Izvoz ICT-a dosegnuo 2,53 milijarde eura, u TOP 500 najviše sofveraša

Izvoz je i u 2025. ostao jedan od najvažnijih pokazatelja snage hrvatskog ICT sektora jer pokazuje koliko domaće tehnološke, softverske, komunikacijske i računalne tvrtke uspijevaju poslovanje graditi izvan granica Hrvatske. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno servisa Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. Ukupno promatrano ICT tržište, prema raspodjeli iz ove analize, obuhvaća 9.374 tvrtke koje su u 2025. ostvarile 2,53 milijarde eura izvoza, nakon 2,40 milijardi eura u 2024., 2,10 milijardi eura u 2023., 1,92 milijarde eura u 2022. i 1,43 milijarde eura u 2021. godini.

Takav niz pokazuje da je izvoz u petogodišnjem razdoblju gotovo udvostručen, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 15,3 posto. Pritom je rast u 2025. bio sporiji nego u prijašnjim godinama: nakon snažnih 34,0 posto u 2022., zatim 9,5 posto u 2023. i 14,2 posto u 2024., prošle je godine rast iznosio 5,6 posto. To ne znači zaustavljanje tržišta, nego prelazak u zreliju fazu u kojoj se nakon velikog postpandemijskog i investicijskog ubrzanja rast sve više oslanja na stabilne izvozne modele, veće razvojne kapacitete i međunarodne ugovore, ali i na pritisak globalnog usporavanja potražnje.

U vrhu poretka TOP 500 prema izvozu u 2025. prednjači Ericsson Nikola Tesla sa 169,54 milijuna eura izvoza, iako je to manje nego 177,24 milijuna eura godinu ranije. Druga je M SAN grupa sa 119,77 milijuna eura, također uz pad u odnosu na 142,69 milijuna eura u 2024. Treći je Infobip sa 116,99 milijuna eura, što potvrđuje njegovu poziciju jednog od najvažnijih hrvatskih globalnih softversko-komunikacijskih izvoznika, a četvrti Span s 90,46 milijuna eura i nastavkom snažnog rasta u odnosu na 65,93 milijuna eura godinu ranije. Peto mjesto zauzima HT sa 68,02 milijuna eura izvoza.

U TOP 20 još su Intesa Sanpaolo International Value Services sa 62,62 milijuna eura, Super Technologies sa 49,88 milijuna eura, Nexi Croatia sa 40,02 milijuna eura, IBM Hrvatska sa 37,25 milijuna eura i Danieli-Systec sa 29,14 milijuna eura. Slijede Sofa IT s 27,42 milijuna eura, Google Hrvatska s 25,27 milijuna eura, Microsoft Hrvatska s 23,76 milijuna eura, Aircash s 23,53 milijuna eura, A1 Hrvatska s 23,28 milijuna eura, EPAM Systems s 20,32 milijuna eura, Nanobit sa 17,70 milijuna eura, Porsche Digital Croatia sa 17,66 milijuna eura, Q sa 17,64 milijuna eura i ASEE Solutions sa 17,50 milijuna eura izvoza.

Struktura samog vrha pokazuje dvojnu sliku hrvatskog ICT izvoza. S jedne strane, najveće iznose i dalje nose etablirane kompanije s dugim međunarodnim ugovorima, integratorskim poslovima, telekomunikacijskom infrastrukturom, distribucijom ili regionalnim servisnim centrima. S druge strane, među vodećima je sve više tvrtki čiji je rast vezan uz softver, digitalne usluge, fintech, razvojne centre, cloud, kibernetičku sigurnost, gaming, automatizaciju i specijalizirane globalne niše. Upravo zato nije presudno promatrati samo prvih nekoliko kompanija, nego cijeli TOP 500, jer se ondje vidi širina izvozne baze i broj tvrtki koje su prešle prag od pola milijuna eura izvoza.

Najveći doprinos ukupnom izvozu daje softver. U tom je segmentu 8.259 tvrtki ostvarilo 2,13 milijardi eura izvoza, što je 7,6 posto više nego u 2024. i čak 83,9 posto ukupnog ICT izvoza. Petogodišnji CAGR softvera iznosi 16,9 posto, što potvrđuje njegovu dominantnu ulogu u internacionalizaciji hrvatskog ICT-a. Računalni segment, s 650 tvrtki, ostvario je 251,05 milijuna eura izvoza i udjel od 9,9 posto, uz blagi pad od 0,5 posto u odnosu na 2024. Komunikacije i telekomi, s 465 tvrtki, ostvarili su 157,24 milijuna eura izvoza, odnosno 6,2 posto ukupnog izvoza, ali i pad od 9,1 posto na godišnjoj razini.

Podaci po NKD-ovima dodatno pojašnjavaju zašto je softver ključan. Najveći iznos izvoza dolazi iz NKD-a 62.01, računalno programiranje, gdje je 6.013 tvrtki ostvarilo 1,58 milijardi eura izvoza, uz rast od 8,2 posto u 2025. i CAGR od 16,3 posto. Značajan je i NKD 63.11, obrada podataka, usluge poslužitelja i povezane djelatnosti, s 231,37 milijuna eura izvoza, iako uz blagi pad od 0,7 posto. NKD 62.09 dosegnuo je 192,35 milijuna eura uz rast od 17,3 posto, dok savjetovanje i upravljanje računalnom opremom, NKD 62.02, bilježi 76,39 milijuna eura i gotovo stagnaciju od 0,7 posto.

U računalnom segmentu najveći je NKD 26.20, proizvodnja računala i periferne opreme, sa 169,42 milijuna eura izvoza, ali uz pad od 10,6 posto u odnosu na 2024. Istodobno NKD 58.29, izdavanje ostalog softvera, raste 131,8 posto i doseže 33,09 milijuna eura, što pokazuje da se dio vrijednosti u ovom segmentu također sve više pomiče prema softverskim proizvodima. Kod komunikacija i telekoma najveći je NKD 61.10 sa 77,63 milijuna eura, ali uz pad od 7,4 posto, dok NKD 61.20 bilježi 57,28 milijuna eura i pad od 13,0 posto. Pozitivan trend u komunikacijama bilježi NKD 26.30 s 16,39 milijuna eura i rastom od 9,8 posto.

Zaključno, hrvatski ICT izvoz u 2025. ostaje izrazito koncentriran u softveru, ali sve manje ovisi o samo nekoliko velikih izvoznika. Prvih dvadeset tvrtki i dalje oblikuje percepciju tržišta, no dublji pogled na TOP 500 pokazuje širenje baze prema razvojnim centrima, fintechu, data i cloud uslugama, kibernetičkoj sigurnosti, digitalnim platformama i specijaliziranim B2B rješenjima. Slabiji rast ukupnog izvoza u 2025. u odnosu na prethodne godine zato treba čitati kao normalizaciju nakon izrazito brzog širenja, a ne kao slabljenje konkurentnosti. Ključni izazov za iduće razdoblje bit će zadržati rast softvera, povećati broj tvrtki koje izvoze više od nekoliko milijuna eura i smanjiti ovisnost o oscilacijama velikih pojedinačnih ugovora.

Analiza je rađena prema raspodjeli tvrtki prema pretežitom NKD-u odnosno grupiranju u kojem softver obuhvaća NKD 62.01, 62.02, 62.03, 62.09 i 63.11; računala obuhvaćaju NKD 26.20, 58.21, 58.29 i 95.11; a telekomi / komunikacije obuhvaćaju NKD 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90.

TOP 500 PREMA POKAZATELJU IZVOZ 2025.

Izvor: Fina Info.BIZ

RAST / PAD I CAGR — TOP 500 TVRTKI (IZVOZ)