Dvadeset i pet republikanskih članova američkog Zastupničkog doma zatražilo je od predsjednika Donalda Trumpa da pokrene trgovinske istrage protiv Europske unije zbog načina na koji primjenjuje digitalna pravila na američke tehnološke kompanije. Pismo predlaže uporabu postupka Section 301, koji može završiti carinama ili drugim protumjerama.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je Apple potpisao sporazum s Intelom o proizvodnji računalnih čipova u Sjedinjenim Državama. „Odlučio sam pomoći Intelu jer trebamo dizajnirati i graditi naše čipove upravo ovdje, u Americi“, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.

Kineski regulator naložio je domaćim tehnološkim kompanijama da prestanu kupovati Nvidijine AI čipove. Cyberspace Administration of China obavijestila je tvrtke, među kojima su ByteDance, vlasnik TikToka, i Alibaba, da ne smiju nabavljati Nvidijin RTX Pro 6000D, čip koji je posebno dizajniran za uporabu na kineskom tržištu.

Američki predsjednik Donald Trump pozvao je izvršnog direktora Intela, Lip-Bu Tana, da odmah podnese ostavku. Trump je izjavio kako je Tan u visokom sukobu interesa zbog navodnih veza i ulaganja u kineske tvrtke.

Tjedan koji je iza nas započeo je u ozračju gotovo nepobjedive euforije. Američki dionički indeksi, predvođeni S&P 500 i Nasdaqom, nizali su povijesne rekorde, naizgled otporni na sve tinjajuće zabrinutosti. S&P 500 je u ponedjeljak zabilježio šestu uzastopnu rekordnu vrijednost, dok je tehnološki Nasdaq dosegnuo deseti rekord u jedanaest dana, potaknut optimizmom oko sezone korporativnih zarada i nadom u povoljno rješenje trgovinskih sporova. Međutim, do petka se taj optimizam u potpunosti istopio, ustupivši mjesto oštroj i sveobuhvatnoj rasprodaji koja je zahvatila globalna tržišta.

Prošli tjedan na globalnim tržištima (19.-25. svibnja 2025.) obilježili su velika volatilnost i nesigurnost zbog trgovinskih tenzija, političkih izjava i makroekonomskih pokazatelja. Američke dionice završile su tjedan s padom, potaknute prijetnjama novim carinama i snižavanjem kreditnog rejtinga SAD-a.

Daytona, tehnološka tvrtka koju vodi hrvatski poduzetnik Ivan Burazin, osigurala je 60 milijuna dolara u investicijskoj rundi serije B, čime je njezina procijenjena vrijednost dosegnula milijardu dolara. Novu rundu predvodio je FirstMark Growth, a Daytona je od osnutka prikupila ukupno 91 milijun dolara. Kapital će poduprijeti razvoj infrastrukture na kojoj autonomni agenti umjetne inteligencije mogu samostalno izvršavati složene digitalne zadatke.

Hrvatska tehnološka tvrtka Quirk iz Pule predstavit će svoj sustav Axiom AI na 59. svjetskoj konferenciji Međunarodne udruge političkih konzultanata (IAPC), koja se od 11. do 14. studenoga 2026. održava u španjolskoj Sevilli. Riječ je o softverskom rješenju za naprednu analizu tekstova koje kombinira umjetnu inteligenciju s matematičkim i lingvističkim metodama kako bi prepoznalo emocionalne promjene, retoričke obrasce i specifične formulacije unutar pisanog sadržaja. Tvrtka je dobila pozivnicu za sudjelovanje na konferenciji, a tehnologiju će predstaviti njezin osnivač Mauricio Licul.

Razvoj umjetne inteligencije sve više otvara pitanje kontrole nad podacima, infrastrukturom i poslovnim procesima, a ne samo izbora najnaprednijeg modela. „Stvarna vrijednost AI-ja ne nastaje kada model odgovori na pitanje, nego kada pouzdano odradi posao i stvori rezultat koji opravdava ulaganje”, ističe za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info Marko Dagelić, CEO Datuma. Datum razvija model koji povezuje računalne resurse, cloud okruženja, AI platformu i agente te ga kroz suradnju s DataBoxom želi osloniti na domaću infrastrukturu. U razgovoru Dagelić objašnjava razliku između smještaja podataka u Hrvatskoj ili Europskoj uniji i stvarne operativne neovisnosti o pojedinom tehnološkom dobavljaču. Posebno se osvrće na konkretne primjene agentske automatizacije, od rezervacija putem WhatsAppa do obrade poslovne dokumentacije, te na pitanja sigurnosti i ljudske odgovornosti. Govori i o cijeni GPU sustava, dostupnosti energije, iskorištenosti kapaciteta i uvjetima pod kojima ulaganja u AI podatkovne centre mogu biti održiva. Za hrvatske tehnološke kompanije priliku vidi u povezivanju infrastrukture, integracijskih znanja i regionalne potražnje, umjesto pokušaja izravnog nadmetanja s najvećim globalnim platformama.

Umjetna inteligencija i automatizacija tijekom 2026. prestale su biti tek područje poslovnog eksperimentiranja i postale sastavni dio stvarnih poslovnih procesa. Kompanije sve odlučnije testiraju i uvode AI u svakodnevne zadatke, no tehnološki napredak istodobno otvara prilike i izaziva neizvjesnost. Promjene su vidljive u razvoju softvera, financijama, trgovini i upravljanju poslovnim sustavima, a sedmero stručnjaka koji sudjeluju na Automation Summitu u Splitu izdvojilo je ključne događaje, izazove i mogućnosti koji su obilježili ovu godinu i postavili temelje za sljedeće razdoblje.

Hrvatski Telekom i Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet pokreću Program „Alati za moderno doba – AIMO! pametno koristiti AI“, novi ciklus preventivnih radionica kojim se učenike osnovnih škola osnažuje za informirano, kritičko, sigurno i odgovorno korištenje umjetne inteligencije.

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u poslovne procese, ali pitanje kontrole nad podacima postaje jednako važno kao i mogućnosti samih modela. Tvrtke moraju odlučiti koje je primjene opravdano razvijati u vlastitom ili izdvojenom okruženju, a za koje su dovoljne standardne usluge u javnom oblaku. „Odluku ne određuje veličina tvrtke, nego vrsta podataka s kojima AI radi“, kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Tibor Pakozdi, osnivač i izvršni direktor tvrtke AI.hr. 

Razvoj umjetne inteligencije sve više otvara pitanje kontrole nad podacima, infrastrukturom i poslovnim procesima, a ne samo izbora najnaprednijeg modela. „Stvarna vrijednost AI-ja ne nastaje kada model odgovori na pitanje, nego kada pouzdano odradi posao i stvori rezultat koji opravdava ulaganje”, ističe za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info Marko Dagelić, CEO Datuma. Datum razvija model koji povezuje računalne resurse, cloud okruženja, AI platformu i agente te ga kroz suradnju s DataBoxom želi osloniti na domaću infrastrukturu. U razgovoru Dagelić objašnjava razliku između smještaja podataka u Hrvatskoj ili Europskoj uniji i stvarne operativne neovisnosti o pojedinom tehnološkom dobavljaču. Posebno se osvrće na konkretne primjene agentske automatizacije, od rezervacija putem WhatsAppa do obrade poslovne dokumentacije, te na pitanja sigurnosti i ljudske odgovornosti. Govori i o cijeni GPU sustava, dostupnosti energije, iskorištenosti kapaciteta i uvjetima pod kojima ulaganja u AI podatkovne centre mogu biti održiva. Za hrvatske tehnološke kompanije priliku vidi u povezivanju infrastrukture, integracijskih znanja i regionalne potražnje, umjesto pokušaja izravnog nadmetanja s najvećim globalnim platformama.

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u poslovne procese, ali pitanje kontrole nad podacima postaje jednako važno kao i mogućnosti samih modela. Tvrtke moraju odlučiti koje je primjene opravdano razvijati u vlastitom ili izdvojenom okruženju, a za koje su dovoljne standardne usluge u javnom oblaku. „Odluku ne određuje veličina tvrtke, nego vrsta podataka s kojima AI radi“, kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Tibor Pakozdi, osnivač i izvršni direktor tvrtke AI.hr. 

Putovanja izvan matične zemlje sve se više oslanjaju na podatkovnu povezanost, dok klasični roaming dobiva konkurenciju u obliku putničkih eSIM usluga koje korisniku omogućuju da podatkovni paket odabere i aktivira prije dolaska na odredište. T-Travel jedan je od proizvoda kojim Deutsche Telekom Grupa ulazi u taj segment, a važan dio njegova razvoja nastao je upravo u Hrvatskoj. Ideja da korisniku globalna podatkovna veza bude dostupna jednostavno, bez bavljenja tehnološkom pozadinom, pokazuje kako se telekomunikacijske usluge sve više pretvaraju u digitalne proizvode, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Krešimir Madunović, član Uprave i glavni operativni direktor za privatne korisnike. 

Državna digitalna infrastruktura danas obuhvaća znatno više od pojedinačnih registara i aplikacija. Cloud, podatkovni centri, integracijske platforme, kibernetička sigurnost i zajedničke usluge postaju jedinstveni operativni sustav javne uprave. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a, odgovornost tvrtke ne završava razvojem aplikacije nego obuhvaća cijeli životni ciklus digitalne usluge. APIS IT upravlja infrastrukturom za niz ključnih državnih sustava i primarni je pružatelj usluga Centra dijeljenih usluga, odnosno državnog clouda. U modelu CDU-a trenutačno je oko 1.100 korisnika.

Utrka za podatkovne centre više se ne vodi samo između najvećih europskih čvorišta. Rast clouda i umjetne inteligencije podiže zahtjeve prema energiji, mrežama, zemljištu, hlađenju i administrativnim rokovima. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Goran Đoreski, direktor Digital Realtyja za Hrvatsku, investitor može planirati s duljim rokom, ali ne može planirati s neizvjesnošću. Digital Realty u Zagrebu upravlja centrom ZAG1, koji je proširen za dodatnih 1.600 četvornih metara ICT i tehničkog prostora. Ukupna instalirana snaga te lokacije iznosi 1,5 MW IT snage, uz maksimalnu ukupnu snagu od 3,15 MW.

Priznanje za dokumentarni video Gregor Čavlović ne doživljava samo kao potvrdu produkcijskog rada nego i kao znak da je tema koju je projekt otvorio dovoljno važna za širu pozornost. Webby Award za video „How One Company Secretly Poisoned The Planet“ osvojio je u kategoriji najboljeg dugometražnog videa 2025. godine. Webby Awards smatra se jednim od najuglednijih svjetskih priznanja za digitalne projekte i internetski sadržaj, a ove su godine među dobitnicima bili Google, NASA, Netflix, Apple, Lady Gaga i Justin Bieber.

MWC 2026 pokazao je da telekom i ICT industrija ulaze u fazu u kojoj sama povezivost više nije dovoljna za dugoročan rast. U središtu pozornosti sada su monetizacija mreža, pametnija automatizacija, razvoj uređaja unutar šireg digitalnog ekosustava i sve ozbiljnija pitanja povjerenja i sigurnosti. Umjetna inteligencija pritom više nije samo dodatak, nego alat koji mijenja način upravljanja mrežama, razvoj usluga i poslovnu učinkovitost kompanija. Istodobno raste važnost tehnološke suverenosti, lokalne kontrole nad podacima i otpornosti opskrbnih lanaca. Uz sve to, industrija se sve ozbiljnije priprema za 6G i postkvantnu sigurnost, odnosno za razdoblje u kojem će zaštita komunikacija postati jednako važna kao i njihova brzina. Zbog toga ovogodišnja Barcelona nije ponudila samo pregled novih tehnologija, nego i jasniji uvid u to kako će izgledati sljedeća faza tržišne utakmice.

Ovogodišnji sajam u Barcelone pokazuje koliko se brzo mijenja odnos između telekoma, digitalnih usluga, uređaja i umjetne inteligencije. U središtu pozornosti više nisu samo mreže nove generacije, nego i njihova monetizacija, kvaliteta isporuke sadržaja, organizacijska agilnost i razvoj proizvoda koji odgovaraju novim navikama korisnika. Posebno se ističe sve snažnija uloga AI-ja, od upravljanja mrežama i poslovnim procesima do personalizacije usluga i jačanja produktivnosti. Istodobno, tržište traži više fleksibilnosti, brže odlučivanje i drukčiji pristup inovacijama, kako u telekomima i softverskim kompanijama, tako i u razvoju samih uređaja. MWC 2026 zato jasno pokazuje da industrija ulazi u razdoblje u kojem će pobjednike određivati sposobnost povezivanja tehnologije, poslovnog modela i stvarne potrebe korisnika.

Nova emisija ICTbusiness TV-a iz Barcelone donosi razgovore o razvoju telekom mreža, 5G Standalone arhitekturi, privatnim mrežama, umjetnoj inteligenciji u optimizaciji infrastrukture i promjenama na tržištu pametnih uređaja. Sugovornici iz Hrvatskog Telekoma, Ericssona Nikole Tesle, Ookle i Honora pokazuju da MWC više nije samo priča o brzini mreža i novim modelima telefona, nego o tome kako se povezivost pretvara u temelj za industrijske usluge, sigurnost, automatizaciju, satelitsku dostupnost, nove poslovne modele i drukčije korisničko iskustvo.

Nova emisija ICTbusiness TV-a iz Barcelone donosi presjek tema koje su obilježile ovogodišnji Mobile World Congress u Barceloni i to umjetnu inteligenciju u uređajima, mrežama i poslovnim procesima, novu fazu poslovne komunikacije, monetizaciju korisničkog iskustva te pripremu telekom industrije za 6G, cloud native razvoj i sigurnost. Četiri razgovora pokazuju kako se tržište udaljava od faze eksperimenata i ulazi u razdoblje konkretne primjene, u kojem AI mora donijeti mjerljiv poslovni učinak, jednostavnije usluge, veću privatnost i nove izvore prihoda.

Pred vama je još jedna ekskluzivna TV emisija sa sajma MWC 2026 iz Barcelone, koja donosi pogled iznutra na ključne tehnološke smjerove koji oblikuju budućnost telekom industrije, mrežne infrastrukture i digitalnih platformi. U fokusu su velika ulaganja u optičke i mobilne mreže, širenje 5G Standalone tehnologije, rast kapaciteta i sve važnija uloga umjetne inteligencije u optimizaciji, nadzoru i automatizaciji mreža. Sugovornici govore i o monetizaciji telekom infrastrukture, Open RAN-u, autonomnim mrežama, misijski kritičnim sustavima te prvim obrisima budućeg 6G razvoja. Emisija otvara i temu hibridne cloud infrastrukture, podatkovnih centara, kibernetičke sigurnosti i AI rješenja koja postaju temelj konkurentnosti kompanija u globalnom digitalnom gospodarstvu.

Pred vama je još jedna ekskluzivna TV emisija sa sajma MWC 2026 iz Barcelone koja donosi pogled na industriju iznutra i to od stručnjakinjakoje se bave analizom tržišta i očekivanja što donosi budućnost, do stručnjakinja za mrežna rješenja, rješenja i usluge koje omogućuju gospodarstvu da bude brže i efikasnije.