Odašiljači i veze desetljećima su bili sinonim za radijsko i televizijsko odašiljanje, ali se uloga kompanije posljednjih godina znatno proširila. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Denis Nikola Kulišić, član Uprave i direktor (CEO) OIV-a, danas se sve veći dio aktivnosti odnosi na podatkovne mreže, svjetlovodnu infrastrukturu, kritične komunikacije, 5G, IoT i digitalne platforme. OIV upravlja infrastrukturom koja povezuje operatore, državna tijela, javne službe i poslovne korisnike. Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi iz 2025. dobio je i ulogu u izgradnji, održavanju i upravljanju pasivnom infrastrukturom HITRONet mreže.
U sklopu NPOO projekata povezano je 100 novih korisnika državne informacijske infrastrukture. Tvrtka istodobno gradi nacionalnu agregacijsku širokopojasnu infrastrukturu otvorenog pristupa za područja u kojima nema dovoljno komercijalnog interesa. Svih 14 lokacija projekta pasivne 5G infrastrukture u ruralnim i slabije naseljenim područjima izgrađeno je i pripremljeno za aktivnu opremu operatora. OIV navodi i više od 2.200 kilometara distributivne kabelske kanalizacije te više od 5.200 kilometara svjetlovodnih kabela.
Glavni DWDM pravci imaju kapacitete od 100 Gbit/s, uz tehničke preduvjete za 400 i 800 Gbit/s. Otpornost se gradi kombinacijom rezervnog napajanja, alternativnih prijenosnih pravaca, georedundantnih čvorova i disaster recovery koncepata. Sljedeći sloj razvoja vidi u privatnim 5G mrežama, 5G Broadcastu, IoT-u, edge infrastrukturi i sustavima za javnu sigurnost.
Koju ulogu OIV danas ima u nacionalnoj digitalnoj infrastrukturi i kako se ta uloga promijenila?
Uz tradicionalno odašiljanje danas upravljamo puno širim spektrom infrastrukture i usluga. Naša svjetlovodna, prijenosna, odašiljačka i kolokacijska infrastruktura povezuje operatore, državne institucije, javne službe i poslovne korisnike. Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi povjereni su nam poslovi na pasivnoj infrastrukturi HITRONeta i prijenosnim kapacitetima potrebnima za rad državnih informacijskih sustava. Transformacija je vidljiva i kroz NPOO, gdje smo povezivanjem 100 novih korisnika državne informacijske infrastrukture ostvarili jedan od ključnih pokazatelja. Istodobno razvijamo nacionalnu agregacijsku mrežu otvorenog pristupa, kritične komunikacije, 5G, IoT i druge infrastrukturne usluge.
U kojoj je fazi pasivna 5G infrastruktura u ruralnim i slabije naseljenim područjima?
Svih 14 lokacija predviđenih projektom izgrađeno je i spremno za instalaciju aktivne opreme operatora. Projektna dokumentacija i dozvole završene su tijekom 2025., a instalacija aktivne opreme planirana je tijekom rujna i listopada 2026., nakon čega slijede integracija i puštanje u rad, ovisno i o dinamici elektroenergetskih priključaka. Model je otvoren i nediskriminirajući prema operatorima. Učinak nećemo mjeriti samo brojem lokacija nego pokrivenošću, brojem operatora koji ih koriste, kvalitetom usluge i stupnjem iskorištenosti infrastrukture. Konačni cilj je da građani u tim područjima dobiju pristup uslugama i kapacitetima usporedivima s urbanim sredinama.
Kako razvijate optičku i jezgrenu mrežu te kakvu ulogu ona ima u povezivanju Hrvatske s regijom?
OIV upravlja s više od 2.200 kilometara distributivne kabelske kanalizacije i više od 5.200 kilometara svjetlovodnih kabela. Na glavnim prijenosnim pravcima imamo kapacitete od 100 Gbit/s te tehničke preduvjete za 400 i 800 Gbit/s. Mreža nije važna samo za domaće povezivanje nego i za pravce između jugoistočne i zapadne Europe. Daljnji razvoj usmjeravamo na veće kapacitete, jačanje međunarodnih poveznica i dodatnu redundanciju. Operatorski neutralna infrastruktura tu je važna za podatkovne centre i cloud jer korisnicima daje veći izbor mrežnih partnera, smanjuje ulazne barijere i stvara konkurentnije okruženje za digitalne usluge.
Kako osiguravate otpornost infrastrukture koja mora raditi i u kriznim situacijama?
Otpornost gradimo kroz više razina tehničke i organizacijske redundancije. Na kritičnim lokacijama koristimo agregate i baterijske UPS sustave, a prijenosne pravce diversificiramo gdje god je to tehnički i ekonomski moguće. Uz optiku koristimo i mikrovalne veze, a izgradili smo i georedundantni čvor jezgrene IP/MPLS mreže. Za ključne platforme imamo disaster recovery koncept, a cjelokupna infrastruktura nadzire se iz centraliziranog NOC-a. Fizička zaštita, kibernetička sigurnost i kontinuitet poslovanja planiraju se kao jedan sustav. Prirodne katastrofe, energetski poremećaji i rast kibernetičkih prijetnji pokazali su koliko je važna i geografska i tehnološka diversifikacija, uključujući sustave poput profesionalne radijske mreže CRONECT.
Koje nove tehnologije vidite kao sljedeći infrastrukturni sloj digitalne države?
Privatni 5G je jedan od njih. Naš pilot je završen i potvrdio je potencijal u industrijskim i infrastrukturnim okruženjima u kojima su pouzdanost, sigurnost i upravljanje resursima posebno važni. 5G Broadcast vidimo kao nadopunu digitalnoj zemaljskoj televiziji i kao platformu za sadržaje i krizno komuniciranje na mobilnim uređajima bez klasične internetske veze. IoT već primjenjujemo u daljinskom očitanju vodomjera, a edge infrastruktura omogućuje obradu podataka bliže mjestu nastanka i nižu latenciju. Do 2030. tri ključna prioriteta su povezivost, otpornost i digitalna suverenost: jednaka dostupnost mreža, snažnija kritična infrastruktura i domaći ekosustav podatkovnih centara, clouda i AI-ja koji nacionalnu infrastrukturu koristi kao razvojnu platformu.
* Projekt izrade serijala tekstova pod zajedničkim naslovom „Digitalna Hrvatska na pola puta – Četiri godine provedbe Strategije digitalne Hrvatske 2032.“ objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2026. godinu.
