, izgovori nalog i otpuštanjem tipke šalje zahtjev odabranom agentu. Kompanija želi smanjiti potrebu za otključavanjem telefona pri bilježenju ideje, upravljanju uređajima ili pokretanju digitalnog zadatka.

Devet južnokorejskih banaka i dvije velike crkve istražuju kibernetičke napade, dok se Japan suočava s nizom proboja u financijske, telekomunikacijske i maloprodajne sustave. Analiza infrastrukture jedne kampanje pokazala je da je napadač od kraja rujna do početka listopada koristio otvoreni agent ARTEX i više jezičnih modela za izviđanje, automatizaciju zadataka i krađu podataka.

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u poslovanje kompanija, ali između uspješnog pilot-projekta i njezine svakodnevne primjene u ključnim poslovnim procesima još uvijek postoji velik raskorak. Tehnološka rješenja napreduju brže nego što ih mnoge organizacije uspijevaju uklopiti u postojeće informacijske sustave, način rada i upravljanje poslovanjem. Upravo zato sve važnije postaje pitanje koliko su kompanije spremne mijenjati vlastite procese, a ne samo uvoditi nove alate. „Najveći izazov u primjeni umjetne inteligencije nije tehnologija, nego sposobnost organizacije da promijeni način na koji posluje“, ističe Matija Jurin, član Uprave i COO Compinga.

Sportski rezultati, statistika i ocjene igrača već godinama okupljaju milijune korisnika Sofascorea, ali razgovori navijača često se nastavljaju izvan same platforme. Zagrebačka tehnološka kompanija sada želi promijeniti taj odnos pokretanjem vlastite društvene mreže namijenjene isključivo sportu. „Htjeli smo da se razgovor o sportu vodi tamo gdje je sport, uz podatke koji ga potkrepljuju“, objašnjava Ivan Bešlić, suosnivač Sofascorea. Time kompanija ulazi u područje u kojem nije dovoljno korisnicima ponuditi informacije, nego ih treba potaknuti da se vraćaju, sudjeluju u raspravama i sami stvaraju sadržaj. 

Umjetna inteligencija sve se brže pomiče od odgovaranja na pitanja prema samostalnom obavljanju zadataka, a takav razvoj stvara potražnju za drukčijom računalnom infrastrukturom. Autonomnim agentima više nisu dovoljni samo veliki jezični modeli jer za rad trebaju izdvojena okruženja u kojima mogu pokretati programe, pristupati podacima i izvršavati kod. Upravo na tom dijelu tržišta svoju budućnost gradi Daytona, kompanija koja je novom investicijskom rundom od 60 milijuna dolara dosegnula procijenjenu vrijednost od milijardu dolara. „Ozbiljnim procjenama veličine ovog tržišta ne bih previše vjerovao“, kaže Ivan Burazin, suosnivač Daytone, upozoravajući da je riječ o kategoriji čiji se poslovni i tehnološki okviri tek oblikuju. 

Razvoj umjetne inteligencije sve više otvara pitanje kontrole nad podacima, infrastrukturom i poslovnim procesima, a ne samo izbora najnaprednijeg modela. „Stvarna vrijednost AI-ja ne nastaje kada model odgovori na pitanje, nego kada pouzdano odradi posao i stvori rezultat koji opravdava ulaganje”, ističe za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info Marko Dagelić, CEO Datuma. Datum razvija model koji povezuje računalne resurse, cloud okruženja, AI platformu i agente te ga kroz suradnju s DataBoxom želi osloniti na domaću infrastrukturu. U razgovoru Dagelić objašnjava razliku između smještaja podataka u Hrvatskoj ili Europskoj uniji i stvarne operativne neovisnosti o pojedinom tehnološkom dobavljaču. Posebno se osvrće na konkretne primjene agentske automatizacije, od rezervacija putem WhatsAppa do obrade poslovne dokumentacije, te na pitanja sigurnosti i ljudske odgovornosti. Govori i o cijeni GPU sustava, dostupnosti energije, iskorištenosti kapaciteta i uvjetima pod kojima ulaganja u AI podatkovne centre mogu biti održiva. Za hrvatske tehnološke kompanije priliku vidi u povezivanju infrastrukture, integracijskih znanja i regionalne potražnje, umjesto pokušaja izravnog nadmetanja s najvećim globalnim platformama.

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u poslovne procese, ali pitanje kontrole nad podacima postaje jednako važno kao i mogućnosti samih modela. Tvrtke moraju odlučiti koje je primjene opravdano razvijati u vlastitom ili izdvojenom okruženju, a za koje su dovoljne standardne usluge u javnom oblaku. „Odluku ne određuje veličina tvrtke, nego vrsta podataka s kojima AI radi“, kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Tibor Pakozdi, osnivač i izvršni direktor tvrtke AI.hr. 

Putovanja izvan matične zemlje sve se više oslanjaju na podatkovnu povezanost, dok klasični roaming dobiva konkurenciju u obliku putničkih eSIM usluga koje korisniku omogućuju da podatkovni paket odabere i aktivira prije dolaska na odredište. T-Travel jedan je od proizvoda kojim Deutsche Telekom Grupa ulazi u taj segment, a važan dio njegova razvoja nastao je upravo u Hrvatskoj. Ideja da korisniku globalna podatkovna veza bude dostupna jednostavno, bez bavljenja tehnološkom pozadinom, pokazuje kako se telekomunikacijske usluge sve više pretvaraju u digitalne proizvode, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Krešimir Madunović, član Uprave i glavni operativni direktor za privatne korisnike. 

MWC 2026 pokazao je da telekom i ICT industrija ulaze u fazu u kojoj sama povezivost više nije dovoljna za dugoročan rast. U središtu pozornosti sada su monetizacija mreža, pametnija automatizacija, razvoj uređaja unutar šireg digitalnog ekosustava i sve ozbiljnija pitanja povjerenja i sigurnosti. Umjetna inteligencija pritom više nije samo dodatak, nego alat koji mijenja način upravljanja mrežama, razvoj usluga i poslovnu učinkovitost kompanija. Istodobno raste važnost tehnološke suverenosti, lokalne kontrole nad podacima i otpornosti opskrbnih lanaca. Uz sve to, industrija se sve ozbiljnije priprema za 6G i postkvantnu sigurnost, odnosno za razdoblje u kojem će zaštita komunikacija postati jednako važna kao i njihova brzina. Zbog toga ovogodišnja Barcelona nije ponudila samo pregled novih tehnologija, nego i jasniji uvid u to kako će izgledati sljedeća faza tržišne utakmice.

Ovogodišnji sajam u Barcelone pokazuje koliko se brzo mijenja odnos između telekoma, digitalnih usluga, uređaja i umjetne inteligencije. U središtu pozornosti više nisu samo mreže nove generacije, nego i njihova monetizacija, kvaliteta isporuke sadržaja, organizacijska agilnost i razvoj proizvoda koji odgovaraju novim navikama korisnika. Posebno se ističe sve snažnija uloga AI-ja, od upravljanja mrežama i poslovnim procesima do personalizacije usluga i jačanja produktivnosti. Istodobno, tržište traži više fleksibilnosti, brže odlučivanje i drukčiji pristup inovacijama, kako u telekomima i softverskim kompanijama, tako i u razvoju samih uređaja. MWC 2026 zato jasno pokazuje da industrija ulazi u razdoblje u kojem će pobjednike određivati sposobnost povezivanja tehnologije, poslovnog modela i stvarne potrebe korisnika.

Nova emisija ICTbusiness TV-a iz Barcelone donosi razgovore o razvoju telekom mreža, 5G Standalone arhitekturi, privatnim mrežama, umjetnoj inteligenciji u optimizaciji infrastrukture i promjenama na tržištu pametnih uređaja. Sugovornici iz Hrvatskog Telekoma, Ericssona Nikole Tesle, Ookle i Honora pokazuju da MWC više nije samo priča o brzini mreža i novim modelima telefona, nego o tome kako se povezivost pretvara u temelj za industrijske usluge, sigurnost, automatizaciju, satelitsku dostupnost, nove poslovne modele i drukčije korisničko iskustvo.

Nova emisija ICTbusiness TV-a iz Barcelone donosi presjek tema koje su obilježile ovogodišnji Mobile World Congress u Barceloni i to umjetnu inteligenciju u uređajima, mrežama i poslovnim procesima, novu fazu poslovne komunikacije, monetizaciju korisničkog iskustva te pripremu telekom industrije za 6G, cloud native razvoj i sigurnost. Četiri razgovora pokazuju kako se tržište udaljava od faze eksperimenata i ulazi u razdoblje konkretne primjene, u kojem AI mora donijeti mjerljiv poslovni učinak, jednostavnije usluge, veću privatnost i nove izvore prihoda.

Pred vama je još jedna ekskluzivna TV emisija sa sajma MWC 2026 iz Barcelone, koja donosi pogled iznutra na ključne tehnološke smjerove koji oblikuju budućnost telekom industrije, mrežne infrastrukture i digitalnih platformi. U fokusu su velika ulaganja u optičke i mobilne mreže, širenje 5G Standalone tehnologije, rast kapaciteta i sve važnija uloga umjetne inteligencije u optimizaciji, nadzoru i automatizaciji mreža. Sugovornici govore i o monetizaciji telekom infrastrukture, Open RAN-u, autonomnim mrežama, misijski kritičnim sustavima te prvim obrisima budućeg 6G razvoja. Emisija otvara i temu hibridne cloud infrastrukture, podatkovnih centara, kibernetičke sigurnosti i AI rješenja koja postaju temelj konkurentnosti kompanija u globalnom digitalnom gospodarstvu.

Pred vama je još jedna ekskluzivna TV emisija sa sajma MWC 2026 iz Barcelone koja donosi pogled na industriju iznutra i to od stručnjakinjakoje se bave analizom tržišta i očekivanja što donosi budućnost, do stručnjakinja za mrežna rješenja, rješenja i usluge koje omogućuju gospodarstvu da bude brže i efikasnije.