Spotifyjev uspjeh u postizanju profitabilnosti pokazuje kako inovativne poslovne modele i širenje pretplatničke baze mogu transformirati industriju glazbe, unatoč izazovima konkurencije i visokim troškovima licenci.
Depositphotos
Kada je Spotify lansirao svoju uslugu streaminga glazbe u nekoliko europskih zemalja 7. listopada 2008., malo je tko mogao pretpostaviti da će se ova startup tvrtka iz Stockholma razviti u najpopularniju glazbenu platformu na svijetu. U to vrijeme, streaming glazbe bio je tek u svojim počecima, čineći samo mali udio u globalnim prihodima od glazbe, no rani zakoračni potez Spotifyja na kraju je dao rezultate.
Kao što ilustrira sljedeći grafikon, trebalo je neko vrijeme da Spotify zaista zaživi. Do pete obljetnice 2013. godine, streaming pionir imao je otprilike 30 milijuna aktivnih korisnika i 8 milijuna premium pretplatnika. Od tada, broj aktivnih korisnika i pretplatnika nastavio je rasti stabilno, dosegnuvši 678 milijuna i 265 milijuna, redom, do kraja 2024. godine.
Unatoč rastu broja korisnika, Spotify se dugo borio da postane profitabilan. Između 2009. i 2023. godine, tvrtka, koja je izašla na burzu 2018. i trenutno je cijenjena na otprilike 130 milijardi dolara, akumulirala je gubitke veće od 4 milijarde eura. Međutim, 2024. godina pokazala se prekretnicom, jer je glavni lider u streamingu glazbe izvijestio o prvom punom godišnjem profitu od 1.138 milijuna eura, a investitori očekuju daljnji rast.
Spotifyjev uspjeh u postizanju profitabilnosti pokazuje kako inovativne poslovne modele i širenje pretplatničke baze mogu transformirati industriju glazbe, unatoč izazovima konkurencije i visokim troškovima licenci.
Fotografije koje nikad nisu snimljene, videi u kojima osoba govori riječi koje nikad nije izgovorila, vijesti koje nije napisao nijedan novinar. To nije budućnost, to je svakodnevica 2025. godine. Prof. dr. sc. Igor Kanižaj, stručnjak za medijsku pismenost upozorava da smo ušli u eru u kojoj algoritmi, sintetički mediji i chatbotovi oblikuju ono što vidimo, čitamo i u što vjerujemo, a djeca i roditelji često nemaju znanje ni vještine za prepoznavanje takvih sadržaja.
Microsoft Patch Tuesday od 13. svibnja 2026. otvara zanimljivo pitanje jer u aktivnom sigurnosnom okruženju gdje su prošli tjedan exploitani cPanel (44.000+ servera), Canvas LMS (275 milijuna korisnika) i Flowise (AI razvojna platforma), zašto nema zero-dayeva u Microsoft production okruženjima? Postoje dva moguća objašnjenja koja nisu međusobno isključiva.
Napad na Stryker Corporation koji je hacktivist grupa Handala (Iran/MOIS, alias Void Manticore) izvela 11. ožujka 2026. tek sada dobiva punu industrijsku pažnju kroz postmortem analize sigurnosnih istraživača. Razlog zašto incident ostaje relevantna tema i dva mjeseca nakon događaja jest tehnika napada jer Handala nije koristila nikakav malware, nijedan zero-day exploit, nikakav vlastiti kod. Koristila je isključivo legitimnu Microsoft Intune remote-wipe funkcionalnost isti mehanizam koji IT administratori koriste kada zaposlenik izgubi uređaj.
