Australska zabrana korištenja društvenih mreža za osobe mlađe od 16 godina naišla je na prve probleme. Istraživanje pokazuje da velike platforme ne primjenjuju dosljedno metode provjere za račune čiji korisnici tvrde da su dovoljno stari.
Istraživači tvrtke za testiranje softvera KJR, koja je vodila vladin pokus provjere dobi 2025. godine, otvorili su 50 testnih računa na devet od deset platformi obuhvaćenih zakonom. Nijedan od računa nije morao potvrditi dob kada je korisnik naveo da ima 16 godina, iako platforme nisu dopustile registraciju osobama koje su same navele da su mlađe od dopuštene dobi. Testirani su Instagram, Snapchat, TikTok, YouTube i druge usluge. Samo je australska platforma za prijenose uživo Kick zatražila dokaz dobi prije registracije računa čiji je korisnik tvrdio da ima 16 godina.
Rezultati upućuju na nedostatak u prvoj fazi provjere dobi, u kojoj se od platformi očekuje da na temelju aktivnosti prepoznaju moguće maloljetne korisnike prije prelaska na strože metode potvrđivanja identiteta. „Trebali biste biti zamoljeni da pokažete koliko imate godina, a nas nijednom nisu tražili provjeru dobi ni primjenu mjera za procjenu dobi“, izjavio je direktor KJR-a Andrew Hammond. Dodao je da su nekim računima prikazivani oglasi za bankarske usluge namijenjene mladima, što pokazuje da su ih platforme prepoznale kao tinejdžere. Jedan račun na platformi X navodno je bio izložen pornografskom sadržaju.
Meta Platforms osporila je zaključke, navodeći da takvo testiranje nije bilo usklađeno s regulatornim smjernicama. Prema tim pravilima, platforme trebaju prijeći na formalnu provjeru dobi kada pokazatelji ponašanja upućuju na to da je korisnik možda maloljetan ili kada je račun prijavljen. Meta je dodala da su testni računi naveli dob višu od zakonskog minimuma te da nije jasno jesu li se ponašali poput stvarnih korisnika mlađih od 16 godina.
Australska pravila o minimalnoj dobi za društvene mreže primjenjuju se od 10. prosinca 2025. godine. Platforme obuhvaćene pravilima moraju poduzeti razumne korake kako bi spriječile osobe mlađe od 16 godina da otvore ili zadrže račun. Zakon ne propisuje samo jednu tehnologiju, nego od platformi traži kombinaciju procjene rizika i odgovarajućih metoda provjere. Te metode mogu uključivati procjenu dobi lica, provjeru dokumenata, potvrdu putem pouzdanog pružatelja ili analizu signala ponašanja. Svaki pristup nosi različite rizike za privatnost, uključivanje korisnika i mogućnost pogrešne procjene.
Preblage provjere mogu se jednostavno zaobići lažnim datumom rođenja, dok preagresivne provjere mogu prikupiti više osobnih podataka nego što je potrebno. Australski regulator eSafety zato naglašava načelo razmjernosti i zaštitu privatnosti. Platforme moraju moći dokazati da njihovi sustavi rade u praksi, a ne samo da postoje u pravilima korištenja.
Neovisna testiranja važna su jer otkrivaju razliku između formalne usklađenosti i stvarnog korisničkog iskustva. Australski model pomno prate druge države jer bi njegove praktične slabosti i uspjesi mogli utjecati na buduće zakone o dobi korisnika u Europi i drugim tržištima.