Najmanje 80 posto vlada do 2028. uvest će AI agente za automatizaciju rutinskog odlučivanja kako bi povećale učinkovitost i poboljšale isporuku javnih usluga, procjenjuje Gartner. Kako bi se odluke donosile brže, dosljednije i objašnjivo u velikom opsegu, CIO-i u javnom sektoru morat će prijeći na operativne modele usmjerene na same odluke, uz istodobno očuvanje povjerenja javnosti.
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva pokrenuo je novi portal Središnjeg kataloga službenih dokumenata i informacija Republike Hrvatske.
Gartner je identificirao 10 najvećih trendova u tehnologiji za države u 2023. Analitička tvrtka rekla je da to može voditi čelnike javnog sektora u ubrzavanju transformacije dok se pripremaju za post-digitalnu vladu i neumorni fokus na ciljeve misije. "Ne samo da trenutna globalna previranja i tehnološki poremećaji vrše pritisak na vlade da pronađu ravnotežu između digitalnih prilika i rizika, već predstavljaju i solidne prilike za oblikovanje sljedeće generacije digitalne vlade", rekao je Arthur Mickoleit, direktor analitičara u Gartneru.
Posljednjih 5 godina učinjen je značajan pomak u digitalizaciji javnih usluga, no prostora za daljnji razvoj je jako puno, ističe za ICTbusiness.info Mirjana Samardžić_Novoselec iz Apsolona i dodaje da postojeće servise potrebno je povezati kako bi građani trošili manje vremena na davanje istih podataka sustavu, a sustav javne uprave koristio već dostupne i provjerene podatke.
AKD je jedna od najznačajnijih tvrtki na području digitalizacije usluga javne uprave u Republici Hrvatskoj, ističe u razgovoru za ICTbusiness.info glavni direktor Agencije za komercijalnu djelatnost Jure Sertić.
Financijska agencija ima jednu od ključnih uloga za državnu informacijsku infrastrukturu, ističe za ICTbusiness.info Andreja Kajtaz, direktorica Fininog Sektora digitalnih rješenja i dodaje kako oni rade i održavaju neke od ključnih projekata kao sastavnih dijelova sustava e-Građani, e-Poslovanje, e-Ovlaštenja, e-Pristojbe.
Hrvatska mora provesti ubrzanu digitalizaciju državne i javne uprave, ali i gospodarstva, slažu se svi na tržištu, no to nije nimalo lako postići jer osim visokih ulaganja zahtijeva i veliki broj stručnjaka koji se danas u IT sektoru vrlo teško mogu pronaći, pogotovo za rad u javnoj upravi.
Novi veliki tender za nabavku Microsoft licenci država je raspisala preko Središnjeg državnog ureda za središnju javnu nabavku još sredinom prošlog mjeseca, a nakon niza pitanja i pojašnjenja očekuje se da bi konačno predaja dokumentacije trebala završiti sredinom ovog mjeseca. Ukupna procijenjena vrijednost nabave je 270 milijuna kuna što uključuje trogodišnji okvirni sporazum koji kreće od 1. srpnja ove godine i traje do 30. lipnja 2025. godine. Cijena čini 90 posto ocjenjivanja, dok radionice za korisnike čine 10 posto.
Pred vama je druga emisija ICT na Ti u kojoj je naš gost bio državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić i ključna tema o kojoj smo razgovarali bila je kako dodatno ubrzati digitalizaciju i digitalnu transformaciju državne i državne uprave, javne uprave i lokalne samouprave, a time dati i građanima i poduzetnicima nove mogućnosti bržeg obavljanja posla.
Analiza javnih nabava za 2021. godinu pokazuje kako je ukupna vrijednost javnih nabava premašila 2,62 milijarde kuna uz rast u odnosu na 2020. godinu i to za oko 1 posto. Obzirom da je riječ o objema kriznim godinama pandemije dobri su to rezultati, no to i dalje dokazuje kako je država veliki domaći igrač na IT tržištu jer procjene pokazuje kako je to negdje na 55 posto ukupne domaće IT potrošnje.
Analiza prvih devet mjeseci IT javnih nabava pokazuje kako je pad u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine iznosio čak 37,2 posto i to na 1,27 milijardi kuna. Istovremeno, kada je riječ o procijenjenoj vrijednosti IT javnih nabava za koje su ugovori potpisani u prvih devet mjeseci ove godine bila je 1,52 milijuna kuna što je pad u odnosu na godinu dana ranije od 30,2 posto.
U novoj analizi IT javnih nabava u rujnu ove godine vidljivo je kako u posljednjem promatranom mjesecu odnosno rujnu ove godine ostvarena vrijednost ugovora od 222,73 milijuna kuna što je čak 32,17 posto manje negoli u istom razdoblju prošle godine.
Ukupna vrijednost tendera kada se uzmu u obzir i zajednice ponuditelja donijela je ugovore ukupne vrijednosti veće od 1,098 milijardi kuna u prvih šest mjeseci 2021. godine. Ako se gledaju samo tvrtke pojedinačno ukupna vrijednost veća je od 831,6 milijuna kuna.
Drugi kvartal ove godine donio je rast vrijednosti ugovorenih javnih nabava na kvartalnoj razini od 8,44 posto u odnosu na prvi kvartal ove godine, dok je na godišnjoj razini u odnosu na isto razdoblje prošle godine pad od 17,95 posto. U drugom ovogodišnjem kvartalu tako je ostvareno 474,77 milijuna kuna ugovornih poslova bez zajednica ponuditelja dok je ukupna vrijednost sa zajednicama ponuditelja veća od 660 milijuna kuna. Najveći dobitnik je bez udjela u zajednicama ponuditelja King ICT s 145,91 milijuna kuna, pokazuju podaci Tenderi.hr.
Podaci o tenderima u 2020. godini pokazuju kako su zajednice ponuditelja zajednički ostvarile 592,16 milijuna kuna odnosno gotovo četvrtinu tržišta koje je vrijedilo 2,6 milijardi kuna. Točnije riječ je o 22,71 posto ukupno tržišta javnih nabava.
Prošla godina bila je izazovna, problematična, čudna, ma što god i kako god ju tko opisivao, a javne nabave u IT-u pale su i po iznosima i po broju tendera iako je bilo nekoliko veliki projekata poput trogodišnjeg ugovora za Microsoft licence, nabavke rješenja za e-Škole, Centar dijeljenih usluga.
Ukupna procijenjena vrijednost javnih nabava u 2020. godini iznosila je 2,86 milijardi kuna što je za čak 14,7 posto manje od procijenjene vrijednosti javnih nabava u 2019. godini kada je procijenjena vrijednost javnih nabava iznosila 3,53 milijarde kuna.
Ovih posljednjih dana svjedoci smo katastrofalnih potresa u Hrvatskoj. No svjesni smo da to nisu jedini potresi koji muče Hrvatsku, koja muku muči sa ekonomijom i preživljavanjem.
U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU (MRRFEU) potpisan i svečano uručen ugovor „Izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture i povezivanje ciljanih javnih korisnika“ između MRRFEU-a, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje te Odašiljača i veza (OIV) u svojstvu korisnika sredstava i provoditelja samog NP-BBI programa. U postupku prijave velikog projekta neovisnom stručnjaku za kontrolu kvalitete (Jaspers Independent Quality Review - IQR) projekt je u listopadu ove godine ocijenjen pozitivnom ocjenom te se smatra izvodivim i održivim, a potpisivanje ugovora sljedeći je korak ka osiguranju sredstava i pokretanju implementacije. Ukupna bespovratna sredstava dodijeljena za provedbu projekta iznose 770,6 kuna od čega će se 85 posto financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 15 posto osigurava RH u vidu državne potpore.
Prema Andriji Plenkoviću, Hrvatska je na putu da postane jedna od prvih zemalja svijeta koja će regulirati boravak digitalnih nomada. Što su zapravo digitalni nomadi i što uopće znači „regulirati“?
