U odgovorima na pitanja ICTbusiness Media - ICTbusiness.info iz najjačeg domaćeg telekom operatora Hrvatskog Telekoma iznose svoju procjenu stanja mrežne infrastrukture, podatkovnih centara, clouda, digitalnog suvereniteta i otpornosti. Budući da odgovore nije potpisao pojedinačni sugovornik, nego Odjel za korporativne komunikacije, navode u ovom tekstu pripisujemo kompaniji. Iz HT-a poručuju da je Hrvatska posljednjih godina snažno povećala dostupnost optike i 5G-a, ali da se sljedeća faza digitalizacije više neće moći mjeriti samo pokrivenošću.
Najveći infrastrukturni jaz i dalje vide u ruralnim i slabije naseljenim područjima, gdje komercijalna računica sama po sebi često nije dovoljna za gradnju. HT je sudjelovao u 33 sufinancirana projekta za optičke mreže u slabije naseljenim područjima, a navodi da je pobijedio na natječajima u njih 20 te na temelju tih projekata izgradio optiku do približno 200.000 kućanstava.
No iz kompanije naglašavaju da više nije dovoljno samo dovesti kabel do korisnika. „Ključ uspjeha je stvarno korištenje infrastrukture i pretvaranje gigabitne povezivosti u veću produktivnost, kvalitetnije javne usluge i nove poslovne modele“, navode iz HT-a za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info. Time se infrastrukturna rasprava pomiče s pitanja dostupnosti prema pitanju digitalnog intenziteta gospodarstva i javnog sektora.
Sličan pomak vidi se u podatkovnim centrima i cloudu. HT danas ima pet podatkovnih centara i razvija dodatne kapacitete, a prednost vidi u mogućnosti povezivanja podatkovnih centara, clouda, telekomunikacijske povezanosti i kibernetičke sigurnosti u jedno rješenje. Takav model kompanija smatra posebno važnim za financijski sektor, energetiku, zdravstvo, javnu upravu i druge regulirane djelatnosti.
Digitalni suverenitet pritom u HT-u ne tumače kao izolaciju od globalnih tehnologija. U odgovoru naglašavaju kontrolu nad kritičnim podacima i sustavima te mogućnost izbora mjesta na kojem će se oni nalaziti, obrađivati i štititi. AI dodatno povećava zahtjeve jer raste potreba za računalnom snagom, energijom i hlađenjem, pa će se domaći i europski infrastrukturni kapaciteti sve više kombinirati s hibridnim modelima.
Promjena je vidljiva i u samoj ulozi telekom operatora. „Granica između telekomunikacija i ICT-a praktički nestaje“, ističu iz Hrvatskog Telekoma. Korisnik više ne traži samo pristup mreži, nego partnera koji može povezati mrežu, cloud, podatkovne centre, kibernetičku sigurnost, IoT i AI. HT kao primjere navodi projekte poput Rijeka Gatewaya, privatnih 5G mreža i međunarodnih projekata kibernetičke sigurnosti.
Najveću dinamiku vide u cloudu, sigurnosti i umjetnoj inteligenciji. Pritom kao ključni izazov digitalizacije više ne izdvajaju dostupnost same tehnologije, nego transformaciju postojećih procesa i razvoj kompetencija. Zato, navode, digitalizaciju treba od početka projektirati kao jedinstvenu arhitekturu, a ne kao niz odvojenih tehnoloških rješenja.
Što je više poslovanja i javnih usluga digitalizirano, to prekid rada ima veće posljedice. HT hrvatsku telekomunikacijsku infrastrukturu ocjenjuje kvalitetnom i otpornom, ali istodobno navodi da rastu rizici povezani s energijom, dobavnim lancima, globalnim platformama i sve sofisticiranijim kibernetičkim napadima. Kompanija zato ulaže u mrežnu i sustavsku redundanciju, geografski raspoređenu podatkovnu infrastrukturu, kontinuitet poslovanja i kibernetičku zaštitu 24 sata dnevno.
Umjetna inteligencija sigurnosnu sliku dodatno komplicira jer napadačima omogućuje brže pronalaženje ranjivosti i automatizaciju dijela napada. NIS2 prema odgovoru HT-a podiže minimalne standarde, ali u kompaniji naglašavaju da regulativa ne bi smjela biti krajnji cilj. Mjera ulaganja u otpornost trebala bi biti zaštita kontinuiteta poslovanja, podataka i povjerenja korisnika.
Do 2030. HT kao glavne zadatke vidi istodobno zatvaranje ruralnog infrastrukturnog jaza, uklanjanje regulatornih prepreka i povećavanje korištenja infrastrukture koja je već izgrađena. Posebno izdvajaju visoke naknade za pravo puta i ograničenja prostornih planova, kao i potrebu stvaranja uvjeta za nove podatkovne i AI kapacitete.
Zaključak kompanije je da uspjeh 2030. ne bi trebalo mjeriti samo postotkom pokrivenosti. Relevantniji će biti stvarno korištenje gigabitnih mreža, clouda i AI usluga te digitalni intenzitet gospodarstva i javnog sektora. Infrastruktura je, prema tom pristupu, tek početna pretpostavka; njezina se vrijednost vidi tek kada se pretvori u veću produktivnost, konkurentnije gospodarstvo i kvalitetnije javne usluge.
* Projekt izrade serijala tekstova pod zajedničkim naslovom „Digitalna Hrvatska na pola puta – Četiri godine provedbe Strategije digitalne Hrvatske 2032.“ objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2026. godinu.
