"Hrvatska danas ima makroekonomsku i političku stabilnost, visoku zaposlenost i dosegnula je gotovo 80 posto prosjeka EU-a po BDP-u po stanovniku, stoga sljedeći razvojni iskorak mora doći iz privatnih investicija, inovacija, tehnologije, izvoza i produktivnosti."

TOP 500 ICT tvrtki po prihodima u 2025. godini potvrđuje da se hrvatsko ICT tržište sve više oslanja na relativno uzak, ali iznimno snažan krug najvećih kompanija. Ta skupina ostvarila je 6,746 milijardi eura prihoda, što je 57,4 posto više nego 2021. godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a pokazuje da TOP 500 drži 83,6 posto ukupnih prihoda cijelog ICT sektora.

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini stvorilo je 4,074 milijarde eura novostvorene vrijednosti, čime je nastavljen višegodišnji rast jednog od najvažnijih tehnoloških i poslovnih sektora u zemlji. U odnosu na 2024. godinu, kada je ukupna novostvorena vrijednost iznosila 3,716 milijardi eura, tržište je poraslo za 9,6 posto. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a pokazuje da je ICT sektor u pet godina povećao novostvorenu vrijednost za gotovo 1,75 milijardi eura.

Prosječne neto plaće u hrvatskom ICT sektoru u 2025. godini nastavile su snažno rasti i prvi put su na razini ukupnog promatranog tržišta prešle granicu od 2.000 eura. Ukupni prosjek za 9.374 tvrtke dosegnuo je 2.036 eura, što je rast od 9,5 posto u odnosu na 1.859 eura iz 2024. godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a pokazuje da se rast plaća nastavlja stabilnim tempom gotovo jednakim petogodišnjem prosjeku.

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati broj zaposlenih, ali u sporijem ritmu nego u ranijim godinama snažnog širenja. Ukupan broj zaposlenih u promatranih 9.374 tvrtki dosegnuo je 51.393, što je 1.327 zaposlenih više nego 2024. godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a pokazuje da je ICT sektor u petogodišnjem razdoblju povećao zaposlenost s 39.215 u 2021. na više od 51 tisuće zaposlenih u 2025.

Hrvatsko ICT tržište prema pokazatelju uvoza u 2025. godini nastavilo je rasti, ali znatno sporijim tempom nego u prethodnim godinama. Ukupan uvoz promatranih 9.374 tvrtki iz softverskog, računalnog i komunikacijsko-telekom segmenta dosegnuo je 1,513 milijardi eura. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a pokazuje da se nakon snažnog rasta od 18,2 posto u 2023. i dodatnih 7,1 posto u 2024. tržište u 2025. stabiliziralo uz rast od 3,2 posto.

Izvoz je i u 2025. ostao jedan od najvažnijih pokazatelja snage hrvatskog ICT sektora jer pokazuje koliko domaće tehnološke, softverske, komunikacijske i računalne tvrtke uspijevaju poslovanje graditi izvan granica Hrvatske. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno servisa Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. Ukupno promatrano ICT tržište, prema raspodjeli iz ove analize, obuhvaća 9.374 tvrtke koje su u 2025. ostvarile 2,53 milijarde eura izvoza, nakon 2,40 milijardi eura u 2024., 2,10 milijardi eura u 2023., 1,92 milijarde eura u 2022. i 1,43 milijarde eura u 2021. godini.

Neto dobit hrvatskog ICT tržišta u 2025. godini potvrđuje da je sektor zadržao rast profitabilnosti, ali uz vidljivo usporavanje nakon snažnog višegodišnjeg ciklusa. Ukupna neto dobit 9.374 analizirane tvrtke dosegnula je 866,90 milijuna eura, što je 4,4 posto više nego 2024., kada je iznosila 830,40 milijuna eura. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i pokazuje da je neto rezultat tržišta od 2021. do 2025. porastao s 529,32 milijuna na 866,90 milijuna eura, uz CAGR od 13,1 posto. To znači da je tržište u četiri godine povećalo čistu dobit za više od 337 milijuna eura, ali i da se dinamika rasta u 2025. normalizira nakon rasta od 19,5 posto u 2022., 13,8 posto u 2023. i 15,4 posto u 2024.

EBIT pokazuje stvarnu operativnu dobit nakon amortizacije i zato daje oštriju sliku profitabilnosti hrvatskog ICT tržišta od EBITDA-e. Ukupni EBIT 9.374 analizirane tvrtke u 2025. iznosio je 1,085 milijardi eura, što je 4,3 posto više nego 2024., kada je dosegnuo 1,041 milijardu eura. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i pokazuje da je tržište ušlo u fazu zrelijeg rasta: nakon snažnih skokova od 24,7 posto u 2022., 15,9 posto u 2023. i 15,8 posto u 2024., rast EBIT-a u 2025. usporava, ali ostaje pozitivan. U razdoblju od 2021. do 2025. ukupni EBIT povećan je sa 621,67 milijuna na 1,085 milijardi eura, uz CAGR od 14,9 posto, što potvrđuje snažno jačanje operativne profitabilnosti sektora u četverogodišnjem razdoblju.

EBITDA pokazatelj za 2025. godinu potvrđuje da hrvatsko ICT tržište ulazi u zreliju fazu rasta: ukupna EBITDA svih obuhvaćenih 9.374 tvrtki dosegnula je 1,766 milijardi eura, što je 5,3 posto više nego 2024., kada je iznosila 1,678 milijardi eura. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i pokazuje da tržište više ne raste skokovito kao u prethodnim godinama, nego ulazi u fazu stabilizacije profitabilnosti nakon nekoliko snažnih ciklusa ulaganja, konsolidacije i rasta prihoda. U razdoblju od 2021. do 2025. ukupna EBITDA tržišta porasla je s 1,127 milijardi na 1,766 milijardi eura, uz CAGR od 11,9 posto, što potvrđuje da je operativna snaga sektora u četiri godine povećana za više od 639 milijuna eura.

Globalno tržište tableta ušlo je u očekivano razdoblje pada u drugom tromjesečju 2026., a isporuke su smanjene deset posto na godišnjoj razini, na 36 milijuna uređaja, prema podacima Omdije. Prvi put nakon više godina isporuke su odstupile i od uobičajenog sezonskog obrasca prema kojem drugo tromjesečje raste u odnosu na prvo zbog priprema za početak školske godine.

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je rasti, ali sporijim tempom nego u prethodne tri godine, što pokazuje da sektor ulazi u zreliju fazu nakon razdoblja snažne postpandemijske ekspanzije, ubrzane digitalizacije i velikih investicija u softver, infrastrukturu, podatkovne centre, telekomunikacijske mreže i digitalne usluge. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a obuhvaća 9.374 tvrtke razvrstane prema pretežitoj djelatnosti. Ukupni prihodi promatranog ICT tržišta dosegnuli su 8,065 milijardi eura, što je 7,5 posto više nego 2024., kada je tržište iznosilo 7,501 milijardu eura.

Hrvatsko softversko tržište u 2025. godini po broju aktivnih tvrtki pokazuje snažnu širinu, ali i vrlo jasnu koncentraciju u segmentu najmanjih poslovnih subjekata. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a u fokusu je predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema analizi tvrtki te širi okvir strukture sektora u kojem one posluju. Dostavljeni skup podataka za segment softvera pokazuje ukupno 8.259 aktivnih tvrtki, od čega 7.466 ima upisan podatak o broju zaposlenih, dok je 793 tvrtki bez tog podatka. To znači da se analiza tržišne strukture može vrlo precizno osloniti na dominantni dio baze, ali istodobno treba imati na umu da gotovo desetina subjekata nema evidentiran broj zaposlenih za 2025. godinu.

Na vrhu ljestvice nalazi se Ericsson Nikola Tesla s 161,5 milijuna eura novostvorene vrijednosti, čime još jednom potvrđuje iznimnu težinu u domaćem ICT-u. Istodobno, pad od 3,73 posto u odnosu na 2024. pokazuje da ni najveći sustavi nisu izvan tržišnih pritisaka i da dio vodećih kompanija ulazi u zreliju fazu rasta. Infobip je drugi s 87,3 milijuna eura i ukupnim rastom od 74,39 posto u odnosu na 2021., što potvrđuje da hrvatski softverski sektor ima globalno relevantne kompanije i modele koji mogu stvarati veliku dodanu vrijednost izvan domaćeg tržišta. Treći Nexi Croatia s 72,2 milijuna eura pokazuje snagu platne infrastrukture i obrade transakcija, dok četvrti Span s 50,5 milijuna eura najjasnije potvrđuje kako projektni IT, usluge u oblaku, integracija i kibernetička sigurnost postaju sve važniji izvori stvaranja vrijednosti.

Analiza TOP 100 najboljih tvrtki prema prosječnoj mjesečnoj neto plaći u 2025. godini otkriva izrazito raslojavanje hrvatskog ICT tržišta, osobito u softverskim, podatkovnim i povezanim digitalnim djelatnostima. Riječ je o predstavljanju najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema analizi tvrtki, pri čemu se u prvi plan ne stavlja samo rang, nego i održivost plaćanja, broj zaposlenih i promjena kroz petogodišnje razdoblje. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a rezultati pokazuju da visoka prosječna plaća u ICT-u može dolaziti iz različitih poslovnih modela: od globalnih tehnoloških korporacija i razvojnih centara do manjih specijaliziranih tvrtki s vrlo uskim, ali visoko plaćenim profilima znanja.

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini najbolje se vidi kroz zapošljavanje, jer broj zaposlenih pokazuje stvarnu operativnu snagu kompanija, dubinu razvojnih timova i sposobnost zadržavanja projekata u zemlji. Analiza TOP 100 najboljih tvrtki prema broju zaposlenih napravljena je prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i obuhvaća kompanije iz softverskih i povezanih računalnih djelatnosti. U ovoj analizi predstavljaju se najveći poslodavci među TOP 100 tvrtki iz tablica, uz usporedbu kretanja broja zaposlenih od 2021. do 2025. godine i dodatni pogled na strukturu cijelog segmenta.

Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u ovom dijelu velike analize ICT tržišta usmjerena je na uvoz, odnosno metriku koja uključuje i stjecanje, jer upravo ona dobro pokazuje koliko su vodeće softverske i digitalne tvrtke u Hrvatskoj u 2025. godini bile povezane s međunarodnim dobavnim, tehnološkim i vlasničkim tokovima. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, te donosi predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema analizi tvrtki. Uvoz u ovom kontekstu ne treba čitati samo kao klasičnu nabavu robe, nego i kao širu sliku poslovnih modela: od softverskih licenci, platformi i razvojnih alata do infrastrukture, usluga, procesa i stjecanja koja prate digitalnu transformaciju.

Top 100 najboljih ICT softverskih tvrtki prema izvozu u 2025. godini potvrđuje da je hrvatsko ICT tržište izvozno sve snažnije, ali i da se najveći dio izvoza i dalje koncentrira u rukama ograničenog broja velikih izvoznika. Analiza napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno baze Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, pokazuje da se vrh ljestvice oblikuje oko kompanija koje već godinama imaju međunarodno tržište kao temelj poslovnog modela. U tom smislu ova analiza donosi predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema izvozu, uz dodatni pogled na dinamiku rasta i pada izvoza u razdoblju od 2021. do 2025. godine.

Profitabilnost hrvatskog ICT tržišta u 2025. godini najbolje se vidi kroz poredak TOP 100 tvrtki prema neto dobiti ili gubitku razdoblja, jer taj pokazatelj otkriva tko je iz snažnog prihoda, skalabilnog modela, izvozne pozicije ili stabilne baze korisnika uspio stvoriti stvarnu zaradu. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno servisa Fina Info.BIZ, za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. U ovom tekstu radi se predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema analizi tvrtki, s naglaskom na dobit razdoblja u 2025. i dinamiku rasta ili pada dobiti u razdoblju od 2021. do 2025. godine.