Hrvatska je u mrežnoj infrastrukturi znatno bliže europskim ciljevima nego prije nekoliko godina. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Marko Teklić, koordinator za prodajno savjetovanje za ICT rješenja u A1 Hrvatska, težište problema sada se sve više seli s dostupnosti mreže na njezino korištenje. A1 navodi da njegova optička mreža pokriva dvije trećine tržišta, dok 5G mrežom doseže 98 posto Hrvatske. Na razini cijele zemlje mreže vrlo velikog kapaciteta pokrivaju više od 82 posto stanovništva, a 5G je gotovo izjednačen s europskim prosjekom.
Unatoč tome priključke brže od 100 Mbps koristi tek nešto više od polovice korisnika, dok su gigabitni priključci još uvijek manjinski. U poslovnom segmentu raste potražnja za cloudom, sigurnošću, upravljanim uslugama, AI-jem, disaster recoveryjem i privatnim mrežama. Podatkovni centri pritom dobivaju novu ulogu zbog većih GPU opterećenja, potrošnje energije i zahtjeva za digitalnim suverenitetom. A1 je tijekom 2025. proširio kapacitet svojeg podatkovnog centra za dodatnih 50 posto i očekuje nastavak rasta.
Teklić naglašava da modernizaciju često više usporava složenost naslijeđenih sustava nego sama tehnologija. Za područja bez komercijalnog interesa i dalje će biti potrebni modeli javnog sufinanciranja. Dugoročno, međutim, najveći prioritet vidi u digitalnim vještinama i kompetencijama ljudi koji bi infrastrukturu trebali pretvoriti u stvarni gospodarski učinak.
Koliko je A1 mrežna infrastruktura danas spremna za ciljeve Digitalnog desetljeća i gdje još ostaju najveće praznine?
Naša optička mreža pokriva dvije trećine tržišta, a 5G mrežom stižemo do 98 posto Hrvatske. Na razini cijele zemlje mreže vrlo velikog kapaciteta pokrivaju 82,68 posto stanovništva, uz europski prosjek od 85,54 posto, dok je 5G pokrivenost od 97,78 posto već praktički na europskoj razini. Zato gigabitna povezanost i puna 5G pokrivenost do 2030. nisu daleka budućnost. Problem se, međutim, seli s izgradnje na korištenje: priključke brže od 100 Mbps koristi tek nešto više od polovice korisnika, a gigabitne svega desetina. Najzahtjevnija ostaju rijetko naseljena područja, otoci i mjesta bez dovoljnog komercijalnog interesa. Tamo se sufinancirani projekti pokazuju važnima. Ulaganja dodatno usporavaju dozvole, pravo puta i prostorno-građevinski propisi koji telekomunikacijsku infrastrukturu i podatkovne centre još ne tretiraju dovoljno specifično.
Kakvu ulogu podatkovni centar i cloud imaju u digitalnom suverenitetu države i gospodarstva?
Digitalni suverenitet za nas počinje odgovorom na tri pitanja: gdje se podaci fizički nalaze, tko njima upravlja i prema kojem se pravnom okviru štite. A1 podatkovni centar u Zagrebu i naše cloud usluge omogućuju da podaci ostanu unutar Hrvatske i Europske unije. Tijekom 2025. kapacitet podatkovnog centra proširili smo za dodatnih 50 posto, a rast očekujemo ponajprije zbog clouda, umjetne inteligencije i pohrane podataka. Tier III Facility certifikat i carrier-neutral model važni su korisnicima koji ne žele biti vezani uz samo jednog telekomunikacijskog ili tehnološkog pružatelja. Kroz Exoscale nudimo i europski cloud. AI pritom mijenja same standarde gradnje jer veća gustoća GPU opreme znači veću potrošnju energije i nove zahtjeve hlađenja.
Kako se mijenja potražnja poslovnih i javnih korisnika za integriranim ICT uslugama?
Najveći rast vidimo u cloudu, a korisnici sve češće prije cijene pitaju ostaju li njihovi podaci unutar Europske unije. Odmah iza toga dolazi kibernetička sigurnost, jer korisnici traže cjelovitu zaštitu sustava i podataka. Raste i managed services model, u kojem jedan partner preuzima projektiranje, implementaciju i svakodnevno upravljanje ICT okruženjem. Sve je više interesa za AI, disaster recovery i privatne mreže. Migracija iz on-premise okruženja prema cloudu ipak ovisi o djelatnosti i regulativi. Organizacije s visokim sigurnosnim zahtjevima često zadržavaju dio sustava kod sebe i koriste hibridne ili privatne cloud modele. Najčešći razlog odgode nije nedostatak tehnologije nego složenost postojećih sustava i procjena rizika.
Je li povezivost još uvijek glavno usko grlo digitalizacije?
Gigabitna dostupnost sama po sebi više nije dovoljna. Imamo korisnike s vrlo dobrom povezivošću, ali poslovnim procesima koji tu infrastrukturu ne koriste. Vrijednost nastaje tek kada se mreža poveže s modernizacijom procesa, migracijom aplikacija u cloud, analitikom i automatizacijom. Zato telekom sve rjeđe nudi samo pojedinačnu uslugu, a sve češće arhitekturu koja povezuje mrežu, podatkovni centar, cloud, sigurnost i upravljanje aplikacijama. Edge računalstvo i privatne 5G mreže tu su sljedeći korak. U proizvodnji omogućuju obradu podataka blizu strojeva i senzora, u logistici praćenje imovine u stvarnom vremenu, a u pametnim gradovima i javnim servisima bržu reakciju prometnih, sigurnosnih i drugih sustava.
Što bi Hrvatska trebala promijeniti u javnim politikama digitalne infrastrukture do 2030.?
Infrastruktura, energija, kibernetička otpornost i otvoreni modeli pristupa ostaju važni, ali dugoročno bih najveći prioritet dao digitalnim vještinama i kontinuiranoj edukaciji korisnika i stručnjaka. Bez kompetencija teško je iskoristiti potencijal tehnologije, bez obzira na to koliko je infrastruktura razvijena. Razvoj vještina jača i sigurnost, upravljanje podacima i sposobnost usvajanja novih tehnologija. Istodobno moramo nastaviti ulagati u mreže, posebice u područjima u kojima komercijalna gradnja nije isplativa, i osigurati dovoljno energije za rast digitalne infrastrukture. Iskustvo dosadašnjih EU i državnih potpora pokazalo je da takvi modeli mogu zatvarati bijela područja, pa pozdravljamo i novu alokaciju od 100 milijuna eura za daljnji razvoj širokopojasne infrastrukture.
* Projekt izrade serijala tekstova pod zajedničkim naslovom „Digitalna Hrvatska na pola puta – Četiri godine provedbe Strategije digitalne Hrvatske 2032.“ objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2026. godinu.
