Najveći problem postaje dostupnost električne energije. Moderni AI sustavi zahtijevaju stalnu i ogromnu količinu energije, dok su elektroenergetske mreže u nekim velikim gradovima već na granici kapaciteta.
Europa se suočava s novim izazovom u razvoju digitalne infrastrukture. Tradicionalna središta podatkovnih centara - Frankfurt, London, Amsterdam i Pariz - desetljećima su bila ključne točke europskog interneta i cloud infrastrukture. No nagli rast potražnje za računalnom snagom, posebno zbog razvoja umjetne inteligencije, obrade velikih količina podataka i digitalizacije javnih usluga, počinje nadilaziti kapacitete tih lokacija.
Najveći problem postaje dostupnost električne energije. Moderni AI sustavi zahtijevaju stalnu i ogromnu količinu energije, dok su elektroenergetske mreže u nekim velikim gradovima već na granici kapaciteta. Istodobno, izgradnja novih podatkovnih centara u urbanim sredinama često nailazi na regulatorne prepreke, ograničenja prostora i dugotrajne postupke dobivanja dozvola.
Zbog toga se strategija razvoja digitalne infrastrukture u Europi počinje mijenjati. Sve više tvrtki razmatra izgradnju podatkovnih centara u tzv. regionalnim ili „tier-two“ lokacijama - gradovima i regijama izvan tradicionalnih tehnoloških čvorišta. Takve lokacije često nude više prostora za razvoj, lakši pristup električnoj energiji i jednostavnije planiranje infrastrukture.
Dodatni poticaj tom trendu daje razvoj europskih optičkih mreža i podmorskih kabela koji omogućuju brzu povezanost i izvan najvećih metropola. Time se smanjuje potreba da se svi ključni digitalni resursi nalaze u nekoliko velikih gradova.
Rezultat je postupni prijelaz na distribuirani model digitalne infrastrukture. Umjesto koncentracije podatkovnih centara u nekoliko lokacija, Europa se okreće mreži regionalnih centara koji mogu osigurati stabilniji, otporniji i dugoročno održiv digitalni ekosustav.
AI programiranje mijenja softversko inženjerstvo ugradnjom umjetne inteligencije i agentskih radnih procesa u cijeli razvojni ciklus. Organizacije u različitim industrijama sve češće zapošljavaju stručnjake za uvođenje AI alata u pregled koda, automatizirano testiranje, izradu dokumentacije i upravljanje. Takav pomak ubrzava isporuku softvera, a istodobno bi trebao osigurati dosljednost, sigurnost i usklađenost te omogućiti kvalitetnije rezultate u velikom opsegu, navodi GlobalData.
Kako umjetna inteligencija prelazi iz eksperimentiranja u operativno donošenje odluka, organizacije se suočavaju s novim izazovom. Pitanje više nije usmjereno na samu tehnologiju, već na to tko ima pristup vrijednosti koju umjetna inteligencija stvara.
Japanska vlada sufinancirat će plan Rakuten Mobilea za izgradnju satelitske komunikacijske mreže. Za projekt namjerava izdvojiti 148 milijardi jena, odnosno oko 912 milijuna dolara. Sredstva bi se isplaćivala tijekom tri godine i pokrivala troškove nabave satelita te njihova lansiranja. Potez je dio japanske strategije razvoja nacionalnog satelitskog komunikacijskog sustava i smanjenja ovisnosti o međunarodnim kompanijama, među kojima su SpaceX i njegova usluga Starlink. Financiranje inicijative Japan Low Earth Orbit Satellite Communications Project, odnosno J-LEO, osigurat će Ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija. Rakuten Mobile navodno pregovara s AST SpaceMobileom o osnivanju zajedničkog poduzeća za projekt. Vlada očekuje da će inicijativa Japanu omogućiti veću samostalnost na tržištu satelita u niskoj Zemljinoj orbiti.
