Oman, Ujedinjeni Arapski Emirati i Italija potpisali su sporazum vezan uz zelene podatkovne centre. Tema spaja AI infrastrukturu, obnovljive izvore energije, međunarodne investicije i pokušaj stvaranja novih digitalnih koridora.
Oman, Ujedinjeni Arapski Emirati i Italija potpisali su sporazum vezan uz zelene podatkovne centre. Tema spaja AI infrastrukturu, obnovljive izvore energije, međunarodne investicije i pokušaj stvaranja novih digitalnih koridora.
Zeleni podatkovni centri postaju dio gospodarske diplomacije jer države žele privući AI i cloud ulaganja bez dodatnog pritiska na lokalne mreže i emisije. Povezivanje Bliskog istoka i Italije upućuje na šire razmišljanje o energetskim i digitalnim rutama. AI infrastruktura zahtijeva energiju, vodu, hlađenje i optičke veze. Države koje mogu ponuditi niskougljičnu energiju i stabilan regulatorni okvir imaju veću šansu privući kapital, ali moraju dokazati da projekti ne ugrožavaju lokalnu opskrbu.
Sporazum Omana, UAE-a i Italije pokazuje da podatkovni centri postaju dio energetske diplomacije. AI infrastruktura traži električnu energiju, hlađenje, međunarodnu povezanost i stabilan regulatorni okvir, pa države takve projekte sve češće promatraju kao stratešku industrijsku politiku. Digitalni koridori više se ne grade samo kabelima, nego i energetskim dogovorima.
Bliski istok može ponuditi kapital, obnovljive izvore i prostor, dok Italija jača ulogu mediteranskog ulaza prema Europi. Takva kombinacija može stvoriti nove rute za cloud i AI usluge, osobito ako se poveže s podmorskim kabelima i europskom potražnjom za kapacitetima. No projekti će morati dokazati da su održivi i da ne stvaraju novi pritisak na lokalne resurse.
Za jugoistočnu Europu to otvara konkurentsko pitanje. Ako se južna Europa i Mediteran snažnije pozicioniraju kao digitalna i energetska osovina, Hrvatska i regija moraju jasnije definirati vlastitu ulogu u povezivosti, podatkovnim kapacitetima i energetskim projektima. Geografski položaj sam po sebi nije dovoljan bez infrastrukture i provedivih dozvola.
Zeleni podatkovni centar postaje vjerodostojan tek kada se iza najave vide izvor energije, mrežni priključak, model hlađenja i korisnički ugovori. Zato će se ovakvi sporazumi procjenjivati prema realizaciji, a ne prema diplomatskoj formi. U tome se najbolje vidi kako se AI potražnja pretvara u političko, energetsko i infrastrukturno pitanje.
Dvadeset godina Infobipa nije samo obljetnica jedne hrvatske tehnološke kompanije, nego rijedak primjer poslovnog puta na kojem je tvrtka iz Vodnjana izgradila globalnu komunikacijsku infrastrukturu, razvila vlastitu tehnologiju i došla do faze u kojoj se njezin daljnji rast sve više veže uz umjetnu inteligenciju. U razgovoru održanom u Vodnjanu povodom obilježavanja obljetnice, glavni izvršni direktor Infobipa Silvio Kutić i tehnički direktor Izabel Jelenić govorili su o počecima, pogreškama, kulturi, američkom tržištu, AgentOS-u i promjeni koja dolazi u komunikaciji između kompanija i korisnika.
Proširenje ponude dolazi u vrijeme rasta potražnje za memorijskim rješenjima i sustavima za pohranu podataka visokih performansi, potaknutog razvojem infrastrukture umjetne inteligencije, rubnog računalstva i drugih inteligentnih sustava.
Comping nastavlja slagati financijsku podlogu za širenje svoje energetske platforme Thaora izvan hrvatskih granica. Nakon što je sredstvima od pet milijuna eura, osiguranima izdavanjem prve hrvatske miniobveznice uz posredovanje Erste banke, najavio ubrzanje internacionalizacije, kompanija je sada dobila i gotovo dva milijuna eura bespovratnih sredstava Europske unije za razvoj novog, AI modula Thaore.
