Telekomunikacijske mreže ulaze u novu razvojnu fazu u kojoj umjetna inteligencija više nije izdvojeni analitički alat, nego postupno postaje dio njihove osnovne arhitekture i svakodnevnog upravljanja. Operatori istodobno održavaju 5G mreže, fiksni bežični pristup, privatne mreže, IoT sustave, edge infrastrukturu i cloud-native jezgru, zbog čega ručno upravljanje mrežom postaje presporo, složeno i skupo.

Globalno tržište telekom i pay TV usluga ulazi u novu fazu u kojoj više nije dovoljno oslanjati se na rast broja korisnika, potrošnju mobilnih podataka i klasične pakete fiksnih, mobilnih i televizijskih usluga. Prema najnovijem IDC-ovu izvješću, prihodi od telekom i pay TV usluga u 2025. dosegnuli su 1.551 milijardu dolara, uz rast od oko 2 posto na godišnjoj razini. IDC za 2026. očekuje nastavak umjerenog rasta, na oko 1.580 milijardi dolara, što potvrđuje da je riječ o tržištu koje ostaje iznimno veliko i otporno, ali više nema dinamiku snažnog organskog rasta kakvu su operatori imali u ranijim fazama mobilne i širokopojasne ekspanzije.

BT je povećao cilj ušteda za 700 milijuna funti, dok istodobno bilježi snažan rast FTTP priključaka i mješovitu financijsku godinu. Operator se nalazi između potrebe za velikim mrežnim ulaganjima i pritiska na maloprodajne i poslovne prihode.

HAKOM-ova analiza pokazatelja kakvoće javnih komunikacijskih usluga u elektroničkim komunikacijskim mrežama za drugo polugodište 2025. donosi važan presjek stanja domaćeg telekom tržišta u trenutku kada se operatori sve snažnije natječu ulaganjima u optiku, 5G, mrežne kapacitete i digitalne korisničke kanale. Dokument je regulatorno važan jer se ne temelji na komercijalnim tvrdnjama operatora, nego na propisanim i standardiziranim pokazateljima kakvoće usluge koje operatori dostavljaju HAKOM-u prema važećem okviru. Obvezu redovitog mjerenja i dostave takvih pokazatelja imaju operatori koji prelaze prag od 2 posto udjela prihoda na mjerodavnom tržištu, što analizu čini posebno važnom za usporedbu najvećih pružatelja usluga. Usporedba obuhvaća tri polugodišta, H2 2024., H1 2025. i H2 2025., pa se ne vidi samo trenutačno stanje, nego i smjer kretanja tržišta.

Prema Omdiji, globalno tržište povezivosti, koje obuhvaća mobilne usluge, fiksni širokopojasni pristup i fiksnu telefoniju, u četvrtom tromjesečju 2025. dosegnulo je 333 milijarde dolara, što predstavlja rast od 5 posto na godišnjoj razini. Ukupni godišnji prihodi u 2025. iznosili su 1,3 bilijuna dolara, uz rast od 4 posto.

Analiza domaćeg telekom tržišta na bazi HAKOM-ovih podataka kao domaćeg telekom regulatora pokazuju kako se upravo u ovom segmentu pristupa internetu prema tehnologijama najjasnije vidi glavna strukturna promjena na telekom tržištu. Optika je sve što je sadašnjost, ali i budućnost. Broj priključaka putem bakrene infrastrukture pao je s 570.020 na 485.882, što je smanjenje od 84.138 priključaka odnosno 14,76 posto, uz prosječnu godišnju stopu pada od 10,01 posto. Istodobno je broj priključaka putem svjetlovodne infrastrukture porastao s 351.623 na 470.996, odnosno za 119.373 priključka ili 33,95 posto, uz snažan CAGR od 34,09 posto.

Pristup internetu ostaje najsnažniji segment organskog rasta na telekom tržištu. Ukupni maloprodajni prihod od internetskih usluga porastao je s 817,56 na 867,51 milijuna eura, što je povećanje od 49,96 milijuna eura odnosno 6,11 posto u 2025. u odnosu na 2024. godinu, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 8,43 posto u promatranom razdoblju od 2022. do 2024. godine. Istodobno je ukupan broj širokopojasnih priključaka povećan s 6.886.351 na 7.202.581, odnosno za 316.230 priključaka ili 4,59 posto, uz CAGR od 5,24 posto.

U segmentu visokokvalitetnog pristupa brojke su možda manje od onih u masovnim uslugama, ali promjene su vrlo jasne. Tradicionalni digitalni vodovi nastavili su gubiti tržište i po prihodu i po bazi. Prihod je pao na 95 915,77 eura, a broj priključnih točaka spustio se na samo 65,00, što je čak -76,87% manje nego godinu prije. Takav pad pokazuje da se taj tehnološki model približava kraju tržišne relevantnosti.

Ako je maloprodaja pokazala kamo korisnici idu, veleprodaja pokazuje kamo ide infrastruktura. Prihod od veleprodajnog širokopojasnog pristupa putem bakrene mreže iznosio je 2 819 735,45 eura, dok je prihod od pristupa putem svjetlovodne mreže dosegnuo 4 169 977,66 eura. Optika je time ne samo tehnološki, nego i prihodovno postala snažnija od bakra.

Tržišta Bliskog istoka i Afrike sve je teže promatrati kao jedinstvenu telekom regiju, jer se unutar nje istodobno razvijaju neki od globalno najnaprednijih 5G i optičkih ekosustava, ali i tržišta u kojima je mobilna mreža i dalje osnovni, a često i jedini realan put do interneta. Upravo na tu asimetriju za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info upozorava Karim Yaici, Lead Industry Analyst za Bliski istok i Afriku u Ookli, koji ističe da regija ima “a lot of contrast”, ne samo između podregija nego i unutar njih samih. Razlike, dodaje, proizlaze iz ekonomskih okolnosti, profila korisnika i “maturity of the regulatory environment” na pojedinim tržištima.

Za telekom operatere rezidencijalno tržište više se ne može promatrati samo kroz pokrivenost signalom, brzinu pristupa ili broj kanala u ponudi. U razgovoru o budućnosti sadržaja, streaminga i sportskih prava, Krešimir Madunović, član Uprave i glavni operativni direktor za privatne korisnike Hrvatskog Telekoma, jasno daje do znanja da se vrijednost operatera sve više mjeri sposobnošću da korisniku osigura cjelovito iskustvo – od vrhunske mreže do jednostavnog pristupa sadržaju koji želi gledati.

Za telekom operatere pitanje više nije grade li mrežu, nego kako je graditi dovoljno brzo, precizno i ekonomski održivo u trenutku kada promet neprestano raste, a korisnici očekuju stabilnu i kvalitetnu povezanost gdje god se nalazili. Upravo u tom okviru Danijela Bistrički Morović, članica Uprave i glavna direktorica za tehniku Telemacha Hrvatska, govori o mreži kao sustavu koji se mora prilagođavati gotovo u stvarnom vremenu, uz sve veći oslonac na umjetnu inteligenciju, ali i uz vrlo pragmatičan pristup novim generacijama mobilnih tehnologija. 

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) pokrenula je javni poziv radi prikupljanja mišljenja i iskustava dionika tržišta o regulatornim pitanjima vezanim uz postupke migracije korisnika i zamjene dijelova bakrene pristupne mreže drugom infrastrukturom.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) objavila je redovito godišnje istraživanje o navikama korištenja i zadovoljstvu korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga u 2025. godini. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1 000 ispitanika, a za HAKOM ga je tijekom studenoga 2025. provela agencija 4 Market Research Izvješće pokazuje da se osnovne korisničke navike u posljednje tri godine nisu bitno promijenile. Istodobno su vidljive postupne promjene u tehnologijama pristupa internetu, strukturi korištenih usluga i razini zadovoljstva korisnika.

Hrvatsko telekom tržište ušlo je u fazu u kojoj se infrastrukturni napredak sve jasnije sudara s ekonomskom realnošću. Iako su urbana područja već godinama u zoni gigabitne povezivosti, preostali dijelovi zemlje postaju najskuplji i najzahtjevniji za daljnju izgradnju. Prema riječima Tonka Obuljena, predsjednika Vijeća HAKOM-a, domaćeg telekom regulatoraHrvatska se po ključnim pokazateljima nalazi oko prosjeka Europske unije, ali upravo taj posljednji dio pokrivenosti odredit će ukupni uspjeh strategije. Bez državnih potpora i EU fondova, potpuna optička pokrivenost do 2030. ostaje vrlo optimističan scenarij.

Rezultati A1 u fiksnom internetu nisu posljedica kratkoročnih akcija, nego dugoročnog ulaganja i promjene strategije koja traje više od desetljeća. Prema riječima CTO-a A1 Hrvatska za ICTbusiness.jnfo Vladimira Skendera na predstavljanju rezultata nPerfove analize domaćeg tržišta fiksnog pristupa internetu, ključni zaokret dogodio se oko 2012., a snažnije ubrzao od 2017., kada je fokus prebačen s dominantnog širenja kabelske mreže na optički roll-out.

Hrvatsko tržište fiksnog interneta u 2025. godini obilježeno je snažnom konkurencijom među operatorima, vidljivim tehnološkim napretkom te postupnim pomakom prema mrežama vrlo velikog kapaciteta, prije svega FTTH infrastrukturi. To jasno potvrđuje izvješće „Barometer of fixed Internet connections in Croatia“, koje je nPerf objavio u siječnju 2026., a koje obuhvaća rezultate mjerenja od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine.

Telefónica i Vodafone Španjolska planiraju ubrzati izgradnju optičke mreže prodajom udjela u zajedničkom poduzeću FiberPass institucionalnom investitoru AXA IM Alts. Tvrtke ističu da će prodaja omogućiti FiberPassu da odgovori na rastuću potražnju za FTTH uslugama te poboljša kvalitetu i dostupnost za privatne i poslovne korisnike.

U novoj emisiji ICT na Ti donosimo priču o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata današnjice – ubrzanom razvoju optičkih mreža i transformaciji koju donose hrvatskom gospodarstvu, građanima i lokalnim zajednicama. Gošća emisije je Teodora Perković, direktorica Odjela za upravljanje programima i projektima u Hrvatskom Telekomu, koja otkriva što se događa iza kulisa najvećeg infrastrukturnog ulaganja u Hrvatskoj.