SUSTAV TRANSPARENTNOSTI

Od 17. studenoga stupaju na snagu pravilnici o baznim cijenama i objavi digitalnih cjenika

"Kada građani mogu vidjeti aktualnu i baznu cijenu te jednostavnije usporediti ponudu, imaju bolju osnovu za odluku o kupnji."

Od 17. studenoga stupaju na snagu pravilnici o baznim cijenama i objavi digitalnih cjenika

U Narodne novine upućena su na objavu dva pravilnika kojima se od 17. studenoga uspostavlja trajni sustav transparentnosti cijena, a riječ je o Pravilniku o isticanju bazne cijene proizvoda i Pravilniku o načinu objave cjenika proizvoda s pripadajućim izvješćima.

Navedeni propisi doneseni su na temelju Zakona o zaštiti potrošača, prema kojem pojam proizvoda obuhvaća svaku robu ili uslugu, pa se nova pravila primjenjuju na širok raspon tržišne ponude uz iznimke propisane zakonom. Ovakvim uređenjem sustava kupcima se omogućuje praćenje promjena cijena i jednostavnija usporedba ponude na tržištu.

Donošenju ovih akata prethodila je sjednica Vlade održana 14. studenoga, na kojoj su donesene tri odluke o prestanku važenja ranijih mjera o isticanju dodatne cijene i objavi cjenika. Time se dosadašnje privremene intervencijske mjere, koje su se temeljile na Zakonu o iznimnim mjerama kontrole cijena i 11. paketu mjera pomoći građanima i gospodarstvu kroz takozvano sidrenje cijena, zamjenjuju trajnim zakonskim okvirom. Podsjetimo, Vlada je 29. rujna ove godine, uvažavajući zahtjeve obrtnika, poduzetnika i trgovaca za prilagodbom, produljila rok primjene dotadašnjih odluka za gotovo dva mjeseca, odnosno do 17. studenoga, kada na snagu stupaju novi pravilnici.

Tijekom dvomjesečne odgode primjene Ministarstvo gospodarstva održalo je konzultacije s predstavnicima gospodarstva, udrugama za zaštitu potrošača te predstavnicima mladih i umirovljenika. Usporedno je provedeno i javno savjetovanje koje je zaključeno 13. studenoga, a u sklopu kojeg je zaprimljeno ukupno 866 komentara, od čega 509 na Pravilnik o isticanju bazne cijene proizvoda i 357 na Pravilnik o načinu objave cjenika proizvoda. Na temelju pristiglih prijedloga i primjera iz poslovne prakse doradile su se pojedine odredbe te proširile iznimke kako bi primjena propisa bila provediva u različitim djelatnostima. O donošenju novih pravila oglasio se ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

"Transparentno tržište počinje dostupnom i razumljivom informacijom. Kada građani mogu vidjeti aktualnu i baznu cijenu te jednostavnije usporediti ponudu, imaju bolju osnovu za odluku o kupnji. Time jačamo kulturu informiranog potrošača i stvaramo uvjete za snažnije tržišno natjecanje. Ovi pravilnici dio su šire politike Vlade usmjerene na zaštitu standarda građana, veću transparentnost tržišta i jačanje položaja potrošača. Uz mjere kojima djelujemo na cjenovne pritiske i štitimo kupovnu moć, važno je osigurati i alate za praćenje i usporedbu cijena. Istodobno smo kroz dijalog s gospodarstvom i različitim skupinama potrošača pravila dodatno precizirali kako bi bila jasna i provediva u praksi", istaknuo je Šušnjar.

Pravilnikom o isticanju bazne cijene proizvoda definirani su referentni datumi na temelju kojih trgovci i pružatelji usluga uz aktualnu cijenu moraju istaknuti i raniju cijenu. Za hranu, piće, kozmetiku, sredstva za čišćenje, toaletne potrepštine i proizvode za kućanstvo bazna cijena odgovara maloprodajnoj cijeni koja se primjenjivala 2. svibnja 2025., dok je za svu ostalu robu i usluge referentni datum 10. rujna 2026.

Za proizvode i usluge koji su u ponudu uvedeni nakon tih datuma baznom cijenom smatra se cijena primijenjena na dan njihova stavljanja u prodaju, a posebno je reguliran i izračun cijene u slučajevima kada je proizvod na referentni datum bio na popustu ili pod drugim posebnim oblikom prodaje. Bazna cijena mora biti istaknuta jasno i čitljivo uz aktualnu maloprodajnu cijenu, a obvezna je i u tiskanim te televizijskim oglasima koji navode maloprodajnu cijenu, dok je u ostalim oblicima oglašavanja dobrovoljna. Tiskani oglasni materijali izrađeni prije stupanja pravilnika na snagu mogu se upotrebljavati najdulje 30 dana.

Drugim pravilnikom propisuje se obveza objave važećih cjenika robe i usluga na internetskim stranicama trgovaca u digitalnom, strojno čitljivom XML ili CSV formatu. Cjenici moraju sadržavati podatke za identifikaciju robe i usluga uz njihove aktualne i bazne cijene, što omogućuje automatizirano prikupljanje podataka i razvoj digitalnih alata za usporedbu cijena. Trgovcima je zabranjeno tehnički blokirati softverske alate za automatizirano preuzimanje tih podataka, a dostupnost cjenika bit će pod stalnim nadzorom.

Svaku izmjenu cjenika trgovci moraju objaviti najkasnije do 11 sati na dan izmjene, dok stari cjenik mora ostati javno dostupan u arhivi još 15 dana. Trgovci koji imaju iste cijene i asortiman na svim prodajnim mjestima mogu objaviti jedan zajednički cjenik, dok se u suprotnom podaci objavljuju zasebno za svaku poslovnicu.

Od primjene ovih obveza izuzeti su proizvodi čije se cijene određuju posebnim propisima, cijene namijenjene posebnim skupinama kupaca ili specifičnim oblicima plaćanja, personalizirane i dinamički određene cijene, cijene na prodajnim automatima te posredničke platforme u skladu s odredbama pravilnika. Iz Ministarstva gospodarstva najavljuju daljnje informiranje poduzetnika radi ujednačene primjene propisa, naglašavajući kako obveza posjedovanja cjenika za sve proizvode i usluge te njihova objava na internetskim stranicama trgovaca koji ih posjeduju postoji još od 2003. godine i donošenja prvog Zakona o zaštiti potrošača.

U obrazloženju konteksta donošenja ovih mjera navodi se kako su dosadašnja ograničenja cijena za 100 proizvoda, sidrenje cijena za 9000 proizvoda od 2. svibnja 2025. te najava oporezivanja prekomjernih marži doveli do stagnacije cijena hrane, dok su državne intervencije u cijene energenata i goriva zadržale stopu inflacije na 4,9 posto umjesto projiciranih više od sedam posto. S druge strane, u proteklih pet godina zabilježen je snažan rast cijena usluga, pri čemu su frizerske i fotografske usluge poskupjele za 66 posto, usluge restorana i kafića za 70 posto, tretmani za uljepšavanje za 72 posto, rekreacijske i sportske usluge za 75 posto, a usluge smještaja za 93 posto.

Uvođenjem trajnog sustava transparentnosti, koji ne ograničava slobodno formiranje cijena nego donosi jednokratni administrativni trošak prilagodbe, nastoji se spriječiti skriveno poskupljenje kroz smanjenje pakiranja uz zadržavanje obveze isticanja cijene po jedinici mjere, olakšati inspekcijski nadzor, suzbiti neregistrirani rad te potaknuti tržišno natjecanje.