Gotovo 69 posto hrvatskih korisnika interneta obuhvaćenih istraživanjem u posljednjih je godinu dana barem jednom pristupilo digitalnom sadržaju na nezakonit način, dok pretplatu na domaće informativne portale ima tek oko devet posto ispitanika. Pokazalo je to istraživanje Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI), koje se bavilo navikama čitanja vijesti, plaćanjem digitalnog sadržaja i internetskim piratstvom.
Prema rezultatima, 41 posto ispitanika gledalo je filmove, serije ili sportske prijenose na neslužbenim internetskim stranicama, svaki četvrti preuzimao je sadržaj putem torrenta, a više od petine pratilo je prijenose uživo na neovlaštenim platformama. Gotovo svaki sedmi ispitanik pristupio je članku koji se inače naplaćuje, a da ga nije platio.
Među onima koji koriste takve načine pristupa sadržaju gotovo polovica to čini najmanje jednom tjedno, dok svaki peti to radi gotovo svakodnevno. Takvo je ponašanje najraširenije među mlađim ispitanicima.
Kao glavni razlog izbjegavanja plaćanja gotovo polovica navodi previsoke cijene pretplata. Više od četvrtine smatra da željeni sadržaj nije legalno dostupan u Hrvatskoj, dok dio korisnika ističe i prevelik broj različitih pretplatničkih usluga. Svaki sedmi ispitanik ne vjeruje da korištenje piratskih sadržaja može imati stvarne posljedice.
Istraživanje pokazuje i prilično tolerantan odnos prema takvim praksama. Šest od deset ispitanika smatra prihvatljivim dijeljenje lozinki s prijateljima ili članovima obitelji, a 41 posto zaobilaženje naplate ne smatra ozbiljnim prekršajem. Tek nešto više od polovice prepoznaje štetu koju piratstvo nanosi novinarima, autorima i producentima.
Miruna Herovanu, izvršna direktorica organizacije Audiovisual Anti-Piracy Alliance (AAPA), upozorila je da problem nije samo u učestalosti piratstva, nego i u njegovoj društvenoj prihvaćenosti. Istaknula je da nezakonita distribucija sadržaja može biti povezana s kibernetičkim kriminalom te korisnike izložiti prijevarama i zlonamjernim programima. Smatra da su, uz pristupačnije legalne alternative, potrebni učinkovitija provedba propisa i suradnja nadležnih institucija, internetskih posrednika i nositelja autorskih prava.

Na sigurnosne rizike upozorio je i Matej Lončarić, glavni direktor digitalnog poslovanja CME Adria i predsjednik HUDI-jeve radne skupine za digitalnu pretplatu i streaming.
"Ljudi misle da je piratska stranica besplatna. Nije. Plaćate je svojim podacima. Europska unija je pregledala više od tisuću piratskih stranica i na njima pronašla preko četiri tisuće zaraženih datoteka. To su programi koji vam s računala ili mobitela mogu ukrasti lozinke, slike i osobne podatke. Dovoljan je jedan krivi klik na lažni gumb ili poruku 'vaš mobitel je zaražen'. Utakmicu ste gledali besplatno, a lopovu ste otvorili vrata", upozorio je Lončarić.
Kada je riječ o informativnim portalima, osam od deset ispitanika čita vijesti na internetu barem jednom dnevno, a više od polovice nekoliko puta dnevno. Unatoč tome, samo oko devet posto ima vlastitu pretplatu na domaće portale, ne računajući one koji koriste tuđe korisničke podatke. Taj je rezultat blizak Reutersovu istraživanju, prema kojem udio pretplatnika iznosi osam posto.
Među pretplatnicima tri četvrtine zadovoljno je uslugom, a više od 80 posto svakodnevno čita sadržaje dostupne uz plaćanje. S druge strane, šest od deset korisnika bez pretplate smatra da dovoljno informacija može pronaći besplatno, dok polovica procjenjuje da ponuđeni sadržaj nije vrijedan plaćanja. Samo devet posto nepretplatnika očekuje da će se pretplatiti tijekom idućih godinu dana.
Iako tri četvrtine ispitanika zna da se besplatni informativni sadržaji financiraju oglašavanjem, tek četiri od deset povezuje pretplate s kvalitetom novinarstva. Vjerodostojnost vijesti važna je za 80 posto ispitanika, ali šest od deset priznaje da teško procjenjuje koji su portali pouzdani.
Dodatna prepreka pretplatama jest povjerenje u internetsko plaćanje. Premda su dvije trećine ispitanika kupovale putem interneta tijekom posljednjih šest mjeseci, šest od deset barem je jednom odustalo od pretplate zbog sumnje u sigurnost plaćanja. Bankovne kartice ostaju najčešći način plaćanja, uz sve širu prihvaćenost servisa PayPal, Google Pay i Apple Pay.