Predviđa se da će svjetska IT potrošnja u 2024. iznositi ukupno 5,1 trilijuna dolara, što je povećanje od 8 posto u odnosu na 2023., prema najnovijoj prognozi Gartnera. Iako generativna umjetna inteligencija (GenAI) još nije imala značajan utjecaj na potrošnju na IT, ulaganje u umjetnu inteligenciju u širem smislu podupire ukupni rast potrošnje na IT.

Prema analizi koju je proveo HUP ICT domaća ICT industrija među prvih sedam zemalja u EU po rastu produktivnosti ICT industrije, raste broj zaposlenih, a ove godine se rast nastavlja. Sličnu analizu proveo i ICTbusiness.info, a detalje i kako koja tvrtka stoji u pojedinom segmentu i ukupno na ICT tržištu pronaći u našoj analizi. 

Evo nas na kraju ovogodišnje ICT analize, nakon pregleda po segmentima, evo i TOP 300 najboljih kada govorimo o visini isplaćene neto plaće prema prijavama u godišnjem financijskom izvješću za prošlu poslovnu 2022. godini. U prethodnoj smo analizi donijeli broj zaposlenih, sada govorimo o plaćanja i to onim najvišim isplaćenim bez obzira na broj zaposlenih, ali sada i o plaćama prema veličini tvrtke. Očekivano najveće plaće isplaćuju strane tvrtke koje imaju svoja predstavništva u Hrvatskoj i gdje većinom zaposlenici imaju i regionalne funkcije.

Ključ poslovanja svake tvrtke su njezini zaposlenici, a vidljivo je da hrvatski ICT sektor nastavlja rast poglavito u softverskom segmentu. Borba za svakog zaposlenika je tu, mnogi tvrde kako znaju odgovor na pitanje koje bi neki nazvali „pitanjem od milijun dolara“ ali činjenica je da odgovora nema jer svaki je čovjek drugačiji, svatko ima neki svoj prioritet i što ga gura prema naprijed, što ga potiče, što ga ograničava.

Polako se bližimo kraju naše velike analize poslovanja domaćeg ICT sektora u 2022. godini, tako da nakon analize novostvorene vrijednosti dolazimo do dva ipak ključna dijela poslovanja a to su zaposleni i neto plaće prema objavljenim godišnjim financijskim izvješćima za prošlu poslovnu godinu.

Ponekad i brojke o TOP 300 uvoznika u domaćem ICT sektoru daju uvid i kakva nam je domaća ICT industrija i tu jasno prednjače oni koji moraju ulagati u velike količine hardvera koji se kod nas jednostavno ne proizvodi. Iako veliki broj stranih kompanija otvara svoje „proizvodne“ pogone u Hrvatskoj i to prije svega u softverskom segmentu sigurno je da bi se i u ostalim segmentima dalo privući i druge da otvore i neku veću tvornicu hardvera poglavito jer dana EU potiče izgradnju tvornica čipova i drugih komponenti u Europi. Danas se ipak najviše uvozi hardver, ali i softverske licence velikih svjetskih vendora.

Domaći ICT sektor nastavio je s rastom izvoza, dominiraju softveraši i distributeri, a i neki telekomi su ušli među najbolje. Ono što vidimo iz naše analize jest da je ključ uspjeha upravo u izvozu jer domaće je ICT tržište uvelike premaleno za kvalitetan razvoj poslovanja.

TOP 300 domaćih tvrtki u ICT sektoru prema visini neto dobiti pokazuje snagu domaćeg sektora koji se bavi tehnologijom, ali i činjenicu kako veličinom dominiraju telekom kompanije, no snagom i rastom neto dobiti definitivni su šampioni softveraši koji nastavljaju svoj snažan rast posljednjih godina.

Donosimo TOP 300 domaćih kompanija u ICT sektoru prema dobiti prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (EBITDA), a neki su pitali zašto baš 300. Ove godine smo u našem medijskoj tvrtki odlučili baš na 300, a ne 100, 500 ili tisuću jer smatramo da najbolje pokazuje cjelokupno tržište. Naime mnogo tvrtki ima vrlo malen broj zaposlenih, male prihode, dobit, izvoz, broj zaposlenih, a prvih 300 daje jako dobru sliku cjelokupnog tržišta. I dalje je ICT tržište bez obzira na veličinu sposobno za jako dobar razvoj pogotovo u softverskom segmentu.

I krećemo sa završnim pregledom cjelokupnog domaćeg ICT tržišta i 300 najvećih ICT kompanija u pojedinim segmentima. Podaci za prošlu poslovnu godinu pokazuju kako je ukupna vrijednost prema prihodima domaćeg ICT sektora dosegla 45,67 milijardi kuna. Prosječni godišnji rast od 2017,-2022. godine po prihodima cijelog ICT sektora je 8,52 posto. U ukupnim prihodima najveći dio ima softverski segment koji je dosegao 24,86 milijardi kuna (3,3 milijarde eura) uz rast na godišnjoj razini od čak 24,36 posto. Ovaj segment je u razdoblju od 2017. godine do 2022. godine ima prosječni godišnji rast od čak 15,23 posto.

Prosječna neto plaća u ICT sektoru u 2022. godini u odnosu na godinu dana ranije povećana 10,53 posto na 6706,09 kuna. U razdoblju od 2017. do 2022. godine rast neto plaće prosječno godišnje za cijeli ICT sektor iznosio je 6,31posto. Uvjerljivo najveća prosječna plaća u ICT sektoru gledano po segmentima očekivano je u softverskom segmentu je 8188,69 kuna uz rast u odnosu na prethodnu 2021. godinu 11,88 posto. U razdoblju od 2017. do 2022. godine softverski segment prosječni godišnji rast je 8,45 posto.

Ukupan broj zaposlenih u više od 32 tisuće tvrtki u ICT sektoru ove godine prvi put prešao 40 tisuća odnosno dosegao gotovo 43 tisuće uz godišnji rast od 9,81 posto. Najveći dio zaposlenih u ICT sektoru je u softverskom segmentu i tako ih je sada u tim tvrtkama više od 31,1 tisuću uz godišnji rast u 2022. godini odnosu na godinu dana ranije 12,33 posto.

Novostvorena vrijednost domaćeg ICT tržišta u 2022. godini dosegnula je 15,6 milijardi kuna uz godišnji rast od čak 18,19 posto. Pritom je najveći rast ostvaren očekivano upravo u softverskom segmentu za 26,04 posto čime su domaći softveraši dosegnuli čak 11,11 milijardi kuna novostvorene vrijednosti. U razdoblju od 6 godina od 2017. do 2022. godine softverski segment je imao prosječni godišnji rast od čak 18,78 posto. Zanimljivo je kako softverski segment u novostvorenoj vrijednosti čini čak 71,19 posto.

Vrijednost uvoza domaće ICT industrije u prošloj godini dosegla je gotovo 9,1 milijardu kuna odnosno 1,21 milijardu eura. Rast uvoza u 2022. godini u odnosu na godinu dana ranije bio je 8,02 posto. U razdoblju od 2017. do 2022. godine prosječni godišnji rast uvoza bio je 8,86 posto. Softverski uvoz najveći je dio ukupnog uvoza i to sa 39,24 posto udjela. Hrvatski softverski dio ICT sektora tako u 2022. godini dosegao 3,6 milijardi kuna  odnosno 473,58 milijuna eura uz rast od 26,32 posto. Pritom je u posljednjih 6 godina odnosno u razdoblju od 2017. do 2022. godine softverski uvoz prosječno rastao 17,32 posto.

Ukupna vrijednost izvoza domaće ICT industrije u prošloj godini rastao visokih 68,82 posto na 14,82 milijarde kuna odnosno 1,97 milijardi kuna. Najveći utjecaj na rast donio je očekivano softverski segment. Ovaj segment ostvario je godišnji rast od 34,68 posto na 11,83 milijarde kuna odnosno 1,6 milijardi kuna i ovaj segment sada u ukupnom izvozu sudjeluje s vrlo visokih 79,83 posto.

Neto dobit domaćeg ICT sektora u prošloj godini dosegla 4,7 milijardi kuna što predstavlja 624,31 milijuna eura. Kada se pogleda prosječni godišnji rast u razdoblju od 2017. godine pa sve do prošle 2022. godine vidljivo je da je neto dobit cijelog ICT sektora rasla prosječno godišnje 14,35 posto. Kada se pogledaju pojedini segmenti ICT industrije u prošloj godini vidljivo je kako je uvjerljivo najjači segment onaj softverski koji bilježi 3 milijarde kuna neto dobiti odnosno oko 404 milijuna eura i to je čak 65 posto neto dobiti cijelog ICT sektora. Softverski segment je u razdoblju od 2017. do 2022. godine bilježio prosječni godišnji rast neto dobiti od 19,26 posto.

Ukupna vrijednost ICT tržišta prema dobiti prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) dosegla 10,47 milijardi kuna odnosno 1,35 milijardi eura u 2022. godini. Pritom je u 2022. godini EBITDA u odnosu na godinu dana ranije veći 14,13 posto.

Ukupna vrijednost prema prihodima domaćeg ICT sektora dosegla 45,67 milijardi kuna. Prosječni godišnji rast od 2017,-2022. godine po prihodima cijelog ICT sektora je 8,52 posto. U ukupnim prihodima najveći dio ima softverski segment koji je dosegao 24,86 milijardi kuna (3,3 milijarde eura) uz rast na godišnjoj razini od čak 24,36 posto. Ovaj segment je u razdoblju od 2017. godine do 2022. godine ima prosječni godišnji rast od čak 15,23 posto.

I dolazimo do najzanimljivijeg dijela pregleda računalnog segmenta i to prema prosječnoj neto isplaćenoj plaći i vidljivo je kako strane tvrtke imaju najviše plaće bez obzira i na broj zaposlenih od kojih je kod nekih i više stotina zaposlenih.