Europska središnja banka potpisala je ugovore s dva konzorcija za povezivanje buduće infrastrukture digitalnog eura. U drugom su konzorciju Telefónica i Indrin Minsait, a njegov dio ugovora trebao bi započeti u svibnju 2027. Odabir dobavljača služi pripremama i pilot-projektu te ne znači da je konačna odluka o izdavanju digitalnog eura već donesena.
Europska središnja banka sklopila je ugovore s dva konzorcija za razvoj komunikacijske infrastrukture potrebne za pripremu digitalnog eura. U jednom sudjeluju Telefónica i Indrin Minsait. Njihov ugovor trebao bi se početi primjenjivati u svibnju 2027., ali tehničke pripreme ne znače da je odluka o uvođenju digitalnog eura već donesena.
Kompanije će razvijati mreže koje spajaju komunikacijske usluge i sigurnosne mehanizme kako bi korisnici i poduzeća mogli pouzdano pristupati digitalnim platnim sustavima. Desetogodišnji ugovor trebao bi početi 3. svibnja 2027. Projekt predviđa sigurnu poveznicu između aplikacija digitalnog eura i institucija koje pružaju usluge stanovništvu eurozone.
Predsjednik Telefónice España i izvršni direktor poslovanja s poduzećima Borja Ochoa istaknuo je važnost otporne komunikacijske infrastrukture za digitalni suverenitet Europe. Izvršni direktor Minsaita Luis Fernández naglasio je iskustvo svoje kompanije u platnim sustavima, digitalnom identitetu i kibernetičkoj sigurnosti.
Predložena arhitektura distribuirana je i uključuje upravljanje podatkovnim centrima, kibernetičku zaštitu i integraciju sustava. Digitalni euro zamišljen je kao dopuna gotovini, a ne njezina zamjena, uz predviđene mogućnosti plaćanja bez aktivne internetske veze. Telefónica će biti zadužena za komunikacijsku infrastrukturu, uključujući zaštićenu MPLS mrežu i SD-WAN, dok Minsait razvija integracijske platforme, API-je i usluge digitalnog identiteta. Sigurnosni operativni centar (SOC) trebao bi nadzirati prijetnje i štititi komunikaciju.
Digitalni euro zamišljen je kao digitalni oblik novca središnje banke za maloprodajna plaćanja. Njegovo moguće izdavanje razlikuje se od privatnih kriptoimovina i komercijalnih elektroničkih novčanika. Konačna odluka o izdavanju ovisi o zakonodavnom okviru i daljnjim odlukama nadležnih europskih institucija. Stoga odabir tehnoloških dobavljača sam po sebi ne znači da je digitalni euro već uveden. Projekt predviđa važnu ulogu banaka i drugih reguliranih platnih posrednika.
Njihove zadaće uključuju usluge korisnicima i povezivanje s platnom infrastrukturom. Plaćanje bez internetske veze zahtijeva posebna sigurnosna pravila za uređaje i prijenos vrijednosti. Pouzdana identifikacija i autentifikacija ključne su za zaštitu transakcija. Komunikacijska infrastruktura mora biti otporna na prekide i kibernetičke incidente. Uvođenje digitalnog eura zato uključuje i pravna, operativna te pitanja zaštite privatnosti, a ne samo izgradnju računalnog sustava.
Europska središnja banka sklopila je ugovore s dva konzorcija za razvoj komunikacijske infrastrukture potrebne za pripremu digitalnog eura. U jednom sudjeluju Telefónica i Indrin Minsait. Njihov ugovor trebao bi se početi primjenjivati u svibnju 2027., ali tehničke pripreme ne znače da je odluka o uvođenju digitalnog eura već donesena.
Prema IDC-ovoj prognozi, svjetska potrošnja na telekomunikacijske usluge i televiziju uz naplatu u 2026. dosegnut će 1,585 bilijuna dolara, odnosno 2,3 posto više nego godinu prije. Dio rasta dolazi od viših cijena kojima operatori prenose povećane troškove električne energije. Ukupna vrijednost tržišta zato može rasti i kad se broj priključaka ili opseg korištenja pojedinih usluga povećava sporije.
Na godišnjoj skupštini u Berlinu Connect Europe, udruženje vodećih europskih telekomunikacijskih operatora, predstavio je regulatorne prioritete za 2027. Traži da Akt o digitalnim mrežama (Digital Networks Act) olakša ulaganja u optičke i 5G mreže te budući 6G, ponajprije duljim pravima uporabe spektra i fleksibilnijim pravilima za operatore.
