Rezultati pretraživanja za pojam: Git

Valjanost potpisa ne jamči obradu svakog bankarskog zahtjeva

Valjanost potpisa ne jamči obradu svakog bankarskog zahtjeva

Hrvatska udruga banaka (HUB) podržava razvoj sigurnih, pouzdanih i korisnicima dostupnih digitalnih financijskih usluga te smatra da primjena elektroničke identifikacije i elektroničkih potpisa ima važnu ulogu u daljnjoj digitalizaciji poslovanja, odgovorili su na upit ICTbusiness Media - ICTbusiness.info vezano za primjenu digitalnog potpisa u domaćem bankarskom sektoru.  Pritom HUB smatra važnim razlikovati pravni učinak kvalificiranoga elektroničkog potpisa od regulatornih, sigurnosnih i poslovnih zahtjeva koji se primjenjuju na pojedine bankarske usluge i postupke.

Bull i Schwarz Digits razvijaju europsku AI infrastrukturu

Bull i Schwarz Digits razvijaju europsku AI infrastrukturu

Francuski proizvođač superračunala Bull i Schwarz Digits, tehnološka jedinica vlasnika Lidla, potpisali su memorandum o razvoju europske AI i infrastrukture u oblaku pod europskom jurisdikcijom. Partnerstvo bi trebalo obuhvatiti poslužitelje, platformu u oblaku i softversko okruženje.

ECB izabrao dva konzorcija za digitalni euro

ECB izabrao dva konzorcija za digitalni euro

Europska središnja banka odabrala je dva konzorcija za mrežne usluge koje će povezivati budući ekosustav digitalnog eura: Nexi s Deutsche Telekomom te Telefónicu s Minsaitom, dijelom Indrine tehnološke grupe. Odluka se odnosi na pripremu pilot-projekta i moguće kasnije izdavanje, a ne na već odobrenu novu valutu.

Zagrebačka banka zadržava vlastiti sustav potpisivanja, ali tvrdi kako će se prilagoditi europskom digitalnom novčaniku

Zagrebačka banka zadržava vlastiti sustav potpisivanja, ali tvrdi kako će se prilagoditi europskom digitalnom novčaniku

Zagrebačka banka planira zadržati vlastiti sustav kvalificiranog elektroničkog potpisivanja i nakon uvođenja Europske lisnice za digitalni identitet. U odgovoru na pitanja ICTbusinessa banka objašnjava da pravna jednakovrijednost kvalificiranog elektroničkog i vlastoručnog potpisa ne znači i obvezu banaka da potpise svih pružatelja omoguće u svakom postupku online ugovaranja. Njezino je rješenje već integrirano u digitalne usluge banke. No odgovor nije razjasnio može li klijent dostaviti dokument koji je prethodno kvalificirano potpisao izvan bankina sustava. To je bitna razlika: jedno je odabrati tehnologiju kojom se ugovor potpisuje unutar bankarske aplikacije, a drugo zaprimiti i obraditi dokument koji nosi pravno valjan potpis drugog pružatelja.

RBA prihvaća kvalificirane elektroničke potpise iz cijele EU i potvrđuje način njihove provjere

RBA prihvaća kvalificirane elektroničke potpise iz cijele EU i potvrđuje način njihove provjere

Kvalificirani elektronički potpis u Europskoj uniji ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis, no njegova primjena u hrvatskom bankarskom sustavu još nije jednako uređena u svim poslovnim postupcima. Građani i poduzetnici mogu elektronički potpisati dokumentaciju, ali se pri njezinoj predaji bankama nerijetko susreću s različitim zahtjevima i procedurama. Upravo je taj raskorak između pravne valjanosti i praktične primjene bio povod istraživanju ICTbusinessa o prihvaćanju kvalificiranih elektroničkih potpisa u hrvatskim bankama. Nakon odgovora nekoliko banaka i nadležnih institucija stiglo je i očitovanje Raiffeisenbank Austria (RBA).

Telefónica i Minsait dobili ugovor za digitalni euro

Telefónica i Minsait dobili ugovor za digitalni euro

Europska središnja banka sklopila je ugovore s dva konzorcija za razvoj komunikacijske infrastrukture potrebne za pripremu digitalnog eura. U jednom sudjeluju Telefónica i Indrin Minsait. Njihov ugovor trebao bi se početi primjenjivati u svibnju 2027., ali tehničke pripreme ne znače da je odluka o uvođenju digitalnog eura već donesena.

ICT na Ti:  Umjetna inteligencija mijenja temelje ICT industrije

ICT na Ti: Umjetna inteligencija mijenja temelje ICT industrije

Hrvatska ICT industrija ulazi u razdoblje u kojem dosadašnji modeli poslovanja, razvoj softvera i način korištenja podataka prolaze kroz velike promjene. Umjetna inteligencija više nije samo dodatna tehnologija koju kompanije uvode u postojeće proizvode, nego sve snažnije utječe na njihov razvoj, cijene i tržišnu poziciju. O izazovima domaćeg IT sektora, globalnoj konkurenciji, upravljanju podacima i budućnosti softverske industrije u 105. emisiji ICT na Ti razgovarali smo s Draženom Oreščaninom, suosnivačem tvrtki Solvership i Legit Software.

Dinamički raspon fotoaparata A7R VI: kako stvarno izgleda u praksi

Dinamički raspon fotoaparata A7R VI: kako stvarno izgleda u praksi

U dva sam posta rekao da neću pisati o dinamičkom rasponu fotoaparata Sony A7R VI dok ga ne isprobam, a ne samo pročitam broj sa specifikacija. Test su bile Švicarska i Hrvatska: prvo Swiss Photo Adventure, jedna od radionica koje vodim preko Photo Workshop Adventuresa. Sigma Adria posudila mi je objektive 24-70 mm f/2.8 i 14-24 mm f/2.8 za ovo putovanje i za hrvatsko koje je uslijedilo, pa ni objektivi u ovom testu nisu bili uobičajena oprema.

Željko Jurić novi direktor tvrtke Libusoft CICOM

Željko Jurić novi direktor tvrtke Libusoft CICOM

Posljednje tri godine kao savjetnik Uprave tvrtke INFOMARE radio je na unaprjeđenju poslovanja društva i vodio strateške projekte, među kojima se posebno ističe uspostava Centralnog obračuna plaća Grada Zagreba.

AI mora promijeniti cijelu kompaniju

AI mora promijeniti cijelu kompaniju

Kupnja alata za umjetnu inteligenciju sama po sebi nije poslovna transformacija. „Umjetna inteligencija efikasna je samo ako je integrirana praktički u cijeli poslovni proces.”, za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Krešimir Mlinarić, CEO tvrtke Span Evolve.

HPB priprema prihvat kvalificiranog e-potpisa

HPB priprema prihvat kvalificiranog e-potpisa

Prihvaćanje kvalificiranog elektroničkog potpisa u hrvatskom bankarskom sustavu još nije jednako razvijeno u svim bankama, iako europski regulatorni okvir kvalificiranom elektroničkom potpisu daje jednak pravni učinak kao vlastoručnom potpisu. Hrvatska poštanska banka sada potvrđuje da radi na tehnološkoj infrastrukturi koja bi trebala omogućiti širu digitalnu obradu dokumentacije i prihvat kvalificirano elektronički potpisanih dokumenata.

Certilijom se mjesečno potpisuje 4,5 milijuna dokumenata, ali institucije ih i dalje odbijaju

Certilijom se mjesečno potpisuje 4,5 milijuna dokumenata, ali institucije ih i dalje odbijaju

Kvalificirani elektronički potpis u Hrvatskoj odavno nije tehnologija koju koristi tek ograničen broj informatički naprednijih građana i poslovnih korisnika. Podaci Agencije za komercijalnu djelatnost (AKD) o korištenju Certilije pokazuju da je riječ o usluzi koja je već pronašla široku primjenu, no istodobno otvaraju pitanje zašto dokumenti potpisani takvim potpisom još uvijek nailaze na odbijanje kod dijela financijskih institucija, telekomunikacijskih operatora i javnih tijela.

AZOP ističe kako digitalni potpis nije dozvola za sve podatke

AZOP ističe kako digitalni potpis nije dozvola za sve podatke

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) u opsežnom odgovoru ICTbusinessu ističe da usklađenost s eIDAS-om i status kvalificiranog pružatelja usluga povjerenja ne znače automatsku usklađenost svih postupaka obrade s Općom uredbom o zaštiti podataka. Svaki voditelj obrade mora dokazati svrhu, pravnu osnovu, nužnost prikupljenih podataka i primjerene zaštitne mjere.

Ministarstvo pravosuđa uprave i digitalne transformacije ističe kako pravna snaga nije izbor

Ministarstvo pravosuđa uprave i digitalne transformacije ističe kako pravna snaga nije izbor

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije izričito podsjeća da kvalificirani elektronički potpis prema članku 25. stavku 2. eIDAS-a ima jednak učinak kao vlastoručni. „Pravna jednakovrijednost kvalificiranog elektroničkog potpisa i vlastoručnog potpisa nije pitanje izbora, već zakonski i europskim pravom utvrđen standard”, navodi Ministarstvo za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info.

HNB: nenadležnost ne oslobađa banke

HNB: nenadležnost ne oslobađa banke

Hrvatska narodna banka u odgovoru ICTbusinessu razdvaja nadzor bankarskih propisa od provedbe Uredbe eIDAS. Navodi da propisi čiju primjenu nadzire ne uređuju zasebno prihvaćanje ili odbijanje kvalificiranog elektroničkog potpisa između banke i klijenta. Stoga bankama nije propisala određeni sustav ili tehnički način validacije QES-a.

OTP ne ograničava potpise na jednog izdavatelja

OTP ne ograničava potpise na jednog izdavatelja

OTP banka potvrđuje da u više poslovnih procesa prihvaća dokumentaciju potpisanu kvalificiranim elektroničkim potpisom. U svakom se postupku, prema navodima banke, primjenjuju propisi i provjere koji odgovaraju vrsti dokumentacije. Sam status potpisnika kao građanina, obrtnika ili zastupnika društva nije razlog drukčijeg pravnog tretmana QES-a, ali ovlasti i identitet moraju biti provjereni.