Rast AI-ja ubrzano mijenja odnos podatkovnih centara i elektroenergetske mreže. Do jučer je bilo dovoljno osigurati priključak, ugovoriti opskrbu i graditi što brže. Danas operatori mreža i regulatori sve češće očekuju da veliki digitalni potrošači aktivno sudjeluju u stabilizaciji sustava, osobito u razdobljima vršne potrošnje i povećanog rizika od zagušenja.

Deset gigavata više nije brojka koja stane u standardni razgovor o cloud kapacitetu. To je pokazatelj da vodeći AI igrači danas razmišljaju na razini državnih energetskih i industrijskih projekata, a ne samo na razini podatkovnih centara kao izoliranih objekata.

Rast Schneider Electrica dobar je podsjetnik da se AI infrastruktura ne mjeri samo brojem akceleratora. Svaki novi podatkovni centar ili proširenje postojećeg kampusa otvara golemu potrebu za transformatorima, razvodom električne energije, UPS-ovima, hlađenjem, upravljanjem toplinom i servisnom logistikom. Upravo taj fizički sloj određuje koliko brzo novi kapacitet može doći online i koliko će pouzdano raditi kad se sustav optereti visokim AI opterećenjima.

OpenAI je stavio dio Stargate UK projekta na čekanje. Kao razlozi spominju se rast troškova energije i regulatorna pitanja, uključujući autorska prava. Tema je važna jer je projekt ranije bio predstavljen kao veliko pojačanje britanskim AI ambicijama. Ova vijest posebno je važna zato što ruši mit da je za veliki AI projekt dovoljno političko oduševljenje i najava kapitala. U stvarnosti, AI kampus je spoj energetike, nekretnina, infrastrukture, pravnog okvira i opskrbnog lanca. Ako bilo koji od tih elemenata ne zatvoriš na vrijeme, projekt staje bez obzira na reputaciju investitora ili strateški PR.

Europa se suočava s novim izazovom u razvoju digitalne infrastrukture. Tradicionalna središta podatkovnih centara - Frankfurt, London, Amsterdam i Pariz - desetljećima su bila ključne točke europskog interneta i cloud infrastrukture. 

Brzi razvoj umjetne inteligencije donosi ogromne zahtjeve za računalnom infrastrukturom, ali i sve veću potrošnju električne energije. Međutim, nova studija sugerira da bi AI podatkovni centri mogli postati dio rješenja za stabilnost elektroenergetskih mreža, a ne samo dodatni potrošači energije. 

Microsoft je pristao plaćati više tarife komunalnih usluga kako bi pokrio troškove električne energije potrebne za rad svojih podatkovnih centara u SAD-u. Ova odluka slijedi nakon pokretanja nove inicijative usmjerene na osiguravanje da kompanija aktivno doprinosi zajednicama u kojima upravlja AI infrastrukturom.

Tvrtka za energetsku infrastrukturu Hut 8 sklopila je partnerstvo s Anthropicom i Fluidstackom radi izgradnje podatkovnog centra u Sjedinjenim Američkim Državama. Suradnja ima za cilj osigurati najmanje 245 megavata, a potencijalno i do 2.295 megavata kapaciteta AI podatkovnih centara za Anthropic, korištenjem visokoučinkovitih klastera kojima će upravljati Fluidstack.

Utrošak energije umjetne inteligencije trenutačno je jedna od velikih tema, dijelom i zato što su vodeće AI tvrtke najavile ambiciozne planove za napajanje svojih budućih projekata.

Potražnja za električnom energijom koju troše podatkovni centri diljem svijeta porast će za 16 posto u 2025. i udvostručiti se do 2030., prema podacima analitičara Gartnera. Procjene pokazuju da će globalna potrošnja električne energije u podatkovnim centrima porasti s 448 teravatsati (TWh) u 2025. na čak 980 TWh do 2030.

Meta je ovih dana izazvala reakciju na energetskom i tehnološkom tržištu najavom svog ulaska u trgovinu električnom energijom-a potez koji ilustrira koliko je globalna utrka za kapacitetima umjetne inteligencije snažno preoblikovala američki elektroenergetski sektor. Tenkovi podataka koji pogone nove AI servise dosežu razmjere neverovatnih potrošnji, a Meta odlučno redefinira klasični model opskrbe električnom energijom, nastojeći ubrzati gradnju novih proizvodnih postrojenja ključnih za svoje prije svega AI ambicije.

Tekuće hlađenje i izmjenjivači topline na stražnjim vratima prelaze iz opcionalnih u očekivane, a distribucija energije mora podržavati trajno visoku potrošnju uz strože tolerancije kada je riječ o dostupnosti i kvaliteti.

Umjetna inteligencija troši više električne energije nego što postojeće mreže mogu podnijet, zbog čega najveće tehnološke kompanije počinju ulagati u nuklearnu energiju.

Dok se svijet divi brzom razvoju umjetne inteligencije – pisanju koda, dijagnosticiranju bolesti, pa čak i skladanju simfonija – u pozadini se tiho odvija neočekivana kriza. Prava granica rasta umjetne inteligencije, kako se čini, možda nisu algoritmi ni mikročipovi, već nešto puno temeljnije: električna energija.

Schneider Electric, globalni lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizacije, predstavlja europskim korisnicima Schneider OffGrid, inovativno rješenje za osobno napajanje koje kombinira dugotrajnu bateriju, više opcija za punjenje te dizajn s naglaskom na smanjenje utjecaja na okoliš. 

Apple planira uložiti do CNY720 milijuna (otprilike 99,2 milijuna dolara) u novu inicijativu čiste energije u Kini. Inicijativa ima za cilj dodati oko 550.000 megavat-sati vjetroelektrane i solarne energije u električnu mrežu zemlje svake godine.

Schneider Electric objavio je dva izvješća svog Instituta za istraživanje održivosti (SRI). Ova izvješća prikazuju utjecaj umjetne inteligencije na održivost, posebno u korištenju energije.

Ekonomija bazirana na vodiku kao gorivu nedavno je doživjela neke nedostatke u svojoj priči o rastu. Potražnja za ovom robom ne raste brzinom kojom je bilo predviđeno 2020. godine kada su tvrtke agresivno najavile svoje planove energetske tranzicije.

Ulaganja kompanije United Group u obnovljive izvore energije u Bugarskoj ne samo da poboljšavaju energetsku sigurnost regije, već donose značajne koristi i za Hrvatsku. Kao zemlja koja trenutno uvozi više od polovice svoje energije, velik dio toga iz fosilnih goriva, Hrvatska bi mogla iskoristiti višak čiste energije proizvedene ovim projektima za diversifikaciju svog energetskog miksa, smanjenje troškova i smanjenje ovisnosti o vanjskim izvorima.