Najveći problem postaje dostupnost električne energije. Moderni AI sustavi zahtijevaju stalnu i ogromnu količinu energije, dok su elektroenergetske mreže u nekim velikim gradovima već na granici kapaciteta.
Depositphotos
Europa se suočava s novim izazovom u razvoju digitalne infrastrukture. Tradicionalna središta podatkovnih centara - Frankfurt, London, Amsterdam i Pariz - desetljećima su bila ključne točke europskog interneta i cloud infrastrukture. No nagli rast potražnje za računalnom snagom, posebno zbog razvoja umjetne inteligencije, obrade velikih količina podataka i digitalizacije javnih usluga, počinje nadilaziti kapacitete tih lokacija.
Najveći problem postaje dostupnost električne energije. Moderni AI sustavi zahtijevaju stalnu i ogromnu količinu energije, dok su elektroenergetske mreže u nekim velikim gradovima već na granici kapaciteta. Istodobno, izgradnja novih podatkovnih centara u urbanim sredinama često nailazi na regulatorne prepreke, ograničenja prostora i dugotrajne postupke dobivanja dozvola.
Zbog toga se strategija razvoja digitalne infrastrukture u Europi počinje mijenjati. Sve više tvrtki razmatra izgradnju podatkovnih centara u tzv. regionalnim ili „tier-two“ lokacijama - gradovima i regijama izvan tradicionalnih tehnoloških čvorišta. Takve lokacije često nude više prostora za razvoj, lakši pristup električnoj energiji i jednostavnije planiranje infrastrukture.
Dodatni poticaj tom trendu daje razvoj europskih optičkih mreža i podmorskih kabela koji omogućuju brzu povezanost i izvan najvećih metropola. Time se smanjuje potreba da se svi ključni digitalni resursi nalaze u nekoliko velikih gradova.
Rezultat je postupni prijelaz na distribuirani model digitalne infrastrukture. Umjesto koncentracije podatkovnih centara u nekoliko lokacija, Europa se okreće mreži regionalnih centara koji mogu osigurati stabilniji, otporniji i dugoročno održiv digitalni ekosustav.
Tvrtka ANIQ, prva akcelerirana tvrtka Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1, službeno je predstavila projekt RAGNA - istraživačko-razvojni projekt vrijedan više od 2,5 milijuna eura kojim će, u suradnji sa Sveučilištem Algebra Bernays i tvrtkom Protopixel, razvijati inovativnu AI platformu za upravljanje Game Design Dokumentom (GDD), jednim od ključnih alata u procesu razvoja videoigara. Početak projekta obilježen je početnom konferencijom i panel raspravom održanom u Novskoj.
SoftBank je lansirao kibernetički sigurnosni proizvod temeljen na OpenAI modelima, čime je dodatno ojačana teza da se generativni AI sve brže pretvara iz horizontalne tehnologije u vertikalne, komercijalno definirane enterprise proizvode. Sama objava važna je zato što dolazi od velike telekom i tehnološke grupe koja AI ne pozicionira samo kao interni alat za učinkovitost, nego kao tržišni sigurnosni proizvod s konkretnom poslovnom logikom. Time se potvrđuje i širi tržišni trend: veliki operatori, sistem integratori i tehnološki konglomerati žele zauzeti dio vrijednosnog lanca u kojem se spajaju AI modeli, poslovni podaci i sigurnosne operacije.
Cisco je početkom lipnja predstavio Cloud Control, novu softversku platformu kojom želi poduzećima i javnim institucijama omogućiti izgradnju i upravljanje AI agentima za nadzor mreža, blokiranje upada i uklanjanje prijetnji. Sama novost nije samo u još jednom sigurnosnom proizvodu, nego u tome što Cisco obrambene operacije sve otvorenije premješta prema konceptu agentne automatizacije, gdje softver više ne služi samo kao alat analitičarima nego kao aktivni operativni sloj koji samostalno prati okruženje i reagira na incidente. Reuters navodi i da će Cisco u istu platformu uključiti tržište vanjskih alata za kodiranje, pri čemu je OpenAI Codex prvi najavljeni alat, što dodatno spaja razvoj softvera, generativni AI i sigurnosne operacije u jedinstven proizvodni okvir.
