Hrvatska mora provesti ubrzanu digitalizaciju državne i javne uprave, ali i gospodarstva, slažu se svi na tržištu, no to nije nimalo lako postići jer osim visokih ulaganja zahtijeva i veliki broj stručnjaka koji se danas u IT sektoru vrlo teško mogu pronaći, pogotovo za rad u javnoj upravi.
U svrhu toga osim na postojećim projektima poput Centra dijeljenih usluga, novih usluga u sustavu e-Građani koji obuhvaća rješenja za građene u sferi digitalne komunikacije s državom, ali i e-poslovanje za poduzetnike radi se i na Strategiji digitalne Hrvatske.
U njezinu izradu uključen cijeli niz dionika, od akademske zajednice i institucija državne uprave do gospodarstvenika i samih građana koji imaju priliku dati svoje prijedloge i komentare, ističe za ICTbusiness.info državni tajnik Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Nastavlja se razvoj usluga u sklopu sustava e-Građani za građane i poduzetnike. Koliko je sad usluga i kada se planiraju dodati nove usluge i što nas čeka? Koje se usluge najčešće koriste i koju razinu sigurnosti za pristup portalu te koliko je jedinstvenih korisnika usluga?
Hrvatski građani najviše koriste usluge ePorezna, e-Dnevnik za roditelje, Portal Zdravlja, e-Matične knjige i e-radna knjižica, a ukupno je dostupno 104 različite usluge. Postoji više načina kako se može pristupiti sustavu, a vjerodajnice kojih ima 27 su kategorizirane na tri sigurnosne razine: niska, značajna te visoka. Broj jedinstvenih korisnika, građana koji koriste e-usluge približava se brojci od 1.700.000 . Naš je cilj doseći 2,5 milijuna korisnika do 2024. godine. Ovisno o tome što radite bira se vjerodajnica različite sigurnosne razine. Ako, primjerice, trebate mijenjati svoje podatke, potrebno je koristiti vjerodajnicu najviše sigurnosne razine.
Državni oblak nastavlja se razvijati, a riječ je o projektu vrijednom više od 360 milijuna kuna. Plan je završiti ga do kraja 2023. Što je sve dosad napravljeno i što bi još trebalo napraviti?
Uspostava Centra dijeljenih usluga, tzv. “državni oblak“ je strateški projekt Vlade RH realizacijom s kojeg se omogućuje da se sva tijela javnog sektora mogu koristiti zajedničkom, pouzdanom i skalabilnom IKT infrastrukturom na paradigmi oblaka.
Država kroz CDU dobiva brži pristup najnovijim tehnologijama koje su osnova za pružanje što većeg broja digitalnih usluga javne uprave na što efikasniji način i u što kraćem roku. Krajnji cilj uključenja tijela javne vlasti u CDU je omogućiti učinkovitiju javnu upravu, te ubrzati rješavanje svih zahtjeva koje građani upućuju prema javnim institucijama, rasteretiti ih nepotrebnog trošenja vremena i šetanja po institucijama i šalterima.
Ključni pokazatelj uspješnosti projekta CDU je 300 korisnika CDU-a do kraja projekta koji završava krajem 2023. godine. Želimo istaknuti da smo ciljanu brojku već dosegli.
Radi se na izradi Strategije digitalne Hrvatske 2030. , tko sve na njoj radi, što Strategija obuhvaća i znači za Hrvatsku, koliko je državnih tijela uključeno u izradu? Kako će se financirati?
Ključno je to što se ova strategija, Strategija digitalne Hrvatske radi tako da je uključen cijeli niz dionika, od akademske zajednice i institucija državne uprave do gospodarstvenika i samih građana koji imaju priliku dati svoje prijedloge i komentare. Partner u projektu je renomirana svjetska konzultantska tvrtka Deloitte koja je zadužena za pripremne aktivnosti, analizu stanja i definiranje financijskog okvira i izradu nacrta prijedloga i sažetka Strategije digitalne Hrvatske. Projekt izrade strategije financira se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Vrijednost ugovora s konzultantskom kućom Deloitte iznosi nešto više od 600.000 kuna.
Ovih dana predstavljena je analiza stanja za potrebe razvoja Strategije digitalna Hrvatska 2030., o čemu je riječ?
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva predstavio je nedavno široj javnosti provedenu analizu trenutačnog stanja digitalizacije hrvatskog društva i gospodarstva. Svrha Strategije postavljanje jasnih i konkretnih ciljeva za digitalnu transformaciju Hrvatske u sljedećih deset godina s naglaskom na digitalizaciju gospodarstva i javne uprave putem unaprjeđenja potrebne infrastrukture i širenja digitalnih vještina među građanima.
Izrada Strategije temelji se na aktivnoj participaciji 40-ak ključnih dionika digitalizacije Hrvatske, a to su brojna tijela državne uprave i relevantna državna poduzeća, udruženja jedinica područne (regionalne) samouprave, udruženja poduzetnika te akademska zajednica. Sama Strategija Digitalne Hrvatske do 2030. obuhvaća četiri prioritetna područja: digitalna tranzicija gospodarstva, digitalizacija javne uprave i pravosuđa, razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža te razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta.
U prvom smo koraku identificirali stanje, jasno vidimo gdje smo u kojem području i sada razrađujemo korake kako ostvariti ciljeve koje smo postavili, a to znači da će Hrvatska za nekoliko godina imati potpuno nove standarde komunikacije s državnom upravom.
Dolazi novac iz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) i provedba četiri reforme (Digitalna transformacija društva i javne uprave), koji su projekti vezani za digitalizaciju u NPOO?
Realno, postoje desetine projekata koji na ovaj ili onaj način imaju digitalizaciju i digitalnu transformaciju uključenu u ciljeve, a Središnji ured za razvoj digitalnog društva provodi osam projekata i svaki projekt ima svoj specifičan cilj. Više od 20% ukupnog iznosa NPOO-a odnosi se na digitalizaciju i tu govorimo o milijardama kuna koje ćemo investirati u digitalnu transformaciju Hrvatske.
- Strategija digitalna Hrvatska i jačanje međuinstitucijske suradnje i koordinacije za uspješnu digitalnu tranziciju društva i gospodarstva (Cilj projekta je izraditi višesektorsku “Strategiju Digitalna Hrvatska 2030.“ koja će zadati strateški pravac digitalne transformacije gospodarstva, javne uprave i pravosuđa, digitalne povezivosti i razvoja digitalnih vještina i digitalnih radnih mjesta.)
- Uspostava središnjeg sustava interoperabilnosti (Cilj projekta je konsolidacija temeljnih registara, integracija tih registara na Državnu sabirnicu te uspostava središnjeg portala za interoperabilnost u skladu s Europskim okvirom za interoperabilnost (EIF), kreiranje standarda i politika vezanih uz interoperabilnost, usklađivanje zakonskih okvira te potpunu primjenu načela „samo jednom“ do 2023. u skladu sa SDGR-om kao i uspostavu prekogranične razmjene podataka između država članica EU.)
- Uspostava centralnog data lake repozitorija i sustava poslovne analitike (Cilj projekta je uvođenje sustava pohrane podataka zajedno s njihovim atributima te na temelju tih podataka dizajniranje različitih skladišta podataka kao ekosustava koji će omogućiti ekstrakciju, punjenje, transformaciju, skladištenje, analizu, vizualizaciju i analitiku te uvođenje analitičke organizacijske kulture kao izvora pouzdanih sažetih podataka potrebnih za proces donošenja odluka. U sklopu projekta unaprijed će se pripremiti određeni niz poslovnih pokazatelja i izvještaja (primjerice; nadzorne ploče, unaprijed pripremljena izvješća) koji će svakodnevno odražavati stanje podataka za sve grupe korisnika, od donositelja odluka do naprednih analitičara i krajnjih korisnika.)
- Nadogradnja Centra dijeljenih usluga (Cilj projekta je nadogradnja kapaciteta, usluga i funkcionalnosti postojećeg Centra dijeljenih usluga te uspostava najmodernije razvojne okoline za postojeći državni oblak, ali se planiraju osigurati i svi potrebni resursi za razvojne timove svih budućih aplikacija tijela državne uprave.)
- Uspostava jedinstvenog kontakt centra za sve e-javne usluge za pružanje korisničke podrške (Cilj investicije je uspostaviti sustav za pružanje informacija i korisničke podrške građanima i poslovnim subjektima na jednom centraliziranom mjestu. JKC će transformirati način komunikacije javnih službenika s korisnicima te omogućiti transparentnost iste s obzirom na to da će korisnici moći ocijeniti kvalitetu interakcije s javnim službenicima. Na taj način korisnici će moći izraziti svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo pruženom uslugom. Na temelju dobivenih informacija radit će se na kontinuiranom poboljšanju usluga.)
- Konsolidacija sustava zdravstvene informacijske infrastrukture CEZIH (Ciljevi projekta su omogućavanje kontinuiranog, ispravnog, pouzdanog i sigurnog načina rada centralnog zdravstvenog informacijskog sustava, zatim uspostava primarne i sekundarne lokacije uz zadovoljavanje standarda pouzdanosti i dostupnosti, osiguravanje podataka (backup) te nadzor rada sustava. Provedbom ove investicije osigurat će se nesmetan rad i daljnji razvoj informacijskog sustava zdravstva u koji se slijevaju svi zdravstveni podaci koji nastaju u Hrvatskoj,
- Ulaganja u mreže državne informacijske infrastrukture (Ciljevi projekta su uspostava sigurne mrežne infrastrukture na postojećim i novim lokacijama gdje institucije pružaju usluge građanima i/ili poslovnim subjektima, ii) osiguranje mrežnih kapaciteta primjerenim potrebama suvremenog informacijskog društva, iii) povećanje sigurnosti cijele državne informacijske infrastrukture (DII).)
- Izrada digitalne mobilne platforme (Cilj stvaranja mobilne platforme za eUsluge je omogućiti građanima da na jednostavan i brz način koriste usluge državnih institucija na svojim pametnim telefonima, bilo kada i bilo gdje.)
Izašao je novi DESI indeks, kako Hrvatska stoji na njemu, u kojim područjima prednjačimo na DESI, a na kojima bismo trebali poraditi...
DESI indeks sastoji se od 4 područja koja se dijele na indikatore unutar njih - ljudski kapital (digitalne vještine), povezivost, integraciju digitalnih tehnologija i digitalne javne usluge.
Među 27 država članica EU-a Hrvatska je na 21. mjestu prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. godinu. Od četiri komponente indeksa gospodarske i društvene digitalizacije, Hrvatska je značajan napredak ostvarila rastom sa 16. na 9. mjesto u području ljudskog kapitala. Ovo područje mjeri digitalne vještine koje su potrebne da se iskoriste mogućnosti koje nudi digitalno društvo.
Razina digitalnih vještina hrvatskog stanovništva prema nekoliko je ključnih pokazatelja iznad prosjeka EU. 63% građana između 16 i 74 godine u Hrvatskoj ovladalo je osnovnim digitalnim vještinama (u odnosu na prosjek EU-a od 54%), a 31% pojedinaca ovladalo je naprednim digitalnim vještinama u odnosu na prosjek EU-a od 26%.
No, postoje i područja na kojima moramo intenzivnije raditi, a jedan od njih je manjak stručnjaka za IKT čiji je udio u radnoj snazi u Hrvatskoj manji od prosjeka Unije. Isto tako, povezivost i dostupnost brzog interneta nisu na zadovoljavajućoj razini, imamo plan kako to riješiti u narednom razdoblju.
Kakva je budućnost digitalizacije i digitalne transformacije Hrvatske?
Usprkos okolnostima, pri čemu mislim na krize koje nisu zaobišle niti Hrvatsku, ova Vlada dobro razumije važnost digitalne transformacije za budućnost Hrvatske. Digitalna transformacija nema alternative i idemo u dobrom smjeru, a za nekoliko godina Hrvatska će u pogledu funkcioniranja državne uprave i komunikacije s građanima imati potpuno nove standarde, bez čekanja na papire i šaltere, bez opetovanog popunjavanja raznih formulara istim podacima.
Kad pogledamo širu sliku, to znači da ćemo automatizirati veliki dio procesa i time otvoriti dodatni potencijal za razvoj, rast, ali i kvalitetu življenja u Hrvatskoj za svakog građanina naše domovine.
* Izradu projekta „Utjecaj digitalne transformacije na razvoj javnih usluga u Hrvatskoj“ sufinancirala je Agencija za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti
