Umjetna inteligencija trenutnogenerira 51 posto svih spam poruka. No, prema riječima izvanrednog profesora sa Sveučilišta Columbia Asafa Cidona to zasad nije razlog za zabrinutost - sve dok AI-generirani spam ostaje temeljen na tekstu.
"Sama količina i raznolikost vrsta podataka u ovom curenju sugerira da se najvjerojatnije radi o centraliziranoj točki za prikupljanje, potencijalno održavanoj u svrhu nadzora, profiliranja ili obogaćivanja podataka", navodi stručni tim.
Vjerojatno već znate da su vaši emailovi česta meta napada, no Google je sada potvrdio da se čak 61 posto korisnika našlo na udaru. Još je alarmantnija situacija s porukama, gotovo svi korisnici mobilnih telefona u SAD-u su pogođeni.
Osim šifriranja podataka, ransomware napadači sada prijete objavljivanjem ili prodajom ukradenih podataka na dark webu ako žrtve odbiju platiti otkupninu. Ukradeni podaci često uključuju osobne identifikacijske informacije i vlasničku intelektualnu imovinu.
Generativna umjetna inteligencija koristi se za oblikovanje phishing e-mailova i drugih napada. Neki su čak pokušali steći pristup velikim jezičnim modelima (LLM), posebno onima hostanima na Amazon Bedrocku.
Istraživanje je pokazalo da napadi na generativne AI modele, gdje se modeli instruiraju da zanemare svoje sigurnosne mjere, uspijevaju u 20 posto slučajeva. Napadačima u prosjeku treba samo 42 sekunde i pet interakcija kako bi probili zaštitu.
"Nakon interne istrage, utvrđeno je da je neovlašteni pristup uzrokovao kvar sustava, što je rezultiralo nemogućnošću pružanja nekih usluga."
Generativna umjetna inteligencija i automatizacija potiču više kibernetičkih napada na infrastrukturu mobilnih operatera, prema novoj studiji koju je objavila Nokia. Tvrtka je, međutim, napomenula da se tehnologije mogu koristiti i za osujećivanje prijetnji.
Veliki hakerski napad gotovo je pa paralizirao rad najvećeg domaćeg Kliničkog bolničkog centra Zagreb, potvrđeno je jutros medijima iz ove zdravstvene institucije, kako stvari stoje sve je počelo u četvrtak u ranim jutarnjim satima. Sve se to dogodilo samo nekoliko sati nakon što su napad na svoje internetska odredišta (web stranice) zabilježili Ministarstvo financija, Porezna uprava, HNB, Zagrebačka burza koje su proradile oko 20 sati.
U doba rastuće digitalne pismenosti, svijest o opasnostima od cyber prijetnji postaje bitnija nego ikada. Tehnologija bazirana na umjetnoj inteligenciji ubrzano postaje dio svakodnevice, a pitanje CO2 neutralnosti nameću se kao ključna.
Njemački proizvođač baterija za automobilsku, potrošačku i industrijsku industriju Varta doživio je kibernetički napad i prisilno zaustavio sve IT sustave, što je rezultiralo zaustavljanjem proizvodnje u njegovim pogonima.
Zdravstveni sektor na iznimnom je udaru kibernetičkog kriminala jer podaci pacijenata sadrže sve što bi na crnom tržištu bilo od koristi, zbog čega ne čudi nepovjerenje koje vlada u samu industriju.
Što su umjetna inteligencija, automatizacija i obavještajni podaci o prijetnjama više integrirani među tehnološkim skupovima i SecOps timovima, to čine organizaciju otpornijom protiv kibernetičkih prijetnji.
Kriminalcima su napadi na kriptovalute i dalje jako zanimljivi, ponajprije jer im se teško može ući u trag kad izvedu napade i obavljaju transakcije. Zato, jako je važno sve provjeravati, koristiti sve dostupne zaštite i ne upuštati se u neprovjerene projekte.
Ispitivanjem više od 500 stručnjaka za kibernetičku sigurnost iz različitih industrija, studija je otkrila tako porazne podatke. Posljedice su uključivale gubitak klijenata ili poslovnih partnera, krađu osjetljivih financijskih podataka...
Ukupni broj bodova koji je Hrvatska dobila na ljestvici najmanje sigurnih europskih zemalja iznosi 56,57 i to je bilo dovoljno za peto mjesto.
Ukupni trošak kibernetičkih napada u lancu opskrbe softvera premašit će 80,6 milijardi dolara na globalnoj razini do 2026., u odnosu na 45,8 milijardi dolara 2023., prema novoj studiji Juniper Researcha. Ovaj rast od 76 posto odražava sve veće rizike od nepostojanja sigurnosnih procesa u lancu nabave softvera i sveukupnu rastuću složenost lanaca nabave softvera.
Kompresiranje sadržaja datoteke u arhivirane zip datoteke dugo je bila taktika koju kibernetiči kriminalci koriste za prikrivanje malwarea i Microsoft tome želi stati na kraj.
U istraživanju Bitdefendera sudjelovalo je 400 IT profesionalaca s područja Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Italije, Njemačke, Španjolske i Velike Britanije.
U prošloj godini kibernetički kriminal načinio je štetu procijenjenu na 8,44 bilijuna dolara. Prognoza je da će u ovoj dosegnuti 11,5 bilijuna dolara!
