IDC procjenjuje da će svjetska potrošnja na telekomunikacijske i usluge televizije uz naplatu u 2026. dosegnuti 1,585 bilijuna dolara. To je 2,3 posto više nego godinu prije, uz utjecaj viših troškova električne energije na cijene paketa. Rast vrijednosti tržišta zato ne znači nužno jednako povećanje broja korisnika ili prometa. Učinci će se razlikovati prema državama, uslugama i načinu ugovaranja.
Prema IDC-ovoj prognozi, svjetska potrošnja na telekomunikacijske usluge i televiziju uz naplatu u 2026. dosegnut će 1,585 bilijuna dolara, odnosno 2,3 posto više nego godinu prije. Dio rasta dolazi od viših cijena kojima operatori prenose povećane troškove električne energije. Ukupna vrijednost tržišta zato može rasti i kad se broj priključaka ili opseg korištenja pojedinih usluga povećava sporije.
Energija je velik operativni trošak mobilnih baznih stanica, fiksnih pristupnih čvorova, podatkovnih centara i televizijskih platformi. Kada cijena struje raste, operator može smanjivati potrošnju modernizacijom opreme, ugovarati dugoročnu nabavu ili korigirati tarife. IDC očekuje da će dio kompanija odabrati kombinaciju tih poteza, pri čemu će korisnici osjetiti skuplje pakete ili ukidanje promotivnih popusta.
Procjena obuhvaća mobilne i fiksne komunikacijske usluge te pay-TV, pa ukupna vrijednost ne opisuje jedan homogeni segment. Mobilni podatkovni promet i širokopojasni pristup nastavljaju rasti, dok klasična govorna telefonija i linearna televizija na mnogim tržištima gube korisnike. Zbroj zato može rasti i kada se prihod premješta iz starijih usluga prema podatkovnim paketima i poslovnoj povezivosti.
Za operatora je ključno može li povećati prosječni prihod po korisniku bez ubrzavanja odlazaka konkurenciji. Na tržištima s tri ili četiri snažna mobilna igrača poskupljenje jednog pružatelja otvara prostor drugome za preuzimanje korisnika. Na fiksnom pristupu učinak ovisi o dostupnosti optike, kabelske mreže i mobilne zamjene, osobito izvan velikih gradova.
IDC-ovih 2,3 posto globalni je prosjek i skriva velike regionalne razlike. Tržišta s brzim rastom broja korisnika mogu povećavati prihode i bez velikih korekcija cijena, dok zrela europska tržišta više ovise o indeksaciji, skupljim brzinama i paketima s dodatnim uslugama. Tečajne promjene dodatno utječu na vrijednost iskazanu u američkim dolarima.
Viši prihod ne znači automatski višu dobit. Uz energiju rastu troškovi rada, financiranja i izgradnje optike i 5G mreža, a regulatorna pravila ograničavaju način promjene ugovora i obavještavanja korisnika. Investitori će zato uz prihod pratiti operativnu dobit, slobodni novčani tok i kapitalna ulaganja, posebno kod operatora koji istodobno gase bakrenu mrežu i šire optiku.
Prognoza je korisna i dobavljačima mrežne opreme jer skuplja energija povećava vrijednost učinkovitijih radijskih jedinica, napajanja i softvera koji gasi neiskorišteni kapacitet. Ušteda mora biti uspoređena s troškom zamjene, pa se modernizacija najbrže isplati na lokacijama s velikim prometom i starom opremom.
IDC je objavio vrijednost i godišnju stopu rasta, ali u javnom sažetku nije dao jedinstvenu svjetsku prognozu cijena pojedinačnih paketa. Stvarne promjene ovisit će o zemlji, regulatoru i ugovoru, a rezultati operatora za cijelu 2026. pokazat će koliki je dio rasta zadržan nakon troškova.
Poskupljenje se korisniku ne mora pojaviti kao jedna izravna stavka za energiju. Operator može promijeniti mjesečnu naknadu, vezati cijenu uz inflacijski indeks, smanjiti trajanje popusta ili premjestiti dio prometa u skuplji paket. U poslovnom segmentu ugovori često imaju zasebne klauzule za indeksaciju i zajamčenu razinu usluge. Regulatori pritom provjeravaju pravodobnu obavijest, mogućnost raskida i transparentnost, a ne određuju uvijek samu maloprodajnu cijenu.
Energetski pritisak može ubrzati i dijeljenje infrastrukture: dva operatora na istoj lokaciji mogu dijeliti pasivnu opremu ili dio radijske mreže kako bi smanjila potrošnju. Takvi dogovori snižavaju trošak, ali moraju očuvati neovisnost usluge i tržišno natjecanje. IDC-ova procjena stoga nije samo prognoza računa korisnika; ona utječe na odluke o zamjeni opreme, ugovorima za struju, gašenju zastarjelih mreža i pregovorima s regulatorima.
Polazište za rast je 2025., kada je prema ranijoj IDC-ovoj procjeni tržište vrijedilo približno 1,551 bilijun dolara. Razlika do 1,585 bilijuna pokazuje da se radi o desecima milijardi dolara dodatne potrošnje, ali javni sažetak ne razdvaja koliko dolazi iz cijena, a koliko iz novih usluga i korisnika.
Prema IDC-ovoj prognozi, svjetska potrošnja na telekomunikacijske usluge i televiziju uz naplatu u 2026. dosegnut će 1,585 bilijuna dolara, odnosno 2,3 posto više nego godinu prije. Dio rasta dolazi od viših cijena kojima operatori prenose povećane troškove električne energije. Ukupna vrijednost tržišta zato može rasti i kad se broj priključaka ili opseg korištenja pojedinih usluga povećava sporije.
Na godišnjoj skupštini u Berlinu Connect Europe, udruženje vodećih europskih telekomunikacijskih operatora, predstavio je regulatorne prioritete za 2027. Traži da Akt o digitalnim mrežama (Digital Networks Act) olakša ulaganja u optičke i 5G mreže te budući 6G, ponajprije duljim pravima uporabe spektra i fleksibilnijim pravilima za operatore.
Bell Canada dogovorio je prodaju 49,9 posto udjela u novom društvu za upravljanje telekomunikacijskim tornjevima investicijskoj grupi La Caisse. Vrijednost posla iznosi 2,45 milijardi kanadskih dolara, približno 1,8 milijardi američkih. Bellov vlasnik BCE zadržava kontrolu nad društvom, spektrom i aktivnom mrežnom opremom.
