Ministarstvo zdravstva u opsežnim odgovorima za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info opisalo je trenutačno stanje CEZIH-a, Portala zdravlja, razmjene podataka, ulaganja, sigurnosti i priprema za Europski prostor zdravstvenih podataka. Kako odgovori nisu potpisani imenom pojedinog dužnosnika, navode u ovom tekstu pripisujemo Ministarstvu. Iz njih proizlazi da hrvatsko e-zdravstvo ulazi u fazu u kojoj više nije dovoljno imati pojedinačnu e-uslugu: treba proširiti vrste podataka, uključiti privatne pružatelje, centralizirati radiološke informacije i pripremiti sustav za europske rokove.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u odgovorima na pitanja ICTbusiness Media - ICTbusiness.info detaljno je prikazalo kako su europski fondovi financirali hrvatske e-usluge, zajedničku državnu infrastrukturu i širokopojasne mreže. Odgovor nije potpisan imenom pojedinog dužnosnika, pa se svi navodi u tekstu pripisuju Ministarstvu. Podaci pokazuju da aktualna Strategija digitalne Hrvatske ne počinje od nule, nego nadograđuje investicijski ciklus koji traje najmanje od financijske perspektive 2014.-2020.

U odgovorima na pitanja ICTbusiness Media - ICTbusiness.info iz najjačeg domaćeg telekom operatora Hrvatskog Telekoma iznose svoju procjenu stanja mrežne infrastrukture, podatkovnih centara, clouda, digitalnog suvereniteta i otpornosti. Budući da odgovore nije potpisao pojedinačni sugovornik, nego Odjel za korporativne komunikacije, navode u ovom tekstu pripisujemo kompaniji. Iz HT-a poručuju da je Hrvatska posljednjih godina snažno povećala dostupnost optike i 5G-a, ali da se sljedeća faza digitalizacije više neće moći mjeriti samo pokrivenošću.

Odašiljači i veze desetljećima su bili sinonim za radijsko i televizijsko odašiljanje, ali se uloga kompanije posljednjih godina znatno proširila. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Denis Nikola Kulišić, član Uprave i direktor (CEO) OIV-a, danas se sve veći dio aktivnosti odnosi na podatkovne mreže, svjetlovodnu infrastrukturu, kritične komunikacije, 5G, IoT i digitalne platforme. OIV upravlja infrastrukturom koja povezuje operatore, državna tijela, javne službe i poslovne korisnike. Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi iz 2025. dobio je i ulogu u izgradnji, održavanju i upravljanju pasivnom infrastrukturom HITRONet mreže.

Podatkovni centri iz pozadinske IT infrastrukture prelaze u stratešku temu energetike, clouda i umjetne inteligencije. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Filip Olujić, CEO DataBoxa, hrvatsko tržište raste s razmjerno niske baze, ali potražnja sve manje dolazi samo iz klasične kolokacije. Cloud, digitalizacija javnog sektora, HPC i AI mijenjaju i količinu potrebnog kapaciteta i način na koji se novi objekti projektiraju. DataBoxov postojeći DBX ZAG1 uskoro bi trebao raspolagati s približno 2,5 MW infrastrukturnog kapaciteta, uz oko 70 posto ugovorenog i aktivno korištenog kapaciteta.

Razdoblje od 2022. do 2026. donijelo je veliku promjenu u strukturi telekomunikacijskih ulaganja. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Jelena Jurišić, direktorica za tehnologiju ENT Grupe, softver, cloud platforme i automatizacija danas imaju znatno važniju ulogu nego prije nekoliko godina. Gašenje 3G mreža oslobodilo je spektar za modernije tehnologije, a jezgrene mreže prelaze prema cloud-native arhitekturi. Kontejneri, mikroservisi i Kubernetes postaju temelj za puni potencijal 5G Standalone mreža.

Velik dio digitalne države počiva na informacijskim sustavima koji su nastajali godinama, često prije današnjih zahtjeva za interoperabilnošću i razmjenom podataka u stvarnom vremenu. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a, modernizacija se gotovo nikada ne odvija na praznom terenu. Postojeći sustavi moraju nastaviti raditi dok se istodobno mijenjaju podatkovni modeli, sučelja, infrastruktura i poslovni procesi. Zbog toga stare platforme i nedokumentirana sučelja nisu samo tehnički problem.

Hrvatska je u mrežnoj infrastrukturi znatno bliže europskim ciljevima nego prije nekoliko godina. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Marko Teklić, koordinator za prodajno savjetovanje za ICT rješenja u A1 Hrvatska, težište problema sada se sve više seli s dostupnosti mreže na njezino korištenje. A1 navodi da njegova optička mreža pokriva dvije trećine tržišta, dok 5G mrežom doseže 98 posto Hrvatske. Na razini cijele zemlje mreže vrlo velikog kapaciteta pokrivaju više od 82 posto stanovništva, a 5G je gotovo izjednačen s europskim prosjekom.

Umjetna inteligencija u Hrvatskoj ulazi u fazu u kojoj pitanje više nije samo koji se model koristi, nego gdje se izvršava, tko kontrolira podatke i može li se rješenje pouzdano skalirati u produkciji. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Marko Dagelić, CEO Datuma, tvrtka razvija vertikalno integrirani AI ekosustav koji povezuje fizičku infrastrukturu, GPU resurse, cloud, vlastitu AI platformu i poslovna rješenja. Produkcijski kapacitet danas se oslanja na GPU akceleratore smještene u podatkovnom centru DataBoxa u Zagrebu. Datum pritom kombinira vlastite računalne resurse s modelima korištenja koji poslovnim korisnicima trebaju omogućiti predvidivije troškove i kontrolu nad podacima.

Digitalna transformacija države nije klasičan resorni posao. Isti digitalni identitet koriste zdravstvo, porezni sustav i socijalne usluge, isti registri opslužuju više institucija, a interoperabilnost nema smisla ako jedan resor izgradi dobar sustav koji se ne može povezati s drugim. Upravo zato Strategija digitalne Hrvatske iz 2022. naglašava da horizontalna priroda digitalizacije traži snažno središnje upravljanje i odmak od silosnog razvoja.

Kada se govori o europskim predvodnicima digitalne države, Danska i Estonija gotovo se automatski pojavljuju kao primjeri. No njihova je vrijednost za Hrvatsku upravo u tome što nisu izgradile isti model. Estonija je poznata po snažno integriranoj digitalnoj arhitekturi, digitalnom identitetu i razmjeni podataka, dok Danska pokazuje kako dugotrajna političko-administrativna koordinacija svih razina vlasti može stvoriti javne usluge koje građani gotovo univerzalno koriste.

Kada je Strategija digitalne Hrvatske donesena, država je sama priznala da ima oko 600 registara i baza podataka, od kojih je 19 bilo označeno kao ključne. Mnogi su informacijski sustavi nastajali odvojeno, po potrebama pojedinih institucija, pa je razmjena podataka bila ograničena, a građani i poduzeća često su igrali ulogu fizičkog posrednika između dviju državnih baza. Interoperabilnost je zato postavljena kao jedan od središnjih preduvjeta digitalne javne uprave.

Digitalizacija zdravstva jedno je od područja u kojima Hrvatska na prvi pogled stoji najbolje. Prema podacima Digitalnog desetljeća za 2025., pristup elektroničkim zdravstvenim zapisima ocijenjen je s 87,1 bodom od 100, malo iznad prosjeka Europske unije od 86,5. Elektronički recepti, uputnice, nalazi i Portal zdravlja već godinama čine dio svakodnevnog funkcioniranja sustava, a elektronički zdravstveni zapisi uvedeni su u sve bolnice.

e-Građani su vjerojatno najprepoznatljiviji proizvod hrvatske digitalne javne uprave. Kada je Strategija digitalne Hrvatske donesena krajem 2022., sustav je imao oko 1,7 milijuna jedinstvenih korisnika i više od stotinu e-usluga. Do kraja 2025. broj korisnika dosegnuo je 2.223.058, a broj usluga 118. U rujnu 2026. Ministarstvo navodi više od 2,3 milijuna korisnika i 124 e-usluge, dok mobilnu platformu mGrađani koristi više od 204 tisuće ljudi.

Strategija digitalne Hrvatske do 2032. donesena je krajem 2022. s četiri velika cilja: razvijenim digitalnim gospodarstvom, digitaliziranom javnom upravom, mrežama vrlo velikog kapaciteta i većim digitalnim kompetencijama. Gotovo četiri godine poslije može se napraviti prva ozbiljna provjera smjera, iako će formalno srednjoročno vrednovanje Strategije doći tek 2027. godine. Najvažniji zaključak iz dostupnih podataka jest da se hrvatska digitalizacija ne kreće jednakom brzinom u svim područjima. Fizička mrežna infrastruktura napreduje brže od dijela javnih usluga i šire digitalne transformacije gospodarstva.

Velik broj sigurnosnih alata ne mora značiti i dobru sigurnosnu sliku. Organizacije danas prikupljaju ogromnu količinu podataka i upozorenja, ali ih često teško povezuju u jasan slijed događaja. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Dragan Bednarčuk, Business Development Manager u KING ICT-u, problem je često u vidljivosti i povezanosti sustava, a ne u potpunom nedostatku tehnologije. Legacy sustavi, slabo upravljanje identitetima i sporo zakrpavanje dodatno povećavaju rizik. NIS2 je pritom sigurnost podigao na razinu uprave i poslovnog rizika.

Najveći nedostatak tržišta kibernetičke sigurnosti nije broj ljudi koji žele ući u struku, nego broj ljudi koji iza sebe imaju godine stvarnog operativnog iskustva. Incidenti, forenzika, detekcija i upravljanje identitetima traže znanje koje se ne može steći samo kroz certifikate. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Vedran Vujasinović, Senior Director, Cyber Resilience u Spanu, tržištu kronično nedostaju stručnjaci s pet, deset ili više godina iskustva. Automatizacija pritom može povećati produktivnost, ali može stvoriti novi problem ako potpuno ukloni početne poslove na kojima se grade budući seniori. Razvoj juniora zato mora uključivati stvarni operativni rad i razumijevanje razloga zbog kojih je neki događaj sigurnosno važan.

Kibernetička otpornost ne gradi se jednim projektom niti se može svesti na popis implementiranih kontrola. Najzrelije organizacije sigurnost povezuju s upravljanjem poslovnim rizicima, kontinuitetom i odgovornošću uprave. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Antonija Vojnović, voditeljica Odjela za upravljanje, rizike i usklađenost u Spanu, razina zrelosti u Hrvatskoj i dalje je vrlo neujednačena. Najčešći problemi nisu egzotične prijetnje nego nedosljedno upravljanje identitetima, privilegijama, zakrpama, segmentacijom i sigurnosnim kopijama. NIS2 je sigurnost pomaknuo iz isključivo tehničkog područja prema upravljačkoj odgovornosti.

Kibernetička sigurnost jedna je od rijetkih disciplina u kojoj se prihvatljiva razina zaštite može vrlo brzo pretvoriti u nedovoljnu. Organizacije zato ne mogu zrelost procjenjivati samo kroz broj kupljenih alata ili jednokratnu usklađenost s propisima. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Saša Jušić, član Uprave i Principal Information Security Consultant u Infigo IS-u, razina sigurnosti ovisi o industriji, složenosti sustava, upravljačkoj kulturi i spremnosti na ulaganje. U Hrvatskoj posljednjih godina raste svijest o rizicima, dijelom zbog novog zakonskog okvira, a dijelom zbog većeg broja incidenata. Najčešće slabosti Jušić vidi u nejasnim odgovornostima, manjku kompetentnih stručnjaka i nedovoljno uređenim procesima.