Za telekom operatere pitanje više nije grade li mrežu, nego kako je graditi dovoljno brzo, precizno i ekonomski održivo u trenutku kada promet neprestano raste, a korisnici očekuju stabilnu i kvalitetnu povezanost gdje god se nalazili. Upravo u tom okviru Danijela Bistrički Morović, članica Uprave i glavna direktorica za tehniku Telemacha Hrvatska, govori o mreži kao sustavu koji se mora prilagođavati gotovo u stvarnom vremenu, uz sve veći oslonac na umjetnu inteligenciju, ali i uz vrlo pragmatičan pristup novim generacijama mobilnih tehnologija.
Povod razgovoru bila je nagrada koju je kompanija osvojila, a koju Bistrički Morović vidi kao potvrdu višegodišnjeg rada, a ne kratkotrajnog iskoraka. Kako ističe, riječ je o “vanjskoj potvrdi kvalitete” i odrazu onoga što se u kompaniji radi “ne zadnjih par mjeseci, nego zadnjih pet godina”, kroz značajna ulaganja, kvalitetnu tehnologiju i tim koji sve to pretvara u operativnu mrežu. Time jasno daje do znanja da se rezultati u telekom industriji ne događaju preko noći, nego su posljedica kontinuiranog investiranja i pažljivog planiranja.
Upravljanje mobilnom mrežom pritom je, kako kaže, svakodnevni posao koji je bitno drukčiji od upravljanja fiksnom infrastrukturom. “Korisnici mijenjaju lokacije”, podsjeća Bistrički Morović, a potrebe za kapacitetima ovise i o dobu dana i o konkretnim događajima. To znači da se mreža mora “dnevno pratiti, upravljati i nadograđivati tamo gdje je potrebno”. Drugim riječima, riječ je o sustavu koji mora ostati dovoljno fleksibilan da odgovori i na predvidive obrasce korištenja i na nagle skokove prometa. U takvom okruženju umjetna inteligencija postaje važan alat jer omogućuje ranije prepoznavanje trendova i kvalitetnije predviđanje mjesta na kojima će biti potrebna dodatna ulaganja. “AI je sad već lagano ugrađen u sve alate koje mi koristimo, a i u same mrežne elemente”, objašnjava ona, dodajući da se tako “može dobiti puno prije rezultate”, odnosno procjene gdje će biti nužna nadogradnja i što je optimalno za daljnju izgradnju mreže.
Tema 5G-a i dalje ostaje jedno od ključnih pitanja industrije, ali Telemachov tehnološki pristup pritom je izrazito racionalan. Umjesto utrke za implementacijom svake nove funkcionalnosti čim postane dostupna, kompanija, kaže Bistrički Morović, prati stvarne potrebe korisnika i na temelju toga odlučuje o sljedećim koracima. “Pratimo potrebne funkcionalnosti, potrebne kapacitete i na osnovu toga odlučujemo kad nešto implementirati”, kaže ona. To se posebno vidi na pitanju samostalne 5G arhitekture, odnosno 5G SA. Iako je tehnologija već u fokusu industrije i iako su određena pilotiranja već pokazana, u Telemachu ne vide razlog za žurnu implementaciju bez jasne poslovne i operativne potrebe. “U ovom trenutku nemamo potrebe za implementaciju. Kad se dodatno povećaju kapaciteti i kad će biti potrebne dodatne funkcionalnosti, ući ćemo u to”, poručuje.
Takav pristup proizlazi i iz šireg problema s kojim se suočava cijeli sektor. “Iz godine u godinu pričamo o istoj stvari, kako monetizirati 5G”, upozorava Bistrički Morović. Time otvara temu koja je u središtu rasprava među operatorima već nekoliko godina: mreže se razvijaju, kapaciteti rastu, tehnološke mogućnosti se šire, ali povrat investicije i dalje ne prati uvijek dinamiku ulaganja. “Mislim da i Telemach, kao i svi ostali operateri, 5G mreža još nije ustvari vratila svoju investiciju”, kaže ona, uz napomenu da budući razvoj ovisi i o aplikacijama i servisima koji nastaju u širem ekosustavu i koji mrežu koriste kao osnovnu platformu. Upravo zato tehnološki razvoj, prema njezinu pogledu, ne može biti odvojen od poslovne logike ni od stvarne potražnje tržišta.
Kada je riječ o 6G-u, poruka je jednako odmjerena. “6G se lijepo razvija. Gledat ćemo kako se razvija. U ovom trenu nemamo još planove”, kaže Bistrički Morović. To ne znači ignoriranje tehnoloških trendova, nego potvrđuje da Telemach želi ulagati onda kada za to postoje jasni tehnički i tržišni razlozi. U industriji koja često voli govoriti nekoliko koraka unaprijed, takva suzdržanost djeluje kao znak tehnološke discipline.
Jednako važan dio Telemachove strategije odnosi se na konvergenciju mobilne i fiksne infrastrukture. Bistrički Morović ističe da je kompanija optičku mrežu počela graditi prije pet godina te da je danas dosegla više od 300 tisuća kućanstava koja se mogu spojiti na tu infrastrukturu. Uz to, Telemach ima i značajnu optičku mrežu između gradova i u pojedinim regijama, koja služi i za povezivanje baznih stanica i za potrebe poslovnih korisnika. “Definitivno ćemo i dalje nastaviti graditi optiku”, kaže ona, ali pritom naglašava da je fokus ponajprije na većim gradovima, gdje je kompanija danas prisutna u njih 15.
Tamo gdje optika nije dostupna, Telemach pokušava nadograditi pokrivenost mobilnom infrastrukturom i ponuditi fiksni bežični pristup kao alternativu. Prema riječima Bistrički Morović, takva se izgradnja planira vrlo precizno, osobito u područjima u kojima ne postoji ni njihova ni konkurentska optika. Upravo u tim sredinama, kaže, treba podizati mobilnu infrastrukturu i uvoditi 5G kako bi korisnici dobili vezu koja je “mjerljiva optičkoj”, odnosno dovoljno kvalitetnu da predstavlja stvarni iskorak za područja koja su dosad ostajala bez zadovoljavajuće povezivosti.
Iz njezinih odgovora proizlazi da će razvoj telekom mreža u idućim godinama sve manje ovisiti o velikim najavama, a sve više o sposobnosti operatora da usklade tehnologiju, ulaganja i realne potrebe korisnika. U tom modelu AI postaje alat za bržu i precizniju optimizaciju, 5G se razvija kroz faze koje imaju jasnu svrhu, a optika i mobilna mreža više se ne promatraju odvojeno, nego kao jedinstvena infrastruktura buduće povezivosti. Za Telemach, čini se, upravo je ta kombinacija pragmatizma i tehnološke ambicije ključ daljnjeg razvoja.
