Podaci pokazuju da najveći dio problema nije povezan s kratkotrajnim poremećajima u likvidnosti, nego s dugotrajnijom nemogućnošću podmirivanja obveza.
Na kraju lipnja 2026. godine u Hrvatskoj su evidentirane 6.072 pravne osobe s dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanje. Među njima je 2.855 pravnih osoba, odnosno 47 posto ukupnog broja, bilo u blokadi 120 ili više dana. Iako čine manje od polovice evidentiranih dužnika, na njih se odnosi čak 221,4 milijuna eura ili 74,4 posto ukupnog duga pravnih osoba.
Podaci pokazuju da najveći dio problema nije povezan s kratkotrajnim poremećajima u likvidnosti, nego s dugotrajnijom nemogućnošću podmirivanja obveza. Kod pravnih osoba koje nisu plaćale dulje od 120 dana bilo je zaposleno 3.138 radnika, odnosno 34,3 posto svih zaposlenih kod blokiranih pravnih osoba.
Struktura vjerovnika dodatno pokazuje širinu problema. Od ukupnog duga dugotrajno insolventnih pravnih osoba, 80 milijuna eura odnosilo se na obveze prema središnjoj državi, 22,2 milijuna eura prema jedinicama lokalne i područne samouprave, dok je preostalih 119,2 milijuna eura bilo dugovanje prema ostalim vjerovnicima.
Više od polovice pravnih osoba u blokadi duljoj od 120 dana nema nijednog zaposlenog. Takvih je 55,4 posto, a na njih se odnosi 51,9 posto ukupnog iznosa neizvršenih osnova u toj skupini. To upućuje na velik broj formalno aktivnih društava koja više nemaju stvarnu poslovnu aktivnost, ali i dalje imaju evidentirane obveze.
Regionalna analiza pokazuje snažnu koncentraciju duga u Gradu Zagrebu. Na 1.104 zagrebačke pravne osobe koje obveze nisu podmirile 120 ili više dana odnosi se 93,2 milijuna eura duga, odnosno 42,1 posto ukupnog iznosa te kategorije. Kod njih je evidentirano 1.120 zaposlenih.
Na drugom je mjestu Zagrebačka županija s 277 pravnih osoba i 25,3 milijuna eura duga, što predstavlja 11,4 posto ukupnih dugotrajno neizvršenih osnova. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 226 pravnih osoba i 20,2 milijuna eura, odnosno udjelom od 9,1 posto.
Varaždinska županija izdvaja se s 16,4 milijuna eura duga i udjelom od 7,4 posto, iako je ondje evidentirano samo 79 pravnih osoba u blokadi duljoj od 120 dana. Kod njih su zaposlena 442 radnika, što pokazuje da problem u toj županiji obuhvaća manji broj, ali prosječno većih poslodavaca. Primorsko-goranska županija slijedi s 13,1 milijun eura duga i udjelom od 5,9 posto.
Pet vodećih područja zajedno čine gotovo 76 posto ukupnog duga pravnih osoba blokiranih 120 ili više dana. Sam Grad Zagreb i Zagrebačka županija nose više od polovice ukupnog iznosa, što odražava njihovu gospodarsku težinu, ali i izrazitu teritorijalnu koncentraciju financijskih poteškoća.
Podaci Fine pokazuju da broj pravnih osoba sam po sebi nije dovoljan pokazatelj poslovnih rizika. Ključni problem predstavlja trajanje blokade, jer se upravo kod subjekata koji obveze ne podmiruju najmanje četiri mjeseca koncentrira najveći dio duga, značajan broj zaposlenih i najveći rizik za dobavljače, državu i ostale vjerovnike.
Na kraju lipnja 2026. godine u Hrvatskoj su evidentirane 6.072 pravne osobe s dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanje. Među njima je 2.855 pravnih osoba, odnosno 47 posto ukupnog broja, bilo u blokadi 120 ili više dana. Iako čine manje od polovice evidentiranih dužnika, na njih se odnosi čak 221,4 milijuna eura ili 74,4 posto ukupnog duga pravnih osoba.
Na kraju lipnja 2026. godine u Hrvatskoj je evidentirano 13.876 poslovnih subjekata s dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanje, a njihov je ukupni dug iznosio 437,7 milijuna eura.
Na kraju lipnja 2026. godine u Hrvatskoj je evidentirano 13.876 poslovnih subjekata s dospjelim neizvršenim osnovama za plaćanje, a njihov ukupan dug iznosio je 437,7 milijuna eura. U odnosu na kraj svibnja broj blokiranih subjekata povećan je za 0,8 posto, dok je vrijednost neizvršenih osnova porasla za tri posto.
