Rast broja internetskih priključaka više nije najvažniji pokazatelj razvoja hrvatskih telekomunikacijskih mreža, pokazuje analiza domaćeg telekom regulatora jer se u njoj krije činjenica o mnogo se većoj promjena koja se vidi u količini podataka koja kroz mreže prolazi, brzinama koje korisnici ugovaraju i tehnologijama kojima pristupaju internetu. Podaci za drugo tromjesečje 2026. pokazuju gotovo podjednak rast podatkovnog prometa u fiksnim i mobilnim mrežama, iako se njihova tehnološka struktura razvija na različite načine.
U nepokretnim mrežama u tri je mjeseca preneseno 1,31 milijun TB podataka. To je 29,00 % više nego u istom razdoblju prošle godine, iako je u odnosu na prvo tromjesečje promet blago smanjen, za 0,74 %. Godišnji rast pritom je znatno veći od povećanja broja fiksnih širokopojasnih priključaka, kojih je 3,65 % više nego godinu ranije.
Takav odnos pokazuje da se postojeći priključci koriste sve intenzivnije. Korisnici ne trebaju samo pristup internetu nego kroz iste veze prenose sve veće količine podataka, što dodatno povećava važnost kapaciteta mreže.
Promjena se vidi i u ugovorenim brzinama. Čak 46,11 % korisnika fiksnog širokopojasnog pristupa već ima brzine veće od 300 Mbit/s. Istodobno raste i broj priključaka na mrežama vrlo velikog kapaciteta, kojih je u drugom tromjesečju bilo 665,27 tisuća, gotovo 100 tisuća više nego godinu ranije.
U pozadini toga odvija se ubrzana zamjena bakrene infrastrukture svjetlovodom. Broj svjetlovodnih priključaka povećan je na 523,89 tisuća, odnosno 27,72 % na godišnjoj razini, dok je broj priključaka preko bakrene infrastrukture pao 14,73 %, na 451,20 tisuća. Veće ugovorene brzine zato prate i promjenu same fizičke infrastrukture kojom korisnici pristupaju internetu.
Mobilne mreže pokazuju vrlo sličnu sliku kada je riječ o potrošnji podataka. U njima je u drugom tromjesečju preneseno 506,02 tisuće TB, 7,71 % više nego u prethodna tri mjeseca i 29,45 % više nego godinu ranije.
Zanimljivo je da godišnja stopa rasta mobilnog podatkovnog prometa gotovo odgovara rastu na fiksnim mrežama. U oba slučaja riječ je o povećanju od približno 29 %, iako mobilne mreže istodobno prolaze kroz znatno izraženiju tehnološku promjenu korisničke baze.
Za mobilne mreže u tim podacima nema raspodjele ugovorenih pristupnih brzina usporedive s fiksnim segmentom, ali smjer razvoja jasno se vidi kroz prelazak korisnika na 5G. Privatna 5G baza dosegnula je 2,25 milijuna korisnika, 67,03 % više nego godinu ranije, dok je broj poslovnih 5G korisnika povećan 68,57 %, na 694,77 tisuća.
Istodobno se smanjuje broj korisnika starijih mobilnih tehnologija. Privatna baza 3G i 4G pristupa pala je 26,25 %, a poslovna 17,74 %. Mobilni internet tako ne raste prvenstveno povećanjem ukupnog broja priključaka, nego prelaskom postojeće korisničke baze na noviju tehnologiju i sve većom količinom prometa koju ti korisnici generiraju.
Posebno se ističu kategorije koje su izravno vezane uz podatkovnu komunikaciju. Broj poslovnih 5G podatkovnih kartica porastao je 108,91 %, dok je broj korisnika 5G M2M tarifa povećan 90,06 %. To pokazuje da povećanje prometa nije vezano samo uz telefone i potrošnju privatnih korisnika, nego i uz poslovne uređaje i komunikaciju između strojeva.
Dok podatkovni promet snažno raste, klasične tekstualne poruke nastavljaju se kretati u suprotnom smjeru. U drugom tromjesečju poslano je 144,88 milijuna SMS poruka. U odnosu na prvo tromjesečje njihov je broj povećan 5,50 %, ali je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine manji 11,85 %.
MMS zasad pokazuje drukčiju dinamiku, premda je riječ o višestruko manjoj količini poruka. U tri mjeseca poslano ih je 1,25 milijuna, odnosno 10,00 % više nego u prethodnom tromjesečju i 3,69 % više nego godinu ranije.
Razlika između rasta podatkovnog prometa i pada SMS-a dobro pokazuje kako se mijenjaju komunikacijske navike. Klasična mobilna poruka sve je manje zaseban komunikacijski kanal, dok se poruke, fotografije, video i drugi sadržaji prenose preko podatkovnih veza.
S druge strane, glasovna komunikacija još ne pokazuje tako snažan pad. Odlazni promet u mobilnim mrežama dosegnuo je 2,70 milijardi minuta, što je 0,79 % više nego godinu ranije. U fiksnoj mreži situacija je suprotna: odlazni promet pao je 6,83 %, na 180,57 milijuna minuta.
Podaci zato pokazuju dvije paralelne promjene. Prva je infrastrukturna: u fiksnim mrežama rastu svjetlovod i ugovorene brzine, dok se u mobilnima korisnici ubrzano premještaju na 5G. Druga je promjena u načinu korištenja mreža. U oba segmenta podatkovni promet raste oko 29 % godišnje, dok tradicionalne komunikacijske usluge, posebno SMS i fiksni glas, postupno gube dio svoje nekadašnje uloge.
