Tu je i važnost integracijskih okvira i API pristupa koji omogućuju povezivanje novih AI modela s postojećim poslovnim i operativnim sustavima. U telekom industriji to je osobito važno jer operatori više ne mogu ostati tek prijenosna infrastruktura.
Sljedeća faza digitalne transformacije više se ne lomi samo na pitanju uvođenja umjetne inteligencije, nego na tome kako je uvesti sigurno, suvereno, integrirano i energetski održivo. Upravo na tom spoju danas, prema riječima Luqa Niazija, Global Managing Partnera za industrije u IBM-u, nastaje nova arhitektura poslovanja za regulirane sektore, telekome i industrije koje moraju istodobno ubrzati inovacije i zadržati kontrolu nad podacima, procesima i infrastrukturom.
Niazi upozorava da se poslovni svijet nalazi u trenutku kada “AI se danas skalira vrlo brzo diljem svijeta”, ali i da takav rast otvara vrlo konkretna pitanja lokalne usklađenosti, zakonodavstva i operativnog povjerenja. Zato IBM snažno gura pristup koji naziva “suverenost po dizajnu”, oslonjen na Red Hat i OpenShift, kako bi se cloud i AI mogli primijeniti unutar pravila pojedine države ili regije, bez odricanja od globalne konzistentnosti. Posebno je to važno u financijskim uslugama i javnom sektoru, gdje su regulatorni zahtjevi visoki, a prostor za pogrešku minimalan.
U takvom okruženju, tvrdi on, brzina implementacije postaje strateška prednost. “Ono što je prije trajalo šest do devet mjeseci danas se može uspostaviti u nekoliko dana”, ističe Niazi, objašnjavajući da suverenost više ne smije biti prepreka digitalizaciji, nego njezin ugrađeni sloj. Pritom se ne govori samo o jednoj zemlji, nego i o mogućnosti povezivanja više jurisdikcija u sigurne operativne zone, što postaje osobito relevantno unutar europskog regulatornog okvira.
Jednako važan pomak događa se i u samoj primjeni umjetne inteligencije. Niazi kaže da se “pomičemo od razgovora s AI-jem prema tome da AI autonomno operira kroz ključne radne tokove”. To znači da se fokus više ne zadržava na chatbotovima i asistenciji, nego prelazi na agentički AI sposoban prepoznati problem, predložiti rješenje i pokrenuti akciju unutar stvarnih poslovnih procesa. Kao primjer navodi opskrbne lance i telekom mreže, gdje “autonomni agenti” mogu uočiti ograničenja, dati preporuke, a s vremenom dio odluka i automatizirati, uz ljudski nadzor tamo gdje je potreban.
No takva transformacija nije moguća bez duboke integracije sa starijim sustavima. Upravo zato Niazi naglašava važnost integracijskih okvira i API pristupa koji omogućuju povezivanje novih AI modela s postojećim poslovnim i operativnim sustavima. U telekom industriji to je osobito važno jer operatori više ne mogu ostati tek prijenosna infrastruktura. Kako kaže, telekomi imaju priliku prijeći iz uloge “same cijevi za komunikaciju” u “platformu s dodanom vrijednošću”, i to kroz sigurne komunikacije, obradu na rubu mreže, AI usluge, a dugoročno možda i kvantne kapacitete. Ključ pritom nije izolacija, nego suradnja s hyperscalerima i tehnološkim partnerima.
Treći veliki stup promjene je održivost. Niazi otvoreno upozorava da bi zbog eksplozije AI-ja svijet mogao doći u situaciju “brownout” scenarija, odnosno nedostatnih energetskih kapaciteta za rastuće digitalne potrebe. Zato održivost više nije zaseban ESG dodatak, nego preduvjet tehnološkog razvoja. IBM tu vidi prostor u praćenju emisija kroz opskrbni lanac, sigurnom izvještavanju i optimizaciji potrošnje računalnih resursa. Posebno upozorava na “zombie data”, podatke koji troše energiju, a ne donose stvarnu vrijednost, te tvrdi da se njihovim smanjenjem mogu ostvariti značajne uštede.
AI infrastruktura budućnosti neće se graditi samo na snazi modela, nego na sposobnosti da bude usklađena s pravilima, povezana s naslijeđenim sustavima i energetski racionalna. U takvom poretku najviše će dobiti oni igrači koji mogu spojiti suverenost, automatizaciju i suradnju kroz cijeli industrijski lanac vrijednosti.
Brend Forum 2026., koji će se održati od 10. do 12. lipnja u Zagrebu, okupit će stručnjake iz područja marketinga, komunikacija, brendiranja i poslovnog razvoja, a među glavnim govornicima bit će i Dan Herman, autor koncepta FOMO-a, odnosno “straha od propuštanja”, koji je posljednjih godina postao jedan od ključnih pojmova u analizi potrošačkog ponašanja i digitalne ekonomije.
Pod visokim pokroviteljstvom potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske gosp. Branka Bačića, i mnoštvo institucionalnih partnera Elektrotehničko društvo Zagreb (EDZ) organizira 49. međunarodnu konferenciju „EDZ ICT 2026 – Sinergija graditeljstva, elektrotehnike i ICT-a s društvom u cjelini”.
U trenutku kada kibernetički incidenti, regulatorni zahtjevi i pitanje digitalnog povjerenja postaju svakodnevna tema, i za uprave i za IT timove, Span Cyber Security Arena još jednom će pokazati zašto je centralno mjesto okupljanja više od 60 renomiranih domaćih i međunarodnih predavača, donositelja odluka, C-level menadžmenta te vodećih stručnjaka za kibernetičku sigurnost.
