EU želi postati prvi elektrificirani kontinent gdje je sve u gospodarstvu na struju

Europska komisija predstavila je Akcijski plan za elektrifikaciju, kojim želi Europu pretvoriti u prvi kontinent čije se gospodarstvo u velikoj mjeri temelji na električnoj energiji. Istodobno je predložila jačanje tržišta ugljika kako bi poduprla europsku industriju u čistoj tranziciji i ubrzala elektrifikaciju.

Ovisnost Europe o uvoznim fosilnim gorivima više ju je puta izložila geopolitičkim šokovima. Posljedice su bile više cijene energije za kućanstva i poduzeća te slabija konkurentnost. Iako se 70 posto električne energije u Europskoj uniji danas proizvodi iz domaćih čistih izvora, udio električne energije u ukupnoj energetskoj potražnji već je desetljeće zaustavljen na 23 posto. EU zato mora ubrzati elektrifikaciju industrije, prometa i zgrada.

Komisija će u okviru energetskog paketa za razdoblje nakon 2030. procijeniti indikativni cilj prema kojem bi električna energija do 2040. činila 46 posto konačne potrošnje energije. Ostvarenje tog cilja moglo bi godišnji račun EU-a za uvoz fosilnih goriva smanjiti za 260 milijardi eura. Elektrifikacija bi trebala donijeti niže cijene energije, veću konkurentnost, snažniju energetsku sigurnost i otpornost. Komisija pritom ističe da su potrebna velika ulaganja kako bi europski proizvođači predvodili industrijsku dekarbonizaciju i iskoristili rast potražnje za električnim tehnologijama.

Od pokretanja 2005. sustav trgovanja emisijama EU-a, poznat kao ETS, ostvario je više od 270 milijardi eura prihoda. Novac je ponovno uložen u inovacije, industrijsku dekarbonizaciju i modernizaciju energetskog sustava, dok su emisije u sektorima obuhvaćenima sustavom smanjene za 50 posto. Komisija smatra da je geopolitički i gospodarski kontekst sada drukčiji te da je europska industrija izložena većim pritiscima.

„Najbolji način za smanjenje europske ovisnosti o fosilnoj energiji jest pokretanje gospodarstva čistom električnom energijom proizvedenom u Europi. Danas predlažemo da Europa postane prvi elektrificirani kontinent na svijetu. Ovo nije samo plan za snižavanje cijena električne energije i prilagodbu tržišta ugljika novim globalnim okolnostima, nego i plan ulaganja i neovisnosti“, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Revidirani ETS bit će snažno usmjeren na ulaganja. Industrijska banka za dekarbonizaciju raspolagat će sa 100 milijardi eura za industrijske projekte diljem Europe, a ETS Investment Booster bit će dostupan prije 2030. kao prva faza rada banke. Inovacijski fond EU ETS-a nastavit će podupirati prve komercijalne primjene inovativnih čistih tehnologija u velikom broju sektora.

Države članice morat će 50 posto svojih nacionalnih prihoda od ETS-a usmjeriti u ulaganja za dekarbonizaciju sektora obuhvaćenih sustavom. Time bi se do 2030. mobiliziralo više od 100 milijardi eura. Modernizacijski fond nastavit će pomagati državama članicama s nižim prihodima u obnovi energetskih sustava i industrijskoj transformaciji.

Komisija navodi da vožnja baterijskog električnog automobila može biti do 78 posto jeftinija od korištenja usporedivog vozila na fosilna goriva. Zamjena plinskog kotla dizalicom topline može prosječan račun kućanstva za grijanje smanjiti do 60 posto. Ipak, široj primjeni i dalje stoje na putu visoke početne cijene, spor razvoj mreže, dugo izdavanje dozvola i razlika između cijena električne energije i plina. Plan zato želi izjednačiti tržišne uvjete za električnu energiju i fosilna goriva te potaknuti primjenu dizalica topline, električnih vozila, baterija i elektrificiranih industrijskih procesa.

Elektrifikacija neće uspjeti bez brzog razvoja distribucijskih i prijenosnih mreža. Povećanje broja električnih vozila, dizalica topline i industrijskih električnih procesa istodobno povećava vršna opterećenja i potrebu za fleksibilnošću. Baterijska spremišta, upravljanje potrošnjom i pametne mreže zato postaju jednako važni kao nova proizvodna postrojenja. U industriji će najveći izazov biti zamjena procesa koji danas ovise o plinu, ugljenu ili visokotemperaturnom izgaranju. Elektrifikacija mora biti povezana s dugoročnim ugovorima o opskrbi čistom energijom kako bi poduzeća mogla planirati troškove. Važnu ulogu imat će i ubrzano izdavanje dozvola za mreže, obnovljive izvore i spremnike energije.

Digitalizacija elektroenergetskog sustava povećat će učinkovitost, ali i izloženost kibernetičkim prijetnjama. Zbog toga će otpornost upravljačkih sustava, podatkovnih platformi i komunikacijskih mreža biti sastavni dio energetske politike. Socijalni učinak tranzicije ovisit će o tome hoće li kućanstva s nižim prihodima dobiti pristup povoljnijem financiranju i energetskim obnovama. Europski plan stoga će se mjeriti ne samo rastom udjela električne energije, nego i brzinom kojom niži troškovi i sigurnija opskrba dolaze do građana i industrije.