Hrvatska je posljednjih godina snažno napredovala u izgradnji optičkih i 5G mreža, dok je domaća ICT industrija nastavila povećavati prihode, izvoz, zaposlenost i ulaganja. Najveći razvojni problem više nije dostupnost tehnologije, nego njezino presporo korištenje u gospodarstvu, javnoj upravi i svakodnevnim poslovnim procesima. HUP-ICT zato traži uklanjanje administrativnih prepreka, dodatna ulaganja u ruralnu infrastrukturu, snažnije poticanje umjetne inteligencije i razvoj digitalnih vještina. Predložene mjere trebale bi Hrvatsku pomaknuti od tehnološke infrastrukture prema većoj produktivnosti, novim proizvodima i međunarodno konkurentnijem gospodarstvu.
Hrvatska je u proteklih nekoliko godina ostvarila snažan napredak u izgradnji digitalne infrastrukture i razvoju domaćeg ICT sektora, ali se dostupna tehnologija još uvijek ne pretvara dovoljno brzo u veću produktivnost, inovacije i međunarodnu konkurentnost. To je glavna poruka analize stanja digitalizacije Hrvatske i preporuka za ubrzanje digitalne transformacije koju je predstavio HUP-ICT, oslanjajući se na rezultate Europske komisije u okviru programa Digitalno desetljeće i financijske pokazatelje domaće ICT industrije.
Dokument pod nazivom Stanje digitalizacije Hrvatske i preporuke za ubrzanje digitalne transformacije objedinjuje pregled položaja Hrvatske u odnosu na ciljeve Europske unije, analizu poslovanja ICT sektora te konkretne prijedloge za razvoj infrastrukture, gospodarstva, digitalnih kompetencija i javnih usluga. Cilj je omogućiti kvalitetnije oblikovanje javnih politika i učinkovitije korištenje nacionalnih i europskih sredstava u razdoblju do 2030. godine, odnosno u okviru Strategije digitalne Hrvatske do 2032. godine.
Podaci pokazuju da hrvatska ICT industrija predstavlja jedan od dinamičnijih dijelova domaćeg gospodarstva. Sektor okuplja više od 10.000 poduzeća, zapošljava više od 56.000 stručnjaka i ostvaruje gotovo osam milijardi eura godišnjih prihoda. Vrijednost izvoza premašuje 2,4 milijarde eura, a ukupni prihodi sektora u posljednjih pet godina povećani su za 72 posto. Investicije ICT poduzeća tijekom 2025. porasle su za 17,4 posto, dok su prosječne bruto plaće povećane za gotovo deset posto.
Izvozni rezultati posebno su važni za nastavak razvoja sektora. Izvoz čini više od 30 posto ukupnih prihoda IT industrije, dok se u softverskom dijelu približava polovici ukupnog poslovanja. Međutim, daljnji rast zahtijeva snažniji prijelaz sa servisnih poslova prema vlastitim proizvodima, digitalnim platformama, intelektualnom vlasništvu i rješenjima koja se mogu skalirati na međunarodnim tržištima.
„Unatoč pozitivnim pomacima, najveći razvojni jaz Hrvatske danas nije u infrastrukturi, već u njezinoj primjeni te razvoju istraživanja i inovacija, što se može postići jedino kontinuiranim dijalogom i partnerskim odnosom između privatnog sektora i Vlade Republike Hrvatske.“, ističe Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT-a.
Predsjednik HUP-ICT-a Hrvoje Josip Balen istaknuo je kako Hrvatska danas ima priliku prijeći iz faze razvoja digitalne infrastrukture u fazu snažnog povećanja produktivnosti i konkurentnosti. "Hrvatski ICT sektor pokazuje da ima znanje, kvalitetne tvrtke i međunarodno konkurentna rješenja. Sada je vrijeme da kroz procese planiranja proračuna i EU sredstava taj potencijal iskoristi cijelo gospodarstvo. Umjetna inteligencija, digitalizacija poslovnih procesa i razvoj digitalnih kompetencija više nisu pitanje tehnološkog razvoja, nego gospodarskog rasta i međunarodne konkurentnosti Hrvatske", zaključuje Balen.
Struktura hrvatskog gospodarstva i dalje je snažno oslonjena na turizam, trgovinu i druge uslužne djelatnosti, dok je broj kompanija koje razvijaju vlastite tehnološke proizvode još uvijek relativno malen. Servisni segment pritom ne treba nestati, ali mora postati osnova za razvoj proizvoda veće dodane vrijednosti. Digitalni inovacijski centri, kvalitetniji izvori financiranja i dostupnost javnih podataka mogu tvrtkama pomoći u tom prijelazu.
Hrvatska istodobno raspolaže jednom od razvijenijih digitalnih infrastruktura u Europskoj uniji. Zahvaljujući snažnom investicijskom ciklusu telekomunikacijskih operatora, pokrivenost optičkim i mobilnim 5G mrežama podignuta je sa začelja europske ljestvice iznad prosjeka EU-a. Višegodišnja privatna ulaganja i korištenje europskih sredstava dala su vidljive rezultate, ali završetak pokrivanja zemlje zahtijevat će nastavak javnog sufinanciranja, osobito u ruralnim, otočnim i gospodarski manje isplativim područjima.
„Hrvatska napreduje u pogledu izgrađenosti digitalne infrastrukture zahvaljujući snažnom investicijskom ciklusu telekom operatora u zadnjih nekoliko godina i sa začelja EU u pogledu pokrivenosti optikom i mobilnim 5G mrežama prestigli smo prosjek europske unije. Kako bi osigurali potpunu pokrivenost Hrvatske digitalnom infrastrukturom u narednom razdoblju biti će potrebno osigurati sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira za subvencije gradnje optike u ruralnim područjima. Drugi izazov je bolja iskorištenost izgrađene infrastrukture u čemu zaostajemo za Europskom unijom i od strane građana, ali i poduzeća čiju digitalizaciju i korištenje umjetne inteligencije također treba ubrzati. U tom smislu očekujemo od države da pomogne u rješavanju problema vezanih uz digitalnu infrastrukturu, od gradnje i postupka izdavanja dozvola do smanjenja parafiskalnih nameta, poput prava puta te njenog korištenja kroz vaučere i digitalizaciju i AI“, ističe Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP ICT-a.
U dosadašnjih 34 projekta razvoja širokopojasne infrastrukture bilo je alocirano 134 milijuna eura bespovratnih sredstava. Telekomunikacijski operatori pritom su vlastitim kapitalom financirali više od polovice ukupne vrijednosti investicija, čime je pristup optičkoj mreži omogućen za približno 200.000 kućanstava.
„Digitalna infrastruktura je hrvatska priča o uspjehu ali je za nastavak razvoja potrebno riješiti problematiku daljnje izgradnje VHCN mreža i uklanjanje barijera koje koče privatne investicije. Nužno je unaprijediti pravni okvir prostornog planiranja i gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža, smanjiti parafiskalne i lokalne namete, uključujući trošak prava puta. Također je važno osigurati daljnje korištenje bespovratnih sredstava za razvoj ruralnih i otočnih područja. Prema procjeni HUP ICT-a potrebno je osigurati dodatnih 300 mil. eura za pokrivanje cca 250.000 kućanstava u ruralnim područjima i 50 mil. eura za poticajnu shemu gigabitnih priključaka, kojima bi se moglo pokriti cca 100.000 korisnika.“, izjavila je Martina Dragičević, voditeljica HUP koordinacije za kibernetičku sigurnost i dopredsjednica HUP ICT-a.
Europska komisija odobrila je Hrvatskoj dodatnu alokaciju od 100 milijuna eura za nastavak izgradnje širokopojasnih mreža. Prema trenutačnim procjenama, tim bi sredstvima do kraja 2029. moglo biti obuhvaćeno približno 150.000 kućanstava. Međutim, procjena HUP-ICT-a pokazuje da bi za povezivanje još približno 250.000 kućanstava u ruralnim područjima trebalo osigurati dodatnih 300 milijuna eura.
Industrija zato traži što brže raspisivanje novog poziva, uz prethodno detaljno mapiranje preostalih bijelih područja i uključivanje operatora u definiranje pravila. Postojeći modeli financiranja nastali su u prošlom desetljeću i dijelom više ne odgovaraju stanju na terenu. U službenim mapama još se mogu nalaziti napuštene kuće, štale i drugi objekti koji nemaju stvarnu potrebu za priključkom, dok se operatorima istodobno postavljaju formalni ciljevi koji ne odražavaju realan broj korisnika.
Pravila bi zato trebala omogućiti korekciju zastarjelih adresa i razumnu toleranciju u ispunjavanju obuhvata projekta. Jasnije bi trebale biti definirane i obveze jedinica lokalne samouprave koje sudjeluju u projektima. U praksi se događalo da lokalna vlast bude formalni nositelj projekta, ali istodobno kasni s izdavanjem građevinskih dozvola potrebnih za izgradnju infrastrukture.
Dugotrajne izmjene prostornih planova, složeni postupci izdavanja dozvola, neujednačeno postupanje lokalnih vlasti i parafiskalni nameti ostaju među najvećim preprekama privatnim ulaganjima. Posebno opterećenje predstavlja naknada za pravo puta. Problem je izraženiji kada se takvi troškovi nameću operatorima koji grade infrastrukturu uz bespovratna sredstva i provode projekte od izravnog interesa za građane lokalne zajednice.
Bez standardiziranog postupanja lokalnih vlasti postoji opasnost da se europska sredstva ne iskoriste u predviđenim rokovima. Novi infrastrukturni ciklus zato mora istodobno osigurati novac, ubrzati dozvole, smanjiti lokalne namete i jasno raspodijeliti odgovornost između države, lokalne samouprave i operatora.
Izgradnja mreža ipak predstavlja samo prvi dio digitalne transformacije. Hrvatska zaostaje za europskim prosjekom u stvarnom korištenju dostupne infrastrukture, kako među građanima, tako i među poduzećima. Zbog toga HUP-ICT predlaže uvođenje poticajne sheme gigabitnih priključaka, odnosno vaučera kojima bi se korisnike motiviralo na prelazak sa starijih tehnologija na optičke mreže i usluge većih kapaciteta.
Za takav bi program, prema procjeni HUP-ICT-a, trebalo osigurati oko 50 milijuna eura, čime bi se moglo obuhvatiti približno 100.000 korisnika. Slični modeli već su korišteni u drugim članicama Europske unije, uključujući Grčku i Italiju. Njihova svrha nije financiranje same izgradnje, nego povećanje broja aktivnih korisnika i stvarne iskorištenosti već postavljene infrastrukture.
Najveći razvojni jaz Hrvatske tako više nije samo u infrastrukturi, nego u primjeni naprednih digitalnih tehnologija. Hrvatska i dalje zaostaje u digitalizaciji osnovnih poslovnih procesa, korištenju cloud usluga i primjeni umjetne inteligencije. Posebno je izražen problem među malim i srednjim poduzećima, koja često nemaju dovoljno stručnog znanja, kapitala ni organizacijskih kapaciteta za provedbu složenijih projekata.
HUP-ICT zato predlaže nastavak digitalnih vaučera za poduzeća, povoljnije financijske instrumente i programe koji bi omogućili primjenu i skaliranje umjetne inteligencije. Potpore bi trebale biti povezane s konkretnim rezultatima, poput povećanja produktivnosti, razvoja novih proizvoda, ulaska na nova tržišta ili smanjenja operativnih troškova. Administrativno ispunjavanje uvjeta ne bi smjelo biti važnije od stvarnog poslovnog učinka.
Upravo je transformacija poslovnih procesa istaknuta kao središnji element cijelog procesa. Digitalizacija nije puko pretvaranje postojećih papirnatih i analognih postupaka u elektronički oblik. Uvođenje nove tehnologije bez promjene organizacije rada može samo ubrzati postojeće neučinkovitosti. Prije primjene umjetne inteligencije potrebno je analizirati procese, ukloniti nepotrebne korake i jasno definirati očekivani rezultat.
HUP-ICT je zbog toga pokrenuo platformu i konferenciju Digitalna revolucija, namijenjenu razmjeni primjera kvalitetne implementacije tehnologije. Pokrenuta je i inicijativa AI Business Innovation Spirit, kroz koju mentori iz ICT industrije pomažu poduzećima u pripremi planova za uvođenje umjetne inteligencije i transformaciju poslovanja.
Sličan pristup potreban je i u javnom sektoru. Hrvatska je kroz sustav e-Građani izgradila kvalitetnu osnovu digitalnih javnih servisa, ali sljedeća faza mora biti usmjerena na korisničko iskustvo i potpuno preoblikovanje administrativnih procesa. Javne usluge trebaju biti oblikovane prema potrebama građana i poduzeća, a ne prema unutarnjoj organizaciji državnih institucija.
Država pritom može postati prvi kupac inovativnih domaćih rješenja. Korištenjem inovativne javne nabave, otvaranjem kvalitetnih skupova podataka i uspostavom jasnih horizontalnih servisa javna uprava može domaćim tehnološkim tvrtkama omogućiti razvoj referenci i proizvoda koji se kasnije mogu izvoziti. Hrvatska bi na taj način mogla slijediti primjer država koje su digitalizaciju javne uprave iskoristile kao poligon za razvoj vlastite ICT industrije.
Podaci pritom postaju jedna od ključnih sirovina budućeg gospodarstva. Globalne tehnološke platforme i alati umjetne inteligencije dostupni su velikom broju poduzeća i sami po sebi ne predstavljaju dugoročnu konkurentsku prednost. Prednost nastaje povezivanjem javnih, poslovnih i industrijskih podataka s domaćim znanjem, iskustvom i razumijevanjem pojedinih tržišta.
Razvoj umjetne inteligencije mijenja i potrebe tržišta rada. Umjesto nestanka ICT zanimanja očekuje se promjena strukture potrebnih vještina. Jednostavniji poslovi programiranja i kodiranja bit će snažnije automatizirani, ali će rasti potražnja za stručnjacima koji razumiju integraciju sustava, podatke, sigurnost, poslovne procese i primjenu umjetne inteligencije u konkretnim industrijama.
„Tvrtke okupljene oko HUP ICT-a stavile su se na raspolaganje gospodarstvu i javnom sektoru da sve ono što je dobro unutar ICT sektora iskoriste kao polugu rasta i razvoja društva u cjelini. Upravo zbog toga organizirali smo platformu i konferenciju Digitalna revolucija koja služi razmjeni dobrih primjera implementacije tehnologija, ali i inicijativu 'AI Business inovation spirit' kojom naši mentori pomažu tvrtkama da pripreme vlastite planove implementacije AI i transformacije poslovanja“, izjavio je Bojan Hadžisejdić, voditelj HUP-ove koordinacije za umjetnu inteligenciju.
Zbog toga zabrinjava pad interesa za računalne i inženjerske studije. Hrvatska trenutačno ima približno pet posto ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih, dok je strateški cilj do 2032. približavanje udjelu od osam posto. Ostvarenje tog cilja dodatno otežavaju negativni demografski trendovi i smanjivanje broja mladih koji ulaze na tržište rada.
HUP-ICT predlaže nastavak vaučera za obrazovanje, razvoj programa za osobe starije od 50 godina i bržu izradu standarda zanimanja i kvalifikacija. Obrazovni programi moraju se kontinuirano prilagođavati promjenama u industriji, zbog čega suradnja fakulteta, škola, poduzeća i nadležnih ministarstava ne može biti povremena aktivnost, nego trajan proces.
Predloženo je i vraćanje jednostavnih mjera kojima bi se poslodavcima smanjio trošak zapošljavanja mladih bez radnog iskustva. Mala i srednja poduzeća često daju prednost iskusnijim kandidatima jer nemaju dovoljno sredstava za mentorstvo i dugotrajno uvođenje početnika u posao. Ciljane mjere mogle bi olakšati prvo zapošljavanje mladih i omogućiti tvrtkama da više ulažu u njihov profesionalni razvoj.
Hrvatska istodobno mora biti uspješnija u privlačenju i zadržavanju stručnjaka iz drugih država. Zakonske promjene neće biti dovoljne ako postupci sigurnosnih provjera, izdavanja viza i radnih dozvola ostanu spori i nepredvidivi. Poslodavcima i kandidatima potrebni su transparentni rokovi i jednostavniji administrativni postupci.
U budućem europskom financijskom razdoblju Hrvatska će vjerojatno raspolagati s manje bespovratnih sredstava nego tijekom provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Zbog toga će veći naglasak trebati staviti na privlačenje privatnog kapitala, financijske instrumente, komercijalizaciju inovacija i projekte koji imaju jasno mjerljive rezultate.
HUP-ICT pritom upozorava da budući europski fondovi za konkurentnost ne bi smjeli ponoviti model prema kojem najveći dio centraliziranih sredstava završava u nekoliko najvećih članica. Manjim državama i zemljama srednje i istočne Europe trebalo bi osigurati rezervirane alokacije, povoljnije uvjete ili obvezno sudjelovanje u velikim međunarodnim projektima.
Razvoj inovativnih ICT kompanija zahtijeva i stabilniji pravosudni i regulatorni okvir. Investitori moraju imati sigurnost da će se sporovi, dozvole i administrativni postupci rješavati brzo, učinkovito i predvidivo. Bez takve sigurnosti kvalitetne ideje, patenti i početne investicije mogu nastajati u Europi, dok će se njihovo skaliranje i najveći dio dodane vrijednosti preseliti na druga tržišta.
HUP-ICT je svoje preporuke grupirao u pet ključnih područja. Prvo se odnosi na izgradnju i poticanje korištenja širokopojasnog interneta u ruralnim područjima. Drugo obuhvaća poticaje i potpore digitalizaciji hrvatskih poduzeća. Treće je usmjereno na ubrzanu i inovativnu izgradnju javnih servisa. Četvrto obuhvaća razvoj, privlačenje i zadržavanje talenata, dok se peto odnosi na stvaranje konkurentnog okruženja za razvoj inovativnih ICT kompanija.
Ostvarenje tih ciljeva zahtijeva kontinuirano partnerstvo države, gospodarstva i akademske zajednice. Potrebna je i transparentna evaluacija projekata kako bi javnosti bilo jasno koliko je pojedina investicija donijela novih proizvoda, radnih mjesta, izvoza i povećanja produktivnosti. U tom kontekstu važnu ulogu može imati Vijeće za digitalnu transformaciju, kroz koje predstavnici Vlade i gospodarstva periodično analiziraju provedbu mjera.
Zaključak konferencije bio je da Hrvatska više nema opravdanje za sporu digitalnu transformaciju. Digitalna infrastruktura postoji i dodatno se razvija, domaća ICT industrija raste, izvozi i raspolaže stručnim znanjem, a europski izvori financiranja još su dostupni. Nedostaje koordinirana provedba koja će istodobno ukloniti administrativne prepreke, razvijati napredne vještine, otvoriti podatke, modernizirati javne procese i nagraditi projekte koji završavaju konkretnim proizvodima i mjerljivim gospodarskim rezultatima.
Martina Dragičević, voditeljica HUP koordinacije za kibernetičku sigurnost i dopredsjednica HUP ICT-a, A1 Hrvatska
„Operatori se na terenu ne susreću samo s problemima prostornih planova i izdavanja građevinskih dozvola, nego i s parafiskalnim nametima koje određuju lokalne zajednice. Posebno bolna točka je naknada za pravo puta. Potrebno je standardizirati postupanje jedinica lokalne samouprave kako bi krajnji korisnici na vrijeme dobili optičku mrežu. Problemi postoje čak i u ruralnim područjima u kojima se projekti grade bespovratnim sredstvima, jer pojedine lokalne vlasti ne izdaju dozvole u rokovima potrebnima za uspješno korištenje europskog novca. Time se usporavaju projekti koji su izravno namijenjeni građanima tih lokalnih zajednica.“
„Europska komisija odobrila je dodatnu alokaciju od 100 milijuna eura, ali je važno što prije dogovoriti uvjete novog poziva i podijeliti dosadašnja iskustva s nadležnim Ministarstvom. Prije raspisivanja poziva potrebno je provesti novo mapiranje širokopojasne infrastrukture i utvrditi koliko je područja doista ostalo bijelo, odnosno bez odgovarajuće mreže. Prema informacijama kojima sada raspolažemo, tih 100 milijuna eura moglo bi obuhvatiti oko 150.000 kućanstava, a projekti bi se trebali realizirati do kraja 2029. godine. Rokovi su posebno važni zbog dugotrajnih postupaka izmjene prostornih planova i izdavanja građevinskih dozvola. Zato je potrebno što prije započeti pripremu poziva kako se ne bi ponovila kašnjenja iz prethodnog razdoblja.“
Bojan Hadžisejdić, voditelj HUP-ove koordinacije za umjetnu inteligenciju, Nephos
„Kada govorimo o digitalnoj transformaciji, većina se i dalje usredotočuje na riječ digitalno, iako već desetljećima živimo u svijetu u kojem je gotovo sve digitalizirano. Ključ cijele priče zapravo je transformacija. Pitanje je kako promijeniti poslovne modele, procese i način rada, a zatim odabrati alate koji će takvu promjenu podržati. Sama nabava tehnologije nije dovoljna ako organizacija ostane jednaka kao prije. Zato je potrebno osigurati financijske modele za projekte koji imaju smisla i koji mogu pokazati stvaran poslovni rezultat.“
„Hrvatska ima dobro postavljen osnovni skup digitalnih javnih servisa i sustav e-Građani, ali prostor za daljnji napredak i dalje je vrlo velik. Digitalizacija javne uprave mora biti usmjerena na korisničko iskustvo, a ne samo na pretvaranje postojećih postupaka u digitalni oblik. Ako samo primjenjujemo umjetnu inteligenciju bez promjene procesa koji se nalaze ispod tehnologije, samo ćemo brže doći do katastrofe. Najprije je potrebno urediti procese, a zatim tehnologiju koristiti za njihovo ubrzavanje i poboljšavanje. ICT sektor spreman je pomoći državi i poduzećima u takvoj transformaciji.“
Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT-a
„Često se postavlja fatalističko pitanje hoće li ljudi postati suvišni u dobu umjetne inteligencije. Međutim, umjetna inteligencija će istodobno značajno povećati tržište i omogućiti manjim tvrtkama korištenje stručnih sustava koji su im prije bili nedostupni. U ovom svijetu trebat će mnogo više ljudi, samo će njihov skup vještina biti bitno drukčiji nego što je bio do sada. Jednostavnije razine kodiranja vjerojatno neće biti tražene kao prije, ali će rasti potreba za integracijom sustava, implementacijom umjetne inteligencije i razumijevanjem poslovnih procesa. Zato je pogrešna poruka da će softverski inženjeri i programeri postati nepotrebni.“
„U budućem europskom financijskom razdoblju na raspolaganju će biti manje sredstava nego prije, zbog čega je novi fond za konkurentnost iznimno važan. Ne želimo da taj fond funkcionira kao dosadašnji centralizirani programi Europske unije, u kojima je polovicu sredstava povuklo pet najvećih država članica. Takav model dodatno centralizira razvoj i smanjuje mogućnosti manjih članica. Zemljama srednje i istočne Europe trebalo bi omogućiti drukčije uvjete pristupa, rezervirane alokacije ili obvezno partnerstvo u pojedinim vrstama projekata. Europa će biti konkurentnija samo ako se tehnološki i inovacijski kapaciteti ne koncentriraju u nekoliko najrazvijenijih država.“
Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP ICT-a, član Uprave HT-a
„Za nastavak izgradnje širokopojasne infrastrukture alocirano je 100 milijuna eura, dok procijenjena potreba iznosi približno 300 milijuna eura. Istodobno su pravila prema kojima se raspisuju natječaji nastala u prošlom desetljeću i više ne odgovaraju u potpunosti stanju na terenu. U praksi se od operatora traži pokrivanje adresa među kojima se nalaze napuštene kuće, štale i drugi objekti bez stvarnih korisnika. Potrebno je uvesti mogućnost izmjene takvih adresa ili razumnu toleranciju u obuhvatu projekata. Time bi se raspoloživi novac usmjerio prema kućanstvima i područjima u kojima infrastruktura doista nedostaje.“
„Potrebno je jasnije propisati što su jedinice lokalne samouprave, kao nositelji projekata, dužne napraviti kako bi se infrastruktura izgradila u predviđenim rokovima. Operatorima se događa da teško dobivaju dozvole upravo od lokalne vlasti koja je nositelj projekta u kojem bi oni trebali izgraditi mrežu. Riječ je o vremenski ograničenim projektima u kojima se sredstva ne mogu povući ako radovi nisu završeni na vrijeme. Istodobno se operatorima naplaćuju parafiskalni nameti iako grade infrastrukturu od interesa za građane te iste zajednice. Pravila je zato potrebno redefinirati kako bi se raspoloživa sredstva iskoristila učinkovitije.“
Hrvoje Stojić, HUP
„U posljednjih nekoliko godina u IT sektoru kontinuirano raste udio izvoza u ukupnim prihodima. Izvoz je sada premašio 30 posto, što znači da se gotovo trećina ukupnih prihoda ostvaruje na stranim tržištima. U softverskom segmentu taj je udio još veći i približava se polovici ukupnih prihoda. To je iznimno važno za nastavak rasta sektora, ali zahtijeva stalno poboljšavanje konkurentnosti. Jednako je važno razvijati napredne digitalne vještine koje će biti potrebne za primjenu umjetne inteligencije.“
„Hrvatsko gospodarstvo i dalje je u velikoj mjeri servisno orijentirano, s velikim udjelom turizma, trgovine i drugih osnovnih usluga. Imamo manje kompanija koje razvijaju vlastite proizvode i platforme, a upravo je to jedan od razloga slabije konkurentnosti. Cijeli ICT sektor mora proći transformaciju od servisne industrije prema vlastitim proizvodima i digitalnim platformama. To ne znači da servisni dio industrije mora nestati, nego da uz njega treba razvijati više proizvoda veće dodane vrijednosti. Digitalni inovacijski centri mogu pomoći poduzećima da naprave taj prijelaz i vlastito znanje pretvore u skalabilna rješenja.“
Netflix bi do kraja 2031. trebao dosegnuti gotovo 400 milijuna pretplatnika diljem svijeta i tako dodatno učvrstiti poziciju vodeće globalne pretplatničke streaming platforme unatoč sve većoj konsolidaciji industrije. Prognoza Omdije, predstavljena na konferenciji NEM Dubrovnik 2026., pokazuje da će veličina, profitabilnost i doseg publike sve snažnije određivati sljedeću fazu tržišnog natjecanja.
Hrvatska je u proteklih nekoliko godina ostvarila snažan napredak u izgradnji digitalne infrastrukture i razvoju domaćeg ICT sektora, ali se dostupna tehnologija još uvijek ne pretvara dovoljno brzo u veću produktivnost, inovacije i međunarodnu konkurentnost. To je glavna poruka analize stanja digitalizacije Hrvatske i preporuka za ubrzanje digitalne transformacije koju je predstavio HUP-ICT, oslanjajući se na rezultate Europske komisije u okviru programa Digitalno desetljeće i financijske pokazatelje domaće ICT industrije.
Globalni prihod od dronova, uključujući potrošački i komercijalni segment, trebao bi rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 14 posto i do 2035. dosegnuti 77 milijardi dolara, u usporedbi s 2025., procjenjuje Counterpoint Research. Tržište su u početku pokretali hobisti i fotografi koji su dronove koristili za fotografiranje, snimanje videozapisa, stvaranje sadržaja i rekreativno letenje. Poboljšanje kamera i pad cijena dodatno su ih pretvorili u uređaj za svakodnevni život i zabavu.
