Ministarstvo navodi da je kroz te projekte razvijeno više od 40 novih e-usluga. Kao primjere izdvajaju Digitalnu Komoru, komunikacijsku platformu za poslovne subjekte, sustav Hrvatski digitalni turizam - e-Turizam te projekt Upravljanje zemljišnim podacima. Ti projekti pokazuju da se europsko financiranje koristilo i za građanske i za poslovne digitalne usluge.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u odgovorima na pitanja ICTbusiness Media - ICTbusiness.info detaljno je prikazalo kako su europski fondovi financirali hrvatske e-usluge, zajedničku državnu infrastrukturu i širokopojasne mreže. Odgovor nije potpisan imenom pojedinog dužnosnika, pa se svi navodi u tekstu pripisuju Ministarstvu. Podaci pokazuju da aktualna Strategija digitalne Hrvatske ne počinje od nule, nego nadograđuje investicijski ciklus koji traje najmanje od financijske perspektive 2014.-2020.
U financijskom razdoblju 2014.-2020. kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija i poziv „Razvoj e-usluga“ financirani su i završeni projekti ukupne vrijednosti 81,9 milijuna eura. Od tog iznosa 69,4 milijuna eura bila su bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj.
Ministarstvo navodi da je kroz te projekte razvijeno više od 40 novih e-usluga. Kao primjere izdvajaju Digitalnu Komoru, komunikacijsku platformu za poslovne subjekte, sustav Hrvatski digitalni turizam - e-Turizam te projekt Upravljanje zemljišnim podacima. Ti projekti pokazuju da se europsko financiranje koristilo i za građanske i za poslovne digitalne usluge.
Drugi važan projekt iz iste financijske perspektive bila je uspostava Centra dijeljenih usluga. Njegova je ukupna vrijednost, prema odgovoru Ministarstva, iznosila 47,9 milijuna eura, od čega 40,4 milijuna eura bespovratnih sredstava. Projekt je trebao objediniti državnu informacijsku infrastrukturu i povećati njezinu interoperabilnost, racionalnost i pouzdanost.
Treći sloj ulaganja odnosio se na samu povezivost. U područjima bez odgovarajuće širokopojasne infrastrukture završeno je 20 projekata mreža sljedeće generacije u vrijednosti 82,63 milijuna eura bespovratnih sredstava. Iz Ministarstva navode da su projekti povećali dostupnost pristupnih mreža sljedeće generacije i pridonijeli smanjivanju digitalnog jaza u ruralnim i suburbanim područjima.
Aktualna financijska perspektiva 2021.-2027. nastavlja isti smjer kroz Program konkurentnost i kohezija. U okviru specifičnog cilja usmjerenog na korištenje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i javna tijela financira se digitalizacija i unaprjeđenje javnih e-usluga za privatne i poslovne korisnike.
„Sve aktivnosti financirane u okviru PKK baziraju se na unaprjeđenju poslovne klime i prava građana te na povećanju dostupnosti javnih e-usluga za građane i poduzeća“, navode iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info. Cilj je, dodaju, poduprijeti digitalnu transformaciju javne uprave, modernije i transparentnije društvo te bolje poslovno okruženje.
Istodobno Ministarstvo jasno razdvaja vlastitu ulogu od nadležnosti drugih tijela. Za alokaciju namijenjenu digitalizaciji IKT rješenja javne uprave u okviru PKK-a upućuje na Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, dok je provedba NPOO-a u nadležnosti Ministarstva financija.
Ta podjela nadležnosti važna je i za praćenje ukupnih ulaganja. Različiti europski programi financiraju različite slojeve digitalizacije i nije ih metodološki ispravno zbrajati u jednu brojku bez razdvajanja izvora, razdoblja i namjene. Projekti e-usluga, zajedničke infrastrukture, širokopojasnih mreža i NPOO ulaganja pripadaju različitim financijskim okvirima.
Sljedeći europski ciklus već je na horizontu. Europska komisija je 16. srpnja 2025. predstavila prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028.-2034. Regulativa je još u pregovorima, ali iz Ministarstva navode da prijedlog već pokazuje prostor za potporu digitalnim javnim uslugama, interoperabilnosti i drugim elementima modernizacije javne uprave.
Za Hrvatsku će upravo kontinuitet financiranja biti jedno od važnih pitanja druge polovice Strategije do 2032. Europski fondovi pomogli su izgraditi velik dio infrastrukture i usluga koje se danas uzimaju kao polazište digitalne države. Sljedeća faza morat će pokazati mogu li se ti sustavi dugoročno održavati, nadograđivati i povezivati bez toga da svaki novi programski ciklus ponovno otvara iste infrastrukturne probleme.
* Projekt izrade serijala tekstova pod zajedničkim naslovom „Digitalna Hrvatska na pola puta – Četiri godine provedbe Strategije digitalne Hrvatske 2032.“ objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2026. godinu.
Qualcomm od saveznoga suda u Delawareu traži pravo da Armu do pet godina ne plaća tantijeme, pravni lijek koji bi mogao vrijediti milijarde dolara. Proizvođač čipova tvrdi da mu je Arm uskratio ugovorene alate za testiranje i neovlašteno otkrio prijetnju raskidom ključne arhitekturne licence. Petodnevno suđenje počelo je uz zasebno razmatranje je li Arm pošteno pregovarao o pristupu sljedećoj generaciji svoje tehnologije.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u odgovorima na pitanja ICTbusiness Media - ICTbusiness.info detaljno je prikazalo kako su europski fondovi financirali hrvatske e-usluge, zajedničku državnu infrastrukturu i širokopojasne mreže. Odgovor nije potpisan imenom pojedinog dužnosnika, pa se svi navodi u tekstu pripisuju Ministarstvu. Podaci pokazuju da aktualna Strategija digitalne Hrvatske ne počinje od nule, nego nadograđuje investicijski ciklus koji traje najmanje od financijske perspektive 2014.-2020.
U odgovorima na pitanja ICTbusiness Media - ICTbusiness.info iz najjačeg domaćeg telekom operatora Hrvatskog Telekoma iznose svoju procjenu stanja mrežne infrastrukture, podatkovnih centara, clouda, digitalnog suvereniteta i otpornosti. Budući da odgovore nije potpisao pojedinačni sugovornik, nego Odjel za korporativne komunikacije, navode u ovom tekstu pripisujemo kompaniji. Iz HT-a poručuju da je Hrvatska posljednjih godina snažno povećala dostupnost optike i 5G-a, ali da se sljedeća faza digitalizacije više neće moći mjeriti samo pokrivenošću.
