Promatrano prema djelatnostima, najveći teret neizvršenih obveza nosi građevinarstvo.
Na kraju lipnja 2026. godine u Hrvatskoj je evidentirano 13.876 poslovnih subjekata s dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanje, a njihov je ukupni dug iznosio 437,7 milijuna eura. U odnosu na isto razdoblje prošle godine broj blokiranih poslovnih subjekata povećan je za 11,9 posto, odnosno za 1.475 subjekata, dok je ukupna vrijednost neizvršenih osnova smanjena za 281,1 milijun eura ili 39,1 posto.
Regionalna raspodjela pokazuje izrazitu koncentraciju duga. Na poslovne subjekte sa sjedištem u Gradu Zagrebu odnosi se 144,6 milijuna eura, odnosno 33 posto ukupnog iznosa neizvršenih osnova. Iako glavni grad i dalje uvjerljivo prednjači, dug zagrebačkih poslovnih subjekata smanjen je za 20,8 milijuna eura u odnosu na lipanj 2025. godine.
Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 44,1 milijun eura duga, Zagrebačka s 39,7 milijuna, Primorsko-goranska s 26,5 milijuna te Varaždinska županija s 23,5 milijuna eura. Na tih pet područja zajedno otpada 63,7 posto ukupnog duga hrvatskih poslovnih subjekata, dok je preostalih 36,3 posto raspoređeno na ostalih 16 županija.
Međutim, redoslijed se mijenja kada se promatra prosječan dug po blokiranom subjektu. Najveći prosječni iznos bilježi Virovitičko-podravska županija, čak 76 tisuća eura, a slijede Varaždinska s 51,7 tisuća, Grad Zagreb s 43,6 tisuća i Zagrebačka županija s 42,1 tisuću eura. Prosjek na razini Hrvatske iznosi 31,5 tisuća eura, što je 45,6 posto manje nego godinu dana ranije, kada je prosječni dug iznosio 58 tisuća eura.
Promatrano prema djelatnostima, najveći teret neizvršenih obveza nosi građevinarstvo. Poslovni subjekti iz tog sektora duguju 78,2 milijuna eura, odnosno 17,9 posto ukupnog iznosa. Vrlo blizu su djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 76,5 milijuna eura i udjelom od 17,5 posto. Trgovina na veliko i malo nalazi se na trećem mjestu sa 67,2 milijuna eura, dok slijede prerađivačka industrija s 44,6 milijuna te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 42,4 milijuna eura.
Najveća promjena u odnosu na prošlu godinu vidljiva je upravo u trgovini. U lipnju 2025. na taj se sektor odnosilo čak 336,6 milijuna eura ili 46,8 posto ukupnog duga, pa je sadašnji pad glavni razlog snažnog smanjenja ukupne vrijednosti blokada.
Građevinarstvo prednjači i prema broju blokiranih poslovnih subjekata, kojih je evidentirano 2.801, čak 611 više nego godinu dana ranije. Slijede trgovina s 1.796 subjekata, ugostiteljstvo i smještaj s 1.698, prerađivačka industrija s 1.243 te prijevoz i skladištenje s 1.191 poslovnim subjektom.
Podaci tako pokazuju dvostruku sliku: broj poslovnih subjekata s problemima u plaćanju raste, ali je ukupna vrijednost njihova duga znatno niža nego prošle godine. Istodobno se rizik sve više koncentrira u građevinarstvu, turizmu i ugostiteljstvu, dok je veliki prošlogodišnji dug trgovine značajno smanjen.
Na kraju lipnja 2026. godine u Hrvatskoj su evidentirane 6.072 pravne osobe s dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanje. Među njima je 2.855 pravnih osoba, odnosno 47 posto ukupnog broja, bilo u blokadi 120 ili više dana. Iako čine manje od polovice evidentiranih dužnika, na njih se odnosi čak 221,4 milijuna eura ili 74,4 posto ukupnog duga pravnih osoba.
Na kraju lipnja 2026. godine u Hrvatskoj je evidentirano 13.876 poslovnih subjekata s dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanje, a njihov je ukupni dug iznosio 437,7 milijuna eura.
Na kraju lipnja 2026. godine u Hrvatskoj je evidentirano 13.876 poslovnih subjekata s dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanje, a njihov ukupan dug iznosio je 437,7 milijuna eura. U odnosu na kraj svibnja broj blokiranih subjekata povećan je za 0,8 posto, dok je vrijednost neizvršenih osnova porasla za tri posto.
