HAKOM-ovi podaci pokazuju snažan rast VHCN, FTTH i 5G infrastrukture, ali ruralna područja i dalje zaostaju u fiksnim mrežama vrlo velikog kapaciteta. Regulator istodobno upozorava da otpornost mreže nije jedan tehnički broj, nego kombinacija redundancije, rezervnog napajanja, procedura i upravljanja incidentima. Rast podatkovnih centara dodatno će povećati potrebe za međunarodnim kapacitetom, lokalnom razmjenom prometa i koordinacijom s energetskim sektorom.
Hrvatska je u nekoliko godina snažno ubrzala prijelaz na mreže vrlo velikog kapaciteta, ali nacionalni prosjek skriva izrazitu razliku između urbanih i ruralnih područja. HAKOM-ovi podaci za prvo tromjesečje 2026. pokazuju 641.996 VHCN priključaka i 497.605 priključaka FTTH/B/DP. U odnosu na 2022. broj svjetlovodnih priključaka porastao je s 194.352, a broj VHCN priključaka s 371.629.
Mobilno tržište promijenilo se još brže. Broj 5G korisnika porastao je s 429.845 u 2022. na više od 2,7 milijuna u prvom tromjesečju 2026. Prema studiji Europske komisije Broadband coverage in Europe 2025, na koju se HAKOM poziva, FTTH pokrivenost u Hrvatskoj iznosila je 77,9 posto, iznad prosjeka Unije od 74,1 posto, dok je ukupna 5G pokrivenost od 97,8 posto također bila iznad europskog prosjeka.
Ipak, ukupna VHCN pokrivenost od 82,7 posto ostala je ispod prosjeka Europske unije. Još je izraženiji ruralni jaz: ruralna VHCN pokrivenost iznosila je 54,2 posto, a FTTH 53,8 posto, dok su europski prosjeci bili 66,1 i 62,6 posto. S druge strane, ruralna 5G pokrivenost od 93,9 posto bila je iznad prosjeka Unije.
HAKOM zato daljnji razvoj ne promatra samo kroz nacionalnu pokrivenost. U slabije naseljenim područjima ekonomika gradnje optičke infrastrukture bitno je teža, pa će uz komercijalna ulaganja važnu ulogu imati državni programi i europski izvori financiranja. Regulator pritom ne izrađuje vlastitu projekciju ulaganja do 2030., nego prati tržište i provedbu regulatornih obveza.
Drugi dio priče je otpornost. HAKOM upozorava da razina redundancije nije jednaka na svim dijelovima mreže i kod svih operatora, a detalji o međunarodnim pravcima i koncentracijskim rizicima dijelom su sigurnosno osjetljivi. Otpornost se zato ne može svesti na jedan broj rezervnih pravaca, nego na kombinaciju fizičke i logičke raznolikosti, rezervnih kapaciteta, procedura i sposobnosti operatora da nastavi pružati uslugu u incidentu.
Jednako je važno i rezervno napajanje. Zakon o kibernetičkoj sigurnosti i pripadajuća uredba traže mjere kontinuiteta i odgovarajuće alternativne izvore, ali ne propisuju jedinstveni broj sati koliko svaka bazna stanica ili mrežno čvorište mora raditi bez javnog napajanja. HAKOM ispunjavanje tih mjera provjerava kroz stručni nadzor, uz pristup temeljen na riziku i važnosti pojedine infrastrukture.
Podaci o prekidima pokazuju da ozbiljan incident ne mora biti rezultat kibernetičkog napada. Među uzrocima se pojavljuju pogreške pri nadogradnjama, promjenama konfiguracije i drugi tehnički kvarovi. To je važna poruka za raspravu o otpornosti: jednako kao napadača treba kontrolirati promjene, procedure i operativne pogreške koje mogu izazvati prekid na velikom broju korisnika.
Rast podatkovnih centara dodatno će pojačati pritisak na telekomunikacijsku infrastrukturu. Veliki centri traže višestruke neovisne optičke pravce, velik međunarodni kapacitet, nisku latenciju i stabilnu lokalnu razmjenu prometa. HAKOM pritom naglašava da podatkovni centri nisu zasebno regulirana kategorija elektroničkih komunikacija i da regulatorne mjere same po sebi ne mogu stvoriti regionalno digitalno čvorište.
Za takvu poziciju potrebni su investicije, međunarodna povezanost, dostupna energija i stvarna tržišna potražnja. Hrvatska je u pristupnim mrežama znatno napredovala, ali sljedeća faza zahtijevat će više koordinacije između operatora, energetike, investitora i javnog sektora. Tek tada dobra 5G i FTTH pokrivenost može postati podloga za veći cloud, AI i data-center ekosustav.
* Projekt izrade serijala tekstova pod zajedničkim naslovom „Čija je digitalna Hrvatska? – Infrastruktura, sigurnost i interesi iza digitalne budućnosti države“ objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2026. godinu.
Hrvatska je u nekoliko godina snažno ubrzala prijelaz na mreže vrlo velikog kapaciteta, ali nacionalni prosjek skriva izrazitu razliku između urbanih i ruralnih područja. HAKOM-ovi podaci za prvo tromjesečje 2026. pokazuju 641.996 VHCN priključaka i 497.605 priključaka FTTH/B/DP. U odnosu na 2022. broj svjetlovodnih priključaka porastao je s 194.352, a broj VHCN priključaka s 371.629.
Prije 21 godinu hrvatsko tržište mobilnih komunikacija dobilo je trećeg operatora. Tele2 je 17. listopada 2005. pokrenuo komercijalne usluge i ušao u tržišnu utakmicu s T-Mobileom i Vipnetom, koji su dotad dijelili gotovo sve mobilne korisnike. Novi operator donio je predbroj 095, jednostavnije tarife i cijene kojima je izravno izazvao dotadašnji model naplate poziva. Iza projekta stajali su švedski Tele2 i konzorcij devet hrvatskih ulagača, ali se stvarna tržišna utakmica vodila na dva mnogo zahtjevnija terena: među korisnicima koji su već imali mobilne brojeve i u izgradnji infrastrukture koju su konkurenti već imali. Zato povijest Tele2 nije samo povijest jeftinijih minuta razgovora. To je i priča o regulatornoj liberalizaciji, nacionalnom roamingu, troškovima razvoja mreže i dugom putu do održivog poslovanja. Dvadeset i jednu godinu poslije nasljeđe tog ulaska vidljivo je i u poslovanju današnjeg Telemacha, koji je nastao iz hrvatskog poslovanja Tele2 nakon promjene vlasnika.
Hrvatska je posljednjih godina snažno podigla razinu mobilne i optičke infrastrukture, ali sljedeća faza digitalizacije bit će zahtjevnija od same izgradnje pristupne mreže. Rast podatkovnog prometa, clouda, umjetne inteligencije i podatkovnih centara traži veći kapacitet, nižu latenciju, redundantne pravce i sigurnije napajanje. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Mario Marković, voditelj korporativne sigurnosti u Telemachu Hrvatska, otpornost na prekide električne energije mora biti ugrađena u sam dizajn mreže. Telemach navodi da njegova 10-gigabitna optička mreža danas doseže više od 330 tisuća kućanstava, dok mobilna mreža s 5G tehnologijom pokriva 99 posto populacije. Operator istodobno raspolaže s dva geografski odvojena podatkovna centra i razvija usluge kolokacije za poslovne korisnike.
