INTERVJU

AI revolucija neće doći iz alata, nego iz promjene načina rada

Govoreći o poslovanju CROZ-a, Mudrovčić priznaje da je 2025. bila slabija godina za tvrtku, ali je vidi i kao svojevrsni test otpornosti. „Prošla godina bila je malo mršavija, a ova je za sada dosta dobra“, kaže. Fokus ostaje na Njemačkoj, ali i na projektima izvan Europe. CROZ je prošle godine završio velik projekt na Filipinima, a uskoro pokreće novi projekt u Aziji. Sve više razgovora, dodaje, vodi se upravo o praktičnoj primjeni umjetne inteligencije u velikim organizacijama.

AI revolucija neće doći iz alata, nego iz promjene načina rada
Valentino Tomić / Tomich Productions

Umjetna inteligencija u poslovanju sve se rjeđe može promatrati kao samo još jedan tehnološki alat, a sve više kao promjena koja zadire u način organizacije rada, razvoja softvera, upravljanja projektima i stvaranja poslovne vrijednosti. Krešimir Mudrovčić, jedan od suosnivača tvrtke CROZ, nakon 11. godišnje konferencije kompanije ističe da je najvažnija poruka upravo odmak od fascinacije alatima prema njihovoj stvarnoj primjeni u organizacijama.

Prema njegovu tumačenju, rasprava o umjetnoj inteligenciji prečesto se zadrži na tehničkim pitanjima, usporedbama modela i mogućnostima pojedinih alata. „Ljudi danas vole pričati o alatima, o tome koji je moćniji i što se s kojim može bolje napraviti, ali stvarni život je nešto drugo“, kaže Mudrovčić. Sama činjenica da se uz nekoliko klikova može dobiti prezentacija, tekst ili programski prijedlog ne znači da je organizacija doista promijenila način rada.

Zato CROZ naglasak stavlja na praktičnu primjenu, odnosno na usvajanje umjetne inteligencije u stvarnim poslovnim procesima. „Od samih alata prva stvar je njihova praktična primjena, a prvi sljedeći korak je upravljanje time“, ističe. Nakon toga, dodaje, dolazi izgradnja platforme, pravila, procesa i mjerenje poslovnih koristi. Drugim riječima, AI nije tehnološki ukras, nego promjena koja mora imati jasnu poslovnu svrhu.

Mudrovčić upozorava da se u početnoj fazi mnogi zaustavljaju na efektu iznenađenja. „Fascinirani su time što se u tri klika može dobiti gotovo savršena prezentacija, što je lijepo i nekome će uštedjeti malo vremena, ali to nije revolucija koju svi očekujemo“, kaže. Prava promjena, smatra, počinje tek kada se organizacija zapita što želi postići, kako se mora mijenjati i koje procese treba postaviti iznova.

Najdublje promjene očekuje u kulturi rada. Klasični način rada, prema njegovu mišljenju, mijenja se dramatično, a to nije samo pitanje tehnologije nego i psihologije, navika i organizacijske zrelosti. „Organizacijske i kulturne promjene u tvrtkama, državama i svim vrstama organizacija postaju užasno važne“, naglašava Mudrovčić. AI tako postaje test sposobnosti kompanija da prihvate novi model rada, a ne samo novu licencu ili alat.

CROZ je, kaže, krajem prošle godine interno napravio manifest s uputama programerskoj populaciji kako raditi s novim alatima. Prva poruka bila je vrlo izravna. „Rekli smo im: nemojte više programirati na ruke“, navodi Mudrovčić. Time, pojašnjava, ne želi reći da programeri nestaju. Njihova se uloga mijenja. Umjesto ručnog pisanja svakog dijela koda, naglasak prelazi na razumijevanje problema, definiranje specifikacija, pripremu sustava i kontrolu kvalitete.

U novom modelu rada testiranje postaje jednako važno kao i razvoj. „Ti sustavi danas mogu softver i testirati sami, ali neće sami smisliti kako to trebaju raditi“, kaže Mudrovčić. Ljudi moraju definirati testove, kriterije uspješnosti i način provjere. Ako su testovi dobro postavljeni, sustav može pronaći pogreške i pomoći u njihovu otklanjanju, ali ljudska odgovornost ostaje u dizajnu procesa i razumijevanju cilja.

Takva promjena, međutim, kod mnogih izaziva strah. Mudrovčić kaže da razumije nelagodu jer pojedine struke i pojedinci mogu proći kroz neugodne prijelaze. No u širem smislu vidi to kao nastavak povijesnog procesa u kojem novi alati mijenjaju rad, stvaraju nove uloge i prisiljavaju organizacije na prilagodbu. „Mnogi ljudi su preplašeni i ja ih razumijem, ali to je dio napretka, novih alata i platformi koje dolaze“, ističe.

Govoreći o poslovanju CROZ-a, Mudrovčić priznaje da je 2025. bila slabija godina za tvrtku, ali je vidi i kao svojevrsni test otpornosti. „Prošla godina bila je malo mršavija, a ova je za sada dosta dobra“, kaže. Fokus ostaje na Njemačkoj, ali i na projektima izvan Europe. CROZ je prošle godine završio velik projekt na Filipinima, a uskoro pokreće novi projekt u Aziji. Sve više razgovora, dodaje, vodi se upravo o praktičnoj primjeni umjetne inteligencije u velikim organizacijama.

U tome vidi i jednu od ključnih poslovnih prilika. Velike organizacije mogu relativno lako kupiti moćne alate, ali stvarni izazov počinje u njihovoj primjeni. „Alati su užasno moćni, pogotovo ako imate 200 dolara po zaposleniku za njihovo plaćanje, ali primjena u stvarnom životu traži iskustvo ljudi koji su to već prošli“, zaključuje Mudrovčić. Za CROZ to znači usmjerenje prema projektima koji AI pretvaraju iz eksperimenta u poslovni rezultat.