A1 Hrvatska podatkovne centre vidi kao enterprise infrastrukturu za domaće tržište, a ne kao utrku za najvećim AI pogonima

Hrvatsko tržište podatkovnih centara ulazi u fazu u kojoj se sve jasnije razdvajaju dvije vrste ambicija: veliki, energetski i investicijski zahtjevni AI projekti s jedne strane, te manji i srednji enterprise podatkovni centri s druge, namijenjeni telekomima, domaćim tvrtkama, cloud uslugama i kolokaciji. Bojan Klasan, voditelj data centra u A1 Hrvatska, smatra da je upravo taj drugi segment realna i važna osnova daljnjeg razvoja hrvatskog tržišta.

Osnivanje Hrvatske udruge podatkovnih centara za A1 Hrvatska važno je jer industriji daje zajednički okvir i glas. „Izuzetno mi je drago što se udruga podatkovnih centara u Hrvatskoj osnovala“, kaže Klasan, naglašavajući da se kroz takav format tržište može kvalitetnije predstaviti korisnicima, investitorima i javnom sektoru. Prema njegovim riječima, udruženi nastup prema regulatorima i zakonodavstvu može ubrzati rješavanje pitanja koja bi pojedinačnim tvrtkama bila složenija i sporija.

„Kroz udrugu možemo zajednički izaći na tržište, ali i pred zakonodavstvo“, ističe Klasan. Dodaje da hrvatsko tržište podatkovnih centara još nije veliko ni u europskim okvirima, no upravo zato sinergija operatora, telekoma, dobavljača i drugih dionika može imati konkretan učinak. „Mislim da možemo puno više promovirati tržište i privući investitore i klijente“, kaže.

A1 Hrvatska u tom se kontekstu ne pozicionira kao kompanija koja želi graditi najveće AI pogone ili hiperskalerske kampuse. Klasan vrlo jasno definira smjer. „Mi sebe ne vidimo kao nekoga tko će graditi AI Factory ili basnoslovno velike data centre“, kaže. A1 svoj podatkovni centar u Novom Zagrebu vidi ponajprije kao enterprise infrastrukturu, u kojoj se nalazi oprema ključna za telekom operacije, ali i kao platformu za kolokaciju, cloud i povezane ICT usluge.

Takav model odgovara ulozi telekoma koji istodobno upravlja vlastitom mrežom, pruža povezivost i razvija usluge za poslovne korisnike. „Trudimo se biti one stop shop za sve potencijalne klijente jednog data centra ili jednog telekoma“, objašnjava Klasan. Podatkovni centar za A1 zato nije izolirani objekt, nego dio šire infrastrukture u kojoj se spajaju mreža, servisi, sigurnost, cloud, korisnička podrška i operativna pouzdanost.

U javnoj raspravi o podatkovnim centrima često se prvo govori o električnoj energiji, osobito kada se spominju veliki AI projekti. Klasan ne umanjuje važnost struje, ali upozorava da je operativna stvarnost puno šira. „Naravno, struja je jedna od bitnih komponenti, ali nije tu samo struja“, kaže. Uspješan podatkovni centar traži povezivost, klimatizaciju, fizičku sigurnost, stručnjake za korisnike, IT inženjere i niz drugih profila. „To je multidisciplinarna stvar koja uključuje gotovo kompletnu ICT industriju“, ističe.

Upravo tu vidi i jedan od najvećih izazova za Hrvatsku. Kako se podatkovni centri razvijaju prema softverski definiranijim modelima, automatizaciji i agentnim sustavima, tržištu će trebati drukčije kombinacije znanja. „Dolazimo do potreba za ljudima koji su bazično developeri i razumiju takve stvari“, kaže Klasan. Pitanje više nije samo može li se izgraditi objekt, nego može li domaće tržište na vrijeme razviti vještine potrebne za njegovo dugoročno upravljanje.

Kada govori o budućnosti Hrvatske, Klasan ne očekuje da će se tržište dominantno razvijati kroz golema postrojenja za treniranje AI modela. Njegova je procjena znatno realističnija. „Vizija koju ja vidim za Hrvatsku jest više manjih data centara“, kaže. Takvi centri mogu služiti lokalnim potrebama, reguliranim industrijama, telekomima, poslovnim korisnicima i potencijalno hiperskalerima koji će u Hrvatskoj postavljati manje infrastrukturne točke za usluge bliže korisnicima.

„Potreba na hrvatskom tržištu definitivno postoji“, zaključuje Klasan. U toj slici podatkovni centri nisu samo pitanje velikih najava i investicijskih ambicija, nego temelj svakodnevne digitalne ekonomije. Za Hrvatsku bi zato strateški važnije moglo biti stvaranje mreže pouzdanih, dobro povezanih i operativno kvalitetnih manjih centara nego utrka za najvećim europskim AI kampusima.