Amazon, Google, Microsoft i Meta zajednički ulažu stotine milijardi dolara u vlastite izvore opskrbe dok se cijela industrija suočava s izazovima rasta potrošnje i sigurnosti opskrbe.
Meta je ovih dana izazvala reakciju na energetskom i tehnološkom tržištu najavom svog ulaska u trgovinu električnom energijom-a potez koji ilustrira koliko je globalna utrka za kapacitetima umjetne inteligencije snažno preoblikovala američki elektroenergetski sektor. Tenkovi podataka koji pogone nove AI servise dosežu razmjere neverovatnih potrošnji, a Meta odlučno redefinira klasični model opskrbe električnom energijom, nastojeći ubrzati gradnju novih proizvodnih postrojenja ključnih za svoje prije svega AI ambicije.
Meta ne želi biti pasivni potrošač električne energije; kompanija je najavila partnerstva s iskusnim energetskim traderima, no u planu je i samostalno izlazak na tržišta električne energije, prije svega u konkurentskom okruženju PJM Interconnectiona i Midcontinent Independent System Operatora. Cilj je dvostruk: potpisivati dugoročne ugovore s developerima postrojenja, kako bi se ubrzalo ulaganje u nove kapacitete, ali i preuzeti dio rizika vezanih za potražnju, te prodavati višak električne energije u trenucima kada je to potrebno.
Urvi Parekh, voditeljica globalne energetike u Meti izjavila je da bez aktivnijeg nastupa kompanije u širenju elektroenergetske infrastrukture, napredak ne ide dovoljno brzo za njihove potrebe. Izgradnja i dogovor oko novih elektrana, ističu developeri, lakša je kada potrošači jasno pokazuju spremnost za dugoročno investiranje i preuzimanje rizika.
Meta je izravno implicirala da je energetska kriza katalizator nove poslovne strategije, ponajprije zbog nezapamćene potrošnje koju generira AI infrastruktura. Primjer iz Louisiane jasan je pokazatelj razmjera problema: kampus Meta podatkovnog centra traži izgradnju čak tri plinske elektrane, ukupnog kapaciteta od 2,3 gigavata-što je triput više od godišnje potrošnje cijelog New Orleansa. Regulatori su u kolovozu odobrili plan Entergyja za gradnju ovih kapaciteta.
Procjene BloombergNEF-a govore da će potrošnja električne energije od strane podatkovnih centara zbog AI aplikacija narasti četiri puta u idućih deset godina. Mark Zuckerberg, CEO kompanije, javno je najavio "agresivna ulaganja"-čak i uz rizik da potroše previše u kratkom razdoblju-kako bi Meta bila spremna konkurirati u AI utrci za tzv. "superinteligenciju". Projekti poput "Prometeja", čije pokretanje je predviđeno za 2026. godinu, te ambiciozni "Hyperion", za koji se procjenjuje da bi mogao dosegnuti snagu od nevjerojatnih 5 gigavata, pokazuju koliko su visoko postavili ciljeve.
Meta nije jedina-Amazon, Google i Microsoft ulažu preko 250 milijardi dolara već 2025. godine za AI podatkovne centre. Google je sklopio ugovore s energetskim tvrtkama o fleksibilnom korištenju energije u vrijeme vršnih opterećenja, dok je Microsoft krenuo u partnerstvo s Constellation Energyjem radi ponovnog pokretanja dijela nuklearke Three Mile Island.
Takva potražnja koristi neovisnim proizvođačima električne energije kao što su Constellation Energy, Vistra Corp i NRG Energy, dok u regijama poput PJM Interconnection dolazi do rasta troškova za krajnje korisnike-primjerice, cijene na aukcijama kapaciteta skočile su 82 posto zbog očekivanog rasta potražnje podatkovnih centara.
Nova paradigma diktira da tehnološki divovi, od pasivnih korisnika energije, postaju aktivni sudionici i suinvestitori elektroenergetske infrastrukture. To je pokazatelj kolika je važnost dugoročnog planiranja opskrbe električnom energijom, i koliko digitalizacija ekonomije povlači potrebu za prilagodbom klasičnih energetskih politika. Za tržišta, developere i potrošače to donosi i nove mogućnosti, ali i izazove-od sigurnosti opskrbe, preko rasta cijena, do promjene regulacije.
Meta tim pristupom pokazuje spremnost za preuzimanje dijela rizika i izgradnju sustava koji ne ovisi više samo o vanjskim dobavljačima, već postaje generator novih energetskih kapaciteta, integriran neposredno s vlastitim tehnološkim razvojem. U konačnici, utrka za AI superklasterima, greenfield elektranama i digitalnim suverenitetom-nije više budućnost, već izazov koji je već počeo redefinirati američki elektroenergetski krajolik.
Europska komisija je predstavila paket tehnološke suverenosti čija je okosnica Cloud and AI Development Act (CADA), zakonodavni prijedlog kojim se uvodi jedinstveni okvir za procjenu suverenosti oblaka i umjetne inteligencije za europsku javnu upravu.
Tvrtka ANIQ, prva akcelerirana tvrtka Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1, službeno je predstavila projekt RAGNA - istraživačko-razvojni projekt vrijedan više od 2,5 milijuna eura kojim će, u suradnji sa Sveučilištem Algebra Bernays i tvrtkom Protopixel, razvijati inovativnu AI platformu za upravljanje Game Design Dokumentom (GDD), jednim od ključnih alata u procesu razvoja videoigara. Početak projekta obilježen je početnom konferencijom i panel raspravom održanom u Novskoj.
SoftBank je lansirao kibernetički sigurnosni proizvod temeljen na OpenAI modelima, čime je dodatno ojačana teza da se generativni AI sve brže pretvara iz horizontalne tehnologije u vertikalne, komercijalno definirane enterprise proizvode. Sama objava važna je zato što dolazi od velike telekom i tehnološke grupe koja AI ne pozicionira samo kao interni alat za učinkovitost, nego kao tržišni sigurnosni proizvod s konkretnom poslovnom logikom. Time se potvrđuje i širi tržišni trend: veliki operatori, sistem integratori i tehnološki konglomerati žele zauzeti dio vrijednosnog lanca u kojem se spajaju AI modeli, poslovni podaci i sigurnosne operacije.
