Data centar više nije samo infrastruktura, nego temelj digitalne otpornosti, suverenosti i AI razvoja

Pitanje gdje se podaci fizički nalaze, tko njima upravlja i kojem pravnom režimu podliježu više nije usko regulatorna tema, nego jedna od ključnih poslovnih odluka u digitalnoj ekonomiji, ističe za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info Bojan Klasan, voditelj data centra u A1 Hrvatska. Kako objašnjava, korisnici danas sve jasnije razumiju da infrastruktura nije samo tehnička podloga, nego dio strategije upravljanja rizicima, dostupnošću i sigurnošću poslovanja.

Rast interesa za suverenu infrastrukturu zato se više ne odnosi samo na državu, financijski sektor i regulirane industrije, nego i na sve širi krug privatnih kompanija. U takvom okruženju Exoscale cloud, instaliran i operiran unutar A1 data centara, korisnicima nudi funkcionalnosti modernog javnog clouda, ali unutar europskog operativnog i pravnog okvira. To znači da organizacije mogu koristiti skalabilnost, automatizaciju i fleksibilnost clouda, uz veću kontrolu nad time gdje se njihovi podaci obrađuju i pod kojim pravilima. Klasan naglašava da je takav model posebno važan za kritične i osjetljive workloadove, kod kojih su dostupnost, pravna predvidivost i sigurnost jednako važni kao i performanse.

Suverena infrastruktura pritom ne znači zatvaranje prema globalnim cloud modelima, nego uravnotežen odnos između fleksibilnosti i kontrole. Uloga data centra zato se ubrzano mijenja iz prostora za smještaj opreme u platformu za kontinuirano digitalno poslovanje. Korisnici sve više traže nisku latenciju, otpornost, oporavak od katastrofa, regulatornu usklađenost i mjerljive ESG parametre. Hrvatska u tom razvoju može imati važnu regionalnu ulogu, ali samo ako razvoj podatkovne infrastrukture poveže s dugoročnom energetskom i digitalnom strategijom.

Koliko je danas za korisnike uopće postalo važno pitanje gdje se njihovi podaci fizički nalaze, tko upravlja infrastrukturom i pod kojim pravnim režimom ti sustavi rade?

Pitanje gdje se podaci fizički nalaze, tko upravlja infrastrukturom i pod kojim pravnim režimom ona djeluje danas je postalo konkretno poslovno, a ne samo regulatorno pitanje. Uz rast svijesti o rizicima vezanim uz dostupnost, jurisdikciju i sigurnost, interes za suverenu infrastrukturu više nije ograničen na državu i regulirane sektore, već se sve više širi i na privatni sektor koji traži veću kontrolu i predvidivost.

Primjer takvog pristupa je Exoscale cloud, kao suvereni europski cloud instaliran i operiran unutar A1 data centara. U tom modelu korisnici dobivaju funkcionalnosti modernog javnog clouda, poput skalabilnosti, automatizacije i fleksibilnosti, uz jasnu prednost da se infrastruktura nalazi u Europi, da njome upravlja europski operator i da podatkovni tokovi podliježu europskom pravnom režimu. Za mnoge organizacije to je praktična alternativa globalnim hyperscalerima, posebno za kritične ili osjetljive workloadove.

Za dugoročnu konkurentnost Hrvatske ključno je postojanje lokalne i regionalno relevantne infrastrukture koja omogućuje nisku latenciju, visoku otpornost i sigurnu izgradnju kritičnih digitalnih usluga. Suverena infrastruktura pritom ne znači izolaciju, nego uravnotežen odnos globalnog clouda i kontrole nad ključnim podacima i sustavima. U tom smislu, ona danas nije ideološki izbor, nego konkretna poslovna odluka utemeljena na sigurnosti, predvidivosti i održivosti.

Što korisnici danas stvarno očekuju od modernog data centra?

Sigurnost i raspoloživost i dalje su temelj, ali više nisu dovoljne same po sebi. Korisnici sve češće traže nisku i stabilnu latenciju, brzu skalabilnost, regulatornu usklađenost, jasne scenarije oporavka od katastrofa, a sve češće u odluke uključuju i ESG kriterije, poput energetske učinkovitosti, potrošnje vode i ugljičnog otiska. Uloga data centra pritom se značajno promijenila. Od nekadašnje sigurne sobe za servere postao je platforma za kontinuirano digitalno poslovanje koja mora biti pouzdana, fleksibilna, automatizirana i održiva. Energetska i okolišna učinkovitost danas su jednako važni elementi kvalitete kao i tehnička pouzdanost.

Kada je riječ o cijeni, zreliji korisnici primarno gledaju kvalitetu, otpornost i predvidivost usluge, svjesni da je trošak prekida poslovanja višestruko veći od razlike u cijeni infrastrukture. Istodobno, dio tržišta i dalje se vodi prvenstveno cijenom, što jasno segmentira potrebe i očekivanja.

Kakve potrebe danas stvarno dolaze s tržišta?

Najstabilnija potražnja i dalje dolazi iz financijskog i javnog sektora, no sve snažniji interes dolazi i iz trgovine, proizvodnje, logistike, zdravstva, energetike, medija te tehnoloških i SaaS kompanija. Ti sektori prolaze kroz intenzivnu digitalizaciju i sve više ovise o pouzdanoj i lokalno dostupnoj infrastrukturi.

Kolokacija je i dalje tražen model, posebno za stabilne i predvidive sustave. Međutim, kod većih i zrelijih kompanija sve je izraženija potreba za hibridnim pristupom koji kombinira kolokaciju, cloud, mrežne, sigurnosne i upravljane ICT usluge na jednom mjestu. Takav end to end model korisnicima pojednostavljuje upravljanje, povećava sigurnost i smanjuje operativni rizik. Sve veći broj tvrtki ima i konkretne potrebe za GPU kapacitetima, bilo za analitiku, strojno učenje, AI aplikacije ili razvojne projekte. To više nije domena samo velikih tehnoloških igrača. Istodobno, većinu korisnika ne zanima kako infrastruktura funkcionira u pozadini. Ključno im je da je pouzdana, skalabilna i predvidiva. Očekuju rezultat i kvalitetu usluge, dok kompleksnost ostaje odgovornost operatera.

Ima li u Hrvatskoj mjesta za nove podatkovne centre?

Hrvatsko tržište ima prostora za nove investicije u podatkovne centre, ali ne neograničeno. Ključno pitanje nije samo postoji li potražnja, nego postoji li potražnja dovoljno visoke vrijednosti i dugoročnosti koja može opravdati velika ulaganja. Najveći izazov danas je dostupnost električne energije i kvalitetne povezivosti na istoj lokaciji. Ograničenja distribucijskog sustava znače da su potencijalne lokacije za veće i naprednije data centre ograničene na manji broj točaka koje imaju potrebne preduvjete bez značajnih dodatnih ulaganja.

Uz energiju, važni su i regulatorni okvir, brzina administracije, dostupnost lokacija i stručnjaka. Hrvatska ima potencijal postati relevantna regionalna lokacija, ali to zahtijeva jasnu i dugoročnu energetsku, digitalnu i industrijsku strategiju. Bez toga je realnije očekivati razvoj ograničenog broja manjih i srednjih kapaciteta.

Kako se grade AI data centri i po čemu se razlikuju od klasičnih?

AI data centar nije samo klasični data centar s jačim serverima, već infrastrukturno i investicijski drugačija kategorija. Ključni faktori postaju visoka gustoća snage, zahtjevni sustavi hlađenja, mreže velikog kapaciteta i niske latencije te stabilno i dugoročno raspoloživo napajanje. Upravo energija, odnosno dovoljna priključna snaga, danas je najveće ograničenje.

Izazovi nisu samo tehnički, već i ekonomski. Bez osigurane energije i dugoročnih korisnika koji mogu garantirati iskorištenost kapaciteta, rizik investicije postaje previsok. Tome se pridružuju dugi dobavni rokovi opreme i neizvjesnost razvoja AI tehnologija. U hrvatskom kontekstu to znači da je potreban oprezan balans između ambicije i realnosti. Umjesto velikih jednokratnih projekata, racionalniji pristup je postupna, modularna gradnja koja prati stvarnu potražnju. Također, ima smisla razmišljati o distribuiranom modelu s više manjih ili srednjih AI ready lokacija, tamo gdje to energetski i mrežni uvjeti omogućuju.

Infrastruktura spremna za AI mora imati stvarne tehničke i energetske temelje. Dugoročno održivi projekti bit će oni koji se razvijaju postupno, uz jasan poslovni model, osiguranu energiju i konkretne korisnike.