Hrvatsko softversko tržište u 2025. godini po broju aktivnih tvrtki pokazuje snažnu širinu, ali i vrlo jasnu koncentraciju u segmentu najmanjih poslovnih subjekata. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a u fokusu je predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema analizi tvrtki te širi okvir strukture sektora u kojem one posluju. Dostavljeni skup podataka za segment softvera pokazuje ukupno 8.259 aktivnih tvrtki, od čega 7.466 ima upisan podatak o broju zaposlenih, dok je 793 tvrtki bez tog podatka. To znači da se analiza tržišne strukture može vrlo precizno osloniti na dominantni dio baze, ali istodobno treba imati na umu da gotovo desetina subjekata nema evidentiran broj zaposlenih za 2025. godinu.

Na vrhu ljestvice nalazi se Ericsson Nikola Tesla s 161,5 milijuna eura novostvorene vrijednosti, čime još jednom potvrđuje iznimnu težinu u domaćem ICT-u. Istodobno, pad od 3,73 posto u odnosu na 2024. pokazuje da ni najveći sustavi nisu izvan tržišnih pritisaka i da dio vodećih kompanija ulazi u zreliju fazu rasta. Infobip je drugi s 87,3 milijuna eura i ukupnim rastom od 74,39 posto u odnosu na 2021., što potvrđuje da hrvatski softverski sektor ima globalno relevantne kompanije i modele koji mogu stvarati veliku dodanu vrijednost izvan domaćeg tržišta. Treći Nexi Croatia s 72,2 milijuna eura pokazuje snagu platne infrastrukture i obrade transakcija, dok četvrti Span s 50,5 milijuna eura najjasnije potvrđuje kako projektni IT, usluge u oblaku, integracija i kibernetička sigurnost postaju sve važniji izvori stvaranja vrijednosti.

Analiza TOP 100 najboljih tvrtki prema prosječnoj mjesečnoj neto plaći u 2025. godini otkriva izrazito raslojavanje hrvatskog ICT tržišta, osobito u softverskim, podatkovnim i povezanim digitalnim djelatnostima. Riječ je o predstavljanju najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema analizi tvrtki, pri čemu se u prvi plan ne stavlja samo rang, nego i održivost plaćanja, broj zaposlenih i promjena kroz petogodišnje razdoblje. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a rezultati pokazuju da visoka prosječna plaća u ICT-u može dolaziti iz različitih poslovnih modela: od globalnih tehnoloških korporacija i razvojnih centara do manjih specijaliziranih tvrtki s vrlo uskim, ali visoko plaćenim profilima znanja.

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini najbolje se vidi kroz zapošljavanje, jer broj zaposlenih pokazuje stvarnu operativnu snagu kompanija, dubinu razvojnih timova i sposobnost zadržavanja projekata u zemlji. Analiza TOP 100 najboljih tvrtki prema broju zaposlenih napravljena je prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i obuhvaća kompanije iz softverskih i povezanih računalnih djelatnosti. U ovoj analizi predstavljaju se najveći poslodavci među TOP 100 tvrtki iz tablica, uz usporedbu kretanja broja zaposlenih od 2021. do 2025. godine i dodatni pogled na strukturu cijelog segmenta.

Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u ovom dijelu velike analize ICT tržišta usmjerena je na uvoz, odnosno metriku koja uključuje i stjecanje, jer upravo ona dobro pokazuje koliko su vodeće softverske i digitalne tvrtke u Hrvatskoj u 2025. godini bile povezane s međunarodnim dobavnim, tehnološkim i vlasničkim tokovima. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, te donosi predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema analizi tvrtki. Uvoz u ovom kontekstu ne treba čitati samo kao klasičnu nabavu robe, nego i kao širu sliku poslovnih modela: od softverskih licenci, platformi i razvojnih alata do infrastrukture, usluga, procesa i stjecanja koja prate digitalnu transformaciju.

Top 100 najboljih ICT softverskih tvrtki prema izvozu u 2025. godini potvrđuje da je hrvatsko ICT tržište izvozno sve snažnije, ali i da se najveći dio izvoza i dalje koncentrira u rukama ograničenog broja velikih izvoznika. Analiza napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno baze Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, pokazuje da se vrh ljestvice oblikuje oko kompanija koje već godinama imaju međunarodno tržište kao temelj poslovnog modela. U tom smislu ova analiza donosi predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema izvozu, uz dodatni pogled na dinamiku rasta i pada izvoza u razdoblju od 2021. do 2025. godine.

Profitabilnost hrvatskog ICT tržišta u 2025. godini najbolje se vidi kroz poredak TOP 100 tvrtki prema neto dobiti ili gubitku razdoblja, jer taj pokazatelj otkriva tko je iz snažnog prihoda, skalabilnog modela, izvozne pozicije ili stabilne baze korisnika uspio stvoriti stvarnu zaradu. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno servisa Fina Info.BIZ, za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. U ovom tekstu radi se predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema analizi tvrtki, s naglaskom na dobit razdoblja u 2025. i dinamiku rasta ili pada dobiti u razdoblju od 2021. do 2025. godine.

Analiza top 100 najboljih tvrtki prema metrici EBIT za 2025. godinu pokazuje kako se u hrvatskom ICT sektoru formira sve jasnija skupina operativno najuspješnijih kompanija. Riječ je o tvrtkama koje ne ostvaruju samo visoke prihode, nego nakon troškova osnovnog poslovanja uspijevaju zadržati značajnu operativnu dobit. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a u fokusu je predstavljanje najboljih TOP 100 tvrtki iz tablica prema analizi tvrtki.

Vrijednost svjetskog hotelskog tržišta u 2025. godini, ovisno o metodologiji i obuhvatu usluga, procjenjuje se na između 1,3 i 2,1 bilijun američkih dolara, pri čemu Europa čini oko 36 posto, odnosno približno 750 milijardi dolara. Razmjere potražnje potvrđuje i gotovo 1,9 milijardi noćenja ostvarenih tijekom prošle godine u hotelima i sličnim objektima diljem Europske unije.

Izvozni rezultati hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuju nastavak rasta, ali i sve jasniju unutarnju promjenu strukture sektora: softver postaje gotovo jedini pravi motor međunarodnog širenja, dok računalni segment ulazi u fazu zasićenja, a komunikacije i telekomi prvi put u promatranom razdoblju bilježe izraženiji pad. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno servisa Fina Info.BIZ, koji objedinjuje poslovne informacije i financijske analize o poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Ukupan izvoz promatranih ICT segmenata dosegnuo je 2,535 milijardi eura, što je 133,6 milijuna eura više nego 2024., kada je iznosio 2,401 milijardu eura. Godišnja stopa rasta time je usporila na 5,56 posto, nakon 14,17 posto u 2024. i 9,49 posto u 2023., no dugoročnija slika ostaje vrlo snažna: u odnosu na 2021. ukupan izvoz povećan je za 1,101 milijardu eura, odnosno za gotovo 77 posto.

Najnovija istraživanja tržišta IT potrošnje objavljena u protekla 48 sata ukazuju na izražen trend konsolidacije dobavljača (vendor consolidation) unutar globalnih poduzeća. Suočeni s ekonomskom nesigurnošću i rastućim troškovima održavanja fragmentiranog softverskog okruženja, direktori informatike (CIO) masovno otkazuju nišne SaaS licence i preusmjeravaju proračune prema integriranim tehnološkim platformama koje objedinjuju više funkcija.

Nakon niza napada i upozorenja koja su posljednjih godina pokazala koliko je softverski lanac opskrbe postao ranjiv, transparentnost komponenti više nije tehnički detalj nego temelj kibernetičke otpornosti. Zato je SBOM, odnosno Software Bill of Materials, iz pomoćnog dokumenta prerastao u jedan od ključnih alata suvremene sigurnosti softvera. CISA, NSA i još 19 međunarodnih partnera poručili su da je široka primjena SBOM-a nezaobilazan korak prema secure-by-design softveru, jačanju otpornosti i mjerljivom smanjenju rizika u digitalnom lancu opskrbe. U praksi to znači da proizvođači i kupci softvera sve manje pristaju na “crne kutije”, a sve više traže jasan, strojno čitljiv pregled komponenti, ovisnosti i njihovih međusobnih odnosa.

Kreator popularnog AI agenta za programiranje izjavio je da će softversko inženjerstvo kao naziv radnog mjesta uskoro postati stvar prošlosti jer umjetna inteligencija automatizira pisanje koda.

Unatoč entuzijazmu nekih izvršnih direktora, AI agenti nisu uvijek dorasli zadatku. Naime, jedan od glavnih problema su halucinacije. Agenti su softverski programi koji mogu samostalno obavljati zadatke, primjerice usklađivati račun, tako da to ne mora raditi čovjek. Zvuči odlično. Zato ih kompanije uvode u prodaju, financije, opskrbne lance i inženjering.

Nedavno smo obilježili tihu, ali značajnu promjenu u korporativnom IT-u. Windows 10, Office 2016/2019 i Exchange Server 2019 službeno su dosegli kraj podrške, izgubivši pristup sigurnosnim ažuriranjima, zakrpama i poboljšanjima značajki. 

“Umirovljenje softvera” sve se više prepoznaje kao ključni element IT strategija i strategija optimizacije troškova. U modernim softverskim okruženjima, ukidanje zastarjele ili suvišne imovine tvrtkama daje priliku za učinkovitije korištenje licenci, poboljšanje usklađenosti i smanjenje ukupnih troškova vlasništva (TCO).

Tijekom sljedeće jedne do tri godine multimodalni GenAI modeli sve će više obogaćivati aplikacije, predviđa Gartner. Tvrtka prognozira da će do 2030. čak 80 posto poslovnog softvera i aplikacija biti multimodalno, u odnosu na manje od 10 posto u 2024.

Više od desetljeća deseci tisuća softverskih inženjera u Googleu razvijaju i unapređuju inovativni rad koristeći platformski inženjering unutar ogromnog i fleksibilnog razvojnog okruženja tvrtke.

Prodaja putem IT distributera u Sjevernoj Americi zabilježila je drugi uzastopni kvartal rasta tijekom prvog tromjesečja 2025., prema podacima IDC-a. Prihodi distributera iznosili su 19,9 milijardi dolara, što predstavlja porast od 7,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.