Novi tempo izgradnje pokazuje koliko se AI infrastruktura ubrzava, ali i koliko brzo rastu kapitalni troškovi koji počinju opterećivati očekivanja investitora.
Microsoft je samo u drugom kvartalu fiskalne 2026. godine uključio 1 GW novih kapaciteta podatkovnih centara. Riječ je o iznimno brzom tempu širenja, osobito ako se usporedi s podatkom da je tijekom cijele fiskalne 2025. godine kompanija pustila u rad ukupno 2 GW kapaciteta. Istodobno, Microsoft je u istom razdoblju dosegnuo kvartalni capex od 37,5 milijardi dolara, pri čemu su dvije trećine tog iznosa otišle na kratkotrajnu AI infrastrukturu poput GPU-ova i CPU-ova, dok su zakup data centara činili dodatnih 6,7 milijardi dolara.
Urednički je posebno važno to što se ova objava ne svodi samo na jednu impresivnu brojku, nego pokazuje novu ekonomiju AI infrastrukture. Veliki cloud igrači više ne povećavaju kapacitete postupno, nego u skokovima koji mijenjaju odnose na tržištu najma, energije, opreme i financiranja. No istodobno investitori sve otvorenije postavljaju pitanje raste li prihod dovoljno brzo da opravda takav val kapitalnih ulaganja, što znači da AI buildout više nije samo tehnološka priča, nego i ozbiljan test održivosti poslovnog modela hyperscalera.
Za Hrvatsku i regiju ova vijest ima važan kontekstualni potencijal. Pokazuje koliko se globalna infrastruktura udaljava od lokalnih tržišnih mogućnosti i zašto manje zemlje moraju razmišljati o pristupu kapacitetima, partnerstvima i digitalnoj suverenosti drukčije nego veliki igrači. Dobar novinarski kut bio bi analiza koliko europska i regionalna poduzeća mogu dugoročno ovisiti o infrastrukturi koju grade američki hyperscaleri i što to znači za cijene, dostupnost i regulatornu autonomiju.
Microsoft je samo u drugom kvartalu fiskalne 2026. godine uključio 1 GW novih kapaciteta podatkovnih centara. Riječ je o iznimno brzom tempu širenja, osobito ako se usporedi s podatkom da je tijekom cijele fiskalne 2025. godine kompanija pustila u rad ukupno 2 GW kapaciteta.
Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za prva polovica 2026. godine dosegla je 890.18 milijuna eura uz rast od 17,73 posto i to zbog rasta broja tendera i nabava, ali i nekoliko velikih višegodišnjih državnih tendera za nabavu hardvera, softvera i usluga.
Utrka za umjetnu inteligenciju sve se manje vodi samo kroz modele i aplikacije, a sve više kroz pristup električnoj energiji, zemljištu, mrežnim priključcima, čipovima i dugoročnim ugovorima za podatkovne centre. Najveće tehnološke kompanije ulaze u razdoblje u kojem se konkurentska prednost ne mjeri samo kvalitetom algoritama, nego i time tko može osigurati dovoljno računalnog kapaciteta za treniranje i izvođenje modela. Procjene za 2026. pokazuju da će pet najvećih američkih hiperskalera zajedno premašiti prag od 600 milijardi dolara kapitalnih izdataka, pri čemu se oko tri četvrtine tog iznosa povezuje s AI infrastrukturom. To umjetnu inteligenciju pretvara u jedan od najvećih investicijskih ciklusa u digitalnoj industriji.
