Devedeset posto od 1.200 stručnjaka telekomunikacijskih, veleprodajnih i regionalnih operatora očekuje da će mrežne usluge za umjetnu inteligenciju donositi rast prihoda tijekom sljedeće tri do pet godina. Ciena je rezultate objavila 25. kolovoza nakon ankete provedene u srpnju u 12 država, a 56 posto ispitanika takve usluge vidi kao glavni izvor potpuno novog prihoda.
Optimizam prati jasno upozorenje o infrastrukturi. Čak 88 posto sudionika smatra da optičke mreže hitno treba nadograditi kako bi mogle podržati premium poslovne usluge s ugovorenom razinom kvalitete. Za 48 posto potreba je kritična, a 39 posto procjenjuje da se ulaganje mora pokrenuti u razdoblju od 12 do 18 mjeseci. Samo 11 posto vjeruje da će redovne nadogradnje biti dovoljne.
Istraživanje je za proizvođača mrežne opreme provela kuća Censuswide od 13. do 23. srpnja. U svakoj od 12 država sudjelovalo je po sto stručnjaka iz SAD-a, Kanade, Brazila, Meksika, Ujedinjenog Kraljevstva, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Australije, Indije, Vijetnama, Indonezije i Singapura. Hrvatska i kontinentalna Europska unija nisu obuhvaćene, pa se postoci ne mogu preslikati na domaće tržište.
Najkonkretnija prilika jest povezivanje podatkovnih centara i distribuiranih računalnih klastera. U anketi 96 posto ispitanika očekuje prihod od upravljanih optičkih mreža koje povezuju odvojene lokacije, a 51 posto upravo taj model smatra glavnim putem za usluge povezivanja podatkovnih centara. Razlog nije samo veći promet: treniranje i izvođenje modela traže predvidljivo kašnjenje, mali jitter i stabilnu propusnost.
Raspodjela AI računanja nastaje i zbog ograničenja električne energije. Kada se svi akceleratori ne mogu smjestiti u jedan kampus, računalni se kapacitet širi na više lokacija koje moraju raditi kao cjelina. Ciena tvrdi da sinkronizirano treniranje najvećih modela može zahtijevati desetke petabita u sekundi i stotine paralelno osvijetljenih parova vlakana. To je dobavljačka procjena, a ne izmjeren prosjek današnjih operatorskih mreža.
Za operatore je poslovni model jednako važan kao optika. Četrdeset i devet posto ispitanika očekuje da će podatkovni centri za inferenciju povećati potražnju za međusobnim povezivanjem, dok 94 posto partnerstva s pružateljima usluga u oblaku i specijaliziranih AI usluga u oblaku smatra nužnima za ponudu GPU-a kao usluge. Četrdeset i četiri posto planira podjelu prihoda kao glavni izlazak na tržište.
Takav aranžman mijenja ulogu telekoma. Operator više ne prodaje samo valnu duljinu ili fiksni kapacitet, nego dostupnost računalnog resursa, promet između oblaka i kvalitetu veze od korisnika do klastera. U istraživanju 56 posto sudionika prednost daje upravljanju povezivošću više oblaka, a 50 posto naplati kapaciteta prema potrošnji. Tradicionalne usluge fiksne propusnosti navodi 38 posto.
Rub mreže također ulazi u računicu. Trideset i devet posto operatora očekuje da će rubno računalstvo, lokalna inferencija i GPU kao usluga stvarati više od petine poslovnog prihoda u sljedeće tri godine. Šezdeset posto smatra da bi industrijski roboti i sustavi daljinskog upravljanja u pet godina mogli činiti više od 15 posto prihoda vezanog uz poslovni AI. To su očekivanja dobavljača usluga, a ne ugovorene narudžbe.
Sigurnost se pojavljuje kao proizvod, a ne samo trošak. Više od polovice ispitanika navodi da već nudi ili u 12 mjeseci planira ponuditi kvantno sigurnu enkripciju, uključujući veze zaštićene raspodjelom kvantnih ključeva i usluge spremne za postkvantne algoritme. Gotovo svi ostali nalaze se u ranoj fazi razvoja ili procjene. Stvarna potražnja i cijena tih usluga u istraživanju nisu objavljene.
Ciena ima izravan komercijalni interes jer prodaje optičke sustave, usmjerivače i softver za automatizaciju. Rezultate zato treba čitati kao istraživanje tržišnih namjera, ne kao neovisnu prognozu prihoda. Metodologija, veličina uzorka i države javno su navedene, ali nisu objavljeni intervali pouzdanosti, puna pitanja ni raspodjela odgovora prema vrsti operatora.