Uz proširenje postojećeg centra, DataBox razvija i projekt DC2, podatkovni centar od više od deset megavata, koji je, prema Olujićevim riječima, u poodmakloj fazi pripreme. Razlog nije samo rast kapaciteta, nego i promjena vrste usluga koje tržište traži. DataBox je ušao i u partnerstvo u tvrtki Datum, gdje vidi dodatnu vrijednost u pokrivanju šireg sloja digitalnog suvereniteta.
Hrvatsko tržište podatkovnih centara više nije samo uska infrastrukturna niša, nego sve važniji dio rasprave o digitalnom suverenitetu, umjetnoj inteligenciji i sposobnosti domaćeg gospodarstva da zadrži podatke, servise i razvoj unutar vlastitog tehnološkog okruženja. Filip Olujić, direktor DataBoxa, upravo iz perspektive domaćeg operatora i investitora vidi kako se tržište mijenja: od pojedinačnih projekata i ad hoc suradnji prema organiziranijem ekosustavu, u kojem podatkovni centri, dobavljači opreme, integratori, javna uprava i korisnici moraju razgovarati istim jezikom.
Olujić ističe da je Hrvatska udruga podatkovnih centara nastala iz vrlo konkretne potrebe tržišta. „Ideja udruge javila se iz potrebe da se provideri, operatori i drugi dionici industrije okupe oko zajedničke ideje razvoja tržišta u Hrvatskoj“, kaže. U praksi je to značilo povezivanje tvrtki koje grade, održavaju i razvijaju infrastrukturna rješenja, ali i stvaranje prepoznatljivog sugovornika prema državi i javnoj upravi.
Takva suradnja nije nastala preko noći. Olujić podsjeća da su operatori i prije dijelili iskustva, često vrlo operativna i praktična. „Prije pet godina, kada bismo tražili dobavljača za određeno rješenje ili održavanje segmenta u podatkovnom centru, često sam zvao kolege iz konkurencije i pitao tko kod njih radi“, navodi. Iz takve razmjene iskustava postupno su se profilirali dobavljači i specijalizirane tvrtke, a dio njih je upravo kroz suradnju s operatorima bolje razumio zahtjeve podatkovnih centara.
Važnim iskorakom smatra i činjenicu da je industrija sada dobila institucionalnu vidljivost. „Danas nam je to omogućilo da nas Vlada uvaži kao partnera za konstruktivan razgovor“, ističe Olujić, posebno naglašavajući otvorenost Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Konferencija hrvatske udruge zato je, prema njegovu tumačenju, bila logičan korak: poruka da u Hrvatskoj postoje ozbiljni dionici koji znaju graditi i razvijati ovaj segment tržišta.
On pritom ne govori o industriji samo načelno, nego kroz vlastite investicije. Tvrtka svoj postojeći podatkovni centar od jednog megavata proširuje i uskoro ga planira zaokružiti na dva i pol megavata kapaciteta. „Postojeći podatkovni centar odlučili smo proširiti zato što na istoj lokaciji moramo osigurati kapacitete za korisnike koji se i sami šire“, objašnjava Olujić. Promjena zahtjeva vidljiva je i u gustoći opreme: početni projekt bio je dimenzioniran na dva kilovata po ormaru, dok se proširenje projektira na osam kilovata po ormaru.
Uz proširenje postojećeg centra, DataBox razvija i projekt DC2, podatkovni centar od više od deset megavata, koji je, prema Olujićevim riječima, u poodmakloj fazi pripreme. Razlog nije samo rast kapaciteta, nego i promjena vrste usluga koje tržište traži. DataBox je ušao i u partnerstvo u tvrtki Datum, gdje vidi dodatnu vrijednost u pokrivanju šireg sloja digitalnog suvereniteta.
„Ne želimo biti samo provider podatkovnog centra nekoj AI tvrtki, nego stvarati dodatnu vrijednost“, kaže Olujić. Ta dodatna vrijednost, prema njegovu objašnjenju, uključuje vlastitu virtualizaciju, vlastitu infrastrukturu i zatvorena okruženja u kojima se korisnicima mogu integrirati agenti u poslovne procese, bez izlaska podataka iz kontroliranog sustava. U istom smjeru razvija se i GPU as a service, namijenjen tvrtkama koje razvijaju AI rješenja i trebaju lokalnu infrastrukturu s podrškom.
Olujić pritom upozorava da se u javnosti često miješaju klasični kolokacijski podatkovni centri i veliki AI podatkovni centri. „AI data centri su potpuno drugi segment“, kaže, dodajući da se kod takvih objekata infrastruktura gradi za vrlo specifične korisnike i opterećenja. Hrvatskom su, međutim, potrebni i manji, domaći podatkovni centri koji podržavaju lokalne korisnike, regulirane industrije i razvoj digitalnih usluga.
U sljedećih pet godina Olujić očekuje nastavak rasta hrvatskog tržišta. „Sigurno je da će se graditi novi kolokacijski podatkovni centri u Hrvatskoj“, zaključuje. Hrvatska, kaže, kasni za razvijenijim tržištima, ali se taj jaz može smanjiti. Ako se zemlja dobro pozicionira, dio investicija iz europskih gradova koji se suočavaju s energetskim i regulatornim ograničenjima mogao bi se preliti i na hrvatsko tržište. To podatkovne centre čini ne samo tehnološkom infrastrukturom, nego i važnim industrijskim pitanjem za sljedeću fazu digitalnog razvoja.
Infobip je objavio partnerstvo s Digitasom, odjelom za marketinšku transformaciju unutar Publicis Groupea. Prema sporazumu, partneri će oko platforme Infobip AgentOS izgraditi zajedničku servisnu praksu koja spaja Infobipovu komunikacijsku infrastrukturu za velika poduzeća s dubokim kompetencijama Publicis Groupea u području podataka, umjetne inteligencije, strategije korisničkog iskustva i transformacije medija.
Jedan od najnovijih podatkovnih centara u Hrvatskoj, smješten kod Varaždina, promijenio je vlasničku strukturu. Dosadašnji suvlasnik, varaždinska IT tvrtka Cratis izašala je iz vlasništva centra, koji nastavlja poslovati pod novim vlasnikom tvrtkom Ilkari. Cratis ostaje u ulozi managed cloud partnera te nastavlja pružati podršku i povezivati infrastrukturu sa stručnim upravljanjem.
Hrvatsko tržište javne nabave godišnje vrijedi više od 14 milijardi eura, no tisuće ponuda i dalje otpada zbog proceduralnih pogrešaka, propuštenih rokova i administrativnih propusta.
