Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije podsjeća na izravni učinak eIDAS-a te opisuje državnu infrastrukturu za potpisivanje, e-Ovlaštenja i pripreme za Europsku lisnicu.
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije izričito podsjeća da kvalificirani elektronički potpis prema članku 25. stavku 2. eIDAS-a ima jednak učinak kao vlastoručni. „Pravna jednakovrijednost kvalificiranog elektroničkog potpisa i vlastoručnog potpisa nije pitanje izbora, već zakonski i europskim pravom utvrđen standard”, navodi Ministarstvo za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info.
Ako poseban propis ne zahtijeva dodatnu formu, dokumentu se ne može pripisati manji pravni učinak samo zato što je valjano potpisan elektronički. Istodobno Ministarstvo upozorava na članak 2. stavak 3. eIDAS-a, koji ne ukida posebna pravila o sklapanju i valjanosti ugovora te sektorske obveze u vezi s oblikom. Ministarstvo pritom ne daje unaprijed ocjene konkretnih postupaka privatnih subjekata i ne odlučuje o pojedinačnim bankarskim sporovima.
Za javne elektroničke usluge osigurana je horizontalna platforma elektroničkog potpisa i pečata, s modulima za integraciju i validaciju. Povezivanje s pružateljima iz drugih država članica trebalo bi olakšati korištenje prekograničnih kvalificiranih potpisa. Ministarstvo izričito navodi da samo strano podrijetlo kvalificiranog certifikata ne može biti razlog manje povoljnog tretmana valjanog potpisa.
Buduća hrvatska Europska lisnica trebala bi omogućiti identifikaciju, razmjenu potvrđenih atributa i kvalificirano potpisivanje. U početnoj verziji očekuju se osnovne funkcionalnosti, uz kasnije širenje ovisno o specifikacijama i interoperabilnom testiranju. Ministarstvo posebno ističe postojeći sustav e-Ovlaštenja, odnosno e-Zastupanja i e-Punomoći, koji može pomoći u dokazivanju da osoba ovlašteno djeluje za drugog građanina ili poslovni subjekt.
Za banke je iz tog odgovora najvažnija razlika između legalnosti potpisa, zahtjeva za određenom dokumentacijom i uklanjanja nepotrebnog vraćanja na papir. Ministarstvo najavljuje daljnji rad na interoperabilnosti i mogućim smjernicama, ali se o konkretnoj poslovnoj praksi pojedine banke nije očitovalo.
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije izričito podsjeća da kvalificirani elektronički potpis prema članku 25. stavku 2. eIDAS-a ima jednak učinak kao vlastoručni. „Pravna jednakovrijednost kvalificiranog elektroničkog potpisa i vlastoručnog potpisa nije pitanje izbora, već zakonski i europskim pravom utvrđen standard”, navodi Ministarstvo za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info.
Hrvatska narodna banka u odgovoru ICTbusinessu razdvaja nadzor bankarskih propisa od provedbe Uredbe eIDAS. Navodi da propisi čiju primjenu nadzire ne uređuju zasebno prihvaćanje ili odbijanje kvalificiranog elektroničkog potpisa između banke i klijenta. Stoga bankama nije propisala određeni sustav ili tehnički način validacije QES-a.
OTP banka potvrđuje da u više poslovnih procesa prihvaća dokumentaciju potpisanu kvalificiranim elektroničkim potpisom. U svakom se postupku, prema navodima banke, primjenjuju propisi i provjere koji odgovaraju vrsti dokumentacije. Sam status potpisnika kao građanina, obrtnika ili zastupnika društva nije razlog drukčijeg pravnog tretmana QES-a, ali ovlasti i identitet moraju biti provjereni.
