Ukupna procijenjena vrijednost javnih nabava u 2020. godini iznosila je 2,86 milijardi kuna što je za čak 14,7 posto manje od procijenjene vrijednosti javnih nabava u 2019. godini kada je procijenjena vrijednost javnih nabava iznosila 3,53 milijarde kuna.
Prema podacima koje prikuplja Tenderi.hr, a nakon analize ICTbusiness.info na prvom mjestu u 2020. godini prema vrijednosti ugovorenih javnim nabava je Središnji ured za središnju javnu nabavu s 266,53 milijuna kuna, nakon toga slijedi Grad Zagreb s 224 milijuna kuna, a na trećem mjestu je CARNET sa 195,81 milijuna kuna.
Pritom treba reći da iznimno velik dio javne nabave preko Središnjeg državnog ureda za središnju javnu nabavu jest veliki tender kojim se nabavljaju Microsoft licence za državu o čemu smo na ICTbusiness.info već pisali čija je vrijednost veća na tri godine od 181 milijuna kuna.
Istovremeno, CARNET je također imao veliku nabavu zbog projekta e-Škole koji se u krizi koja još uvijek traje i koja je omogućila digitalizaciju obrazovnog procesa pokazao iznimno važan.
Iako je velik dobavljač za državu, APIS IT je na javnim nabavama u 2020. godini provodio tendere u vrijednosti od 165,53 milijuna i to prije svega zbog provedbe i početka rada Centra dijeljenih usluga koji je sufinanciran velikim dijelom iz EU fondova.
Procijenjena vrijednost javnih nabava javnih naručitelja u 2020. godini
Institucija
Procijenjena vrijednost javne nabave u 2020.
1
Središnji državni ured za središnju javnu nabavu
266.527.340,00 kn
2
Grad Zagreb
224.002.085,50 kn
3
Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET
195.810.000,00 kn
4
APIS IT
165.530.000,00 kn
5
Ministarstvo financija - Porezna uprava
125.402.504,00 kn
6
HEP
116.239.000,00 kn
7
FINA
98.663.000,00 kn
8
Ministarstvo zdravstva
91.899.250,00 kn
9
Ministarstvo unutarnjih poslova
76.945.547,00 kn
10
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
61.050.000,00 kn
11
Hrvatska narodna banka
58.240.000,00 kn
12
Hrvatska kontrola zračne plovidbe
44.665.000,00 kn
13
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
38.805.440,00 kn
14
Hrvatski operator prijenosnog sustava
35.850.000,00 kn
15
Ministarstvo pravosuđa
35.758.610,00 kn
16
HEP-Telekomunikacije
32.000.000,00 kn
17
HP - Hrvatska pošta
31.124.000,00 kn
18
Hrvatske šume
30.100.600,00 kn
19
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Poslovni rezultati pojedinog poduzetnika (ukupni prihodi, ukupni rashodi, dobit prije i poslije oporezivanja itd.) analiziraju se prema podacima iskazanim u godišnjem financijskom izvještaju.
Analiza TOP 100 najboljih tvrtki u telekomunikacijskom dijelu hrvatskog ICT tržišta za 2025. godinu pokazuje tržište koje je stabilno po broju aktivnih poduzeća, ali vrlo dinamično po prihodima, rastu pojedinih igrača i promjenama u infrastrukturnom dijelu sektora. Prema obuhvatu NKD 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90, u razdoblju 2021.–2025. ukupno je evidentirano 465 tvrtki, bez promjene broja poduzeća iz godine u godinu, a prema prihodima uvjerljvo su najveći Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska.
Računalni segment hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuje tržište s velikim brojem aktivnih poslovnih subjekata, ali i izrazito naglašenom usitnjenošću. Prema dostavljenim podacima, u segmentu je evidentirano ukupno 650 aktivnih tvrtki, pri čemu su podaci o zaposlenima dostupni za njih 602, dok 48 tvrtki nema upisanu vrijednost broja zaposlenih. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. Udio tvrtki bez podatka o zaposlenima iznosi 7,38 posto, što nije zanemarivo jer se taj dio baze mora posebno uzeti u obzir pri interpretaciji veličine i stvarne operativne snage segmenta.