ICT tržište premašilo osam milijardi eura prihoda

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je rasti, ali uz vidljivo usporavanje dinamike nakon snažnog postpandemijskog investicijskog ciklusa. Ukupni prihodi triju promatranih segmenata  softvera, računala te komunikacija i telekoma  dosegnuli su 8,07 milijardi eura, što je 564,33 milijuna eura više nego 2024. godine, kada su iznosili 7,50 milijardi eura. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ, a pokazuje tržište koje je u pet godina povećalo prihode s 5,08 milijardi eura u 2021. na više od osam milijardi eura u 2025. godini. To znači da je hrvatski ICT sektor u promatranom razdoblju nominalno narastao za gotovo tri milijarde eura, uz CAGR od 12,25 posto.

Najvažniji zaključak analize jest da je softver postao dominantna razvojna os hrvatskog ICT tržišta. Prihodi softverskog segmenta porasli su s 2,60 milijardi eura u 2021. na 4,66 milijardi eura u 2025. godini. Samo u posljednjoj godini softver je rastao 10,45 posto, odnosno za 440,40 milijuna eura, čime je dao najveći doprinos ukupnom rastu tržišta. Još je važnije da softver u 2025. čini oko 57,7 posto ukupnih prihoda analiziranog ICT tržišta. Drugim riječima, više od polovice prihoda domaćeg ICT-a dolazi iz djelatnosti računalnog programiranja, savjetovanja, upravljanja računalnom opremom, ostalih informacijskih tehnologija i obrade podataka.

Takva struktura posebno je važna jer softver ne raste samo u apsolutnom iznosu, nego i u broju aktivnih tvrtki. Broj softverskih tvrtki s prihodom većim od nule porastao je s 4.405 u 2021. na 6.928 u 2025. godini, što je povećanje od 2.523 tvrtke ili 57,28 posto. Iako se godišnja stopa rasta broja tvrtki smanjuje  s 19,32 posto u 2022. na 8,03 posto u 2025.  baza se snažno proširila. To upućuje na sazrijevanje tržišta: ulazi sve više poduzeća, ali se rast postupno normalizira. Softver je zato istodobno i najveći prihodovni segment i najšira poduzetnička baza ICT sektora.

Komunikacije i telekomi drugi su najveći segment, s 2,32 milijarde eura prihoda u 2025. godini. U odnosu na 2024., kada su prihodi iznosili 2,21 milijardu eura, rast je bio 4,96 posto. To je znatno sporije od softvera, ali i dalje potvrđuje stabilnost telekomunikacijskog dijela tržišta. Od 2021. do 2025. prihodi komunikacija i telekoma porasli su s 1,67 milijardi eura na 2,32 milijarde eura, uz CAGR od 8,67 posto. Taj segment ne raste eksplozivno, ali ima ključnu infrastrukturnu ulogu jer na njemu počivaju širokopojasni pristup, mobilne mreže, optika, 5G, podatkovni prijenos i digitalne usluge svih drugih sektora gospodarstva.

Za razliku od softvera, telekomunikacijski segment ima mnogo manju poduzetničku bazu, ali veći prosječni prihod po subjektu. Broj tvrtki s prihodom većim od nule povećao se s 305 u 2021. na 388 u 2025. godini, odnosno za 83 tvrtke ili 27,21 posto. To pokazuje da je riječ o sektoru s visokim ulaznim barijerama, kapitalno intenzivnom poslovanju i većom koncentracijom prihoda. Usporedi li se udio u ukupnom tržištu, komunikacije i telekomi u 2025. čine oko 28,8 posto ukupnih prihoda, što znači da su i dalje drugi stup hrvatskog ICT tržišta, ali s manje prostora za brzu ekspanziju nego softverske djelatnosti.

Računalni segment, koji obuhvaća proizvodnju računala i periferne opreme, izdavanje računalnih igara, izdavanje ostalog softvera te popravak računala i periferne opreme, u 2025. je dosegnuo 1,08 milijardi eura prihoda. U odnosu na 2024., kada su prihodi iznosili 1,07 milijardi eura, rast je bio tek 1,32 posto. To je najniža godišnja stopa rasta među promatranim segmentima i jasan signal usporavanja. U razdoblju od 2021. do 2025. prihodi računala porasli su s 811,32 milijuna eura na 1,08 milijardi eura, uz CAGR od 7,54 posto. Segment je time ostao važan, ali je izgubio razvojni tempo u odnosu na softver i komunikacije.

Broj aktivnih tvrtki u računalnom segmentu povećao se s 488 u 2021. na 564 u 2025. godini, što je rast od 76 tvrtki ili 15,57 posto. To je znatno sporije od softvera i komunikacija, a potvrđuje da se tržište hardvera, opreme i povezanih djelatnosti razvija opreznije. Razlozi su u prirodi samog segmenta: veća ovisnost o nabavnim cijenama, distribucijskim maržama, investicijskim ciklusima, javnim nabavama i globalnim lancima opskrbe. Udio računala u ukupnim prihodima ICT tržišta u 2025. iznosi oko 13,5 posto, što ih čini najmanjim od tri analizirana segmenta.

Ukupna slika pokazuje vrlo snažan petogodišnji rast, ali i postupno usporavanje godišnjih stopa. Ukupni prihodi ICT tržišta rasli su 17,66 posto u 2022., zatim 13,07 posto u 2023., 10,97 posto u 2024. i 7,52 posto u 2025. godini. To ne znači da tržište slabi, nego da ulazi u zreliju fazu nakon nekoliko godina izrazito visokog rasta. Slično se vidi i u broju tvrtki: ukupan broj subjekata s prihodom većim od nule povećao se s 5.198 u 2021. na 7.880 u 2025. godini, što je rast od 2.682 tvrtke ili 51,60 posto, ali je godišnja stopa rasta broja tvrtki pala sa 17,05 posto u 2022. na 7,64 posto u 2025.

Najveći strateški pomak je u tome što softver postaje ne samo najveći, nego i najpropulzivniji segment hrvatskog ICT-a. Njegov rast prihoda od 15,65 posto godišnje u prosjeku tijekom četiri godine znatno je iznad rasta komunikacija i telekoma te računala. To znači da se vrijednost sve više stvara kroz znanje, razvoj, usluge, podatke, platforme, integraciju i digitalne poslovne modele. Telekomi ostaju stabilna infrastruktura bez koje nema digitalne ekonomije, dok računalni segment zadržava važnost, ali ne može pratiti dinamiku softverske ekonomije. Hrvatski ICT sektor tako se u 2025. jasno profilira kao industrija u kojoj se rast sve više seli iz infrastrukture i opreme prema softveru i uslugama visoke dodane vrijednosti.

Analiza je rađena prema podacima odnosno NKD grupaciji u kojoj softver obuhvaća NKD 62.01, 62.02, 62.03, 62.09 i 63.11; računala obuhvaćaju NKD 26.20, 58.21, 58.29 i 95.11; dok telekomi odnosno komunikacije obuhvaćaju NKD 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90. CAGR označava složenu godišnju stopu rasta i izračunat je za razdoblje od 2021. do 2025. godine.

Tablica 1. Ukupni prihodi po godinama (eurima)

Izvor: Fina Info.BIZ

Tablica 2. Godišnja promjena prihoda, CAGR

Izvor: Fina Info.BIZ

Tablica 3. Broj tvrtki po godinama s prihodom većim od nule

Izvor: Fina Info.BIZ

Tablica 4. Rast broj tvrtki po godinama s prihodom većim od nule

Izvor: Fina Info.BIZ

Tablica 5. NKD kodovi po segmentima

Izvor: Fina Info.BIZ