Osobni podatci su svi podatci koji se odnose na vas kao pojedinca i s pomoću kojih vas je moguće identificirati kao fizičku osobu. To su vaše ime i prezime, adresa, OIB, broj osobne iskaznice, adresa elektroničke pošte i telefonski broj. Tu spadaju i IP adresa, lokacija, kolačići na internetu te identifikator vašeg uređaja.
Depositphotos / Ilustracija
"Karla ima 12 godina. Na društvenim mrežama koristi svoje pravo ime. Javno dijeli lokaciju, školu i kućnu adresu. Svakodnevno razmjenjuje poruke s nepoznatim ljudima. Karla ne zna tko je zapravo s druge strane. Ali netko zna tko je ona. I gdje je. Srećom, mama to primijeti. Zajedno postavljaju postavke privatnosti."
Ovako izgleda primjer sretnog ishoda priče o dijeljenju podataka, no Karla nije iznimka, a mnogi roditelji ne primijete i ne znaju što njihova djeca sve dijele na internetu, OBJAŠNJAVA Prof. dr. sc. Marin Vuković s FER-a o krađi podataka, phishingu i kalkulatoru privatnosti koji svakome može pokazati koliko je zapravo izložen.
Naime, samo u 2024. godini otkriveno je više od 1600 lažnih hrvatskih internetskih stranica povezanih s krađom osobnih podataka, a najčešće su na meti adrese, e-mail adrese, lozinke i brojevi kartica. Istovremeno, sve više djece bez znanja roditelja dijeli osobne podatke na internetu.
O opasnostima koje vrebaju na internetu i kako se zaštititi pojasnio nam je prof. dr. sc. Marin Vuković s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Vaša lokacija nije samo lokacija
Osobni podatci su svi podatci koji se odnose na vas kao pojedinca i s pomoću kojih vas je moguće identificirati kao fizičku osobu. To su vaše ime i prezime, adresa, OIB, broj osobne iskaznice, adresa elektroničke pošte i telefonski broj. Tu spadaju i IP adresa, lokacija, kolačići na internetu te identifikator vašeg uređaja.
Postoje i osjetljivije kategorije, kao što su zdravstveni i biometrijski podatci, koji zahtijevaju dodatnu zaštitu kroz posebne mehanizme.
U digitalnoj ekonomiji podatci imaju konkretnu vrijednost. Tvrtke ih koriste za profiliranje korisnika, ciljanje oglasa, predviđanje ponašanja i grupiranje prema interesima. Ako do njih dođu zlonamjerni akteri, mogu ih iskoristiti za prevare, krađu identiteta i lažno predstavljanje. U nekim slučajevima mogu dobiti i pristup vašim korisničkim računima i uslugama.
"Osobni podatci danas vrijede gotovo kao novac, a nekad i više. Razmislite o tome koliko se prevara može izvesti kada netko zna jako puno o vama," kaže Vuković.
Poruka od banke. Samo nije od banke.
Upravo se kroz takve podatke najčešće pokreću internetske prevare.
Phishing je jedan od najčešćih oblika prevare. Radi se o porukama u kojima vam se netko lažno predstavlja, a izgledaju kao da dolaze od banke, dostavne službe ili čak vaših prijatelja, kolega ili članova obitelji. Cilj je navesti vas da kliknete na poveznicu i upišete osobne podatke.
Uz phishing sve su češći i lažni webshopovi, prevare putem oglasnika, lažno predstavljanje te prevare koje iskorištavaju podatke iz kompromitiranih baza. U Hrvatskoj je u posljednje vrijeme sve više prevara putem mobilnih mreža, konkretno SMS-a, WhatsAppa i sličnih kanala.
Kako znati da je vaše dijete izloženo riziku?
Postoje znakovi koje treba prepoznati na vrijeme. Obratite pozornost na neobične poruke, posebno one koje zvuče hitno, prijeteće ili traže od djeteta da nešto odmah klikne, pošalje ili instalira.
Ako dijete mijenja lozinke, skriva poruke ili zatvara zaslon kada uđete u sobu, to može biti znak da nešto nije u redu. Isto tako, ako dobijete obavijest o prijavama u račune koje vi niste napravili, vidite neobične transakcije ili promjene na uređajima, treba reagirati.
Rizik postoji i kada dijete svoje podatke unosi na stranicama ili aplikacijama koje nisu provjerene. Pokušajte to uvijek raditi zajedno.
"Najvažnije je graditi povjerenje i s djetetom pregledavati uređaje, aplikacije i postavke privatnosti. Postavljanje pitanja vlastitom djetetu nije kontrola, nego sigurnost. To je poruka koju djeca najbolje prihvaćaju kada dolazi uz razgovor, a ne kao zabrana," objašnjava Vuković.
Što je kalkulator privatnosti i kako funkcionira?
Kalkulator privatnosti je web aplikacija koja korisnicima pomaže razumjeti koliko podataka ostavljaju kada koriste neku online uslugu i koliki je potencijalni rizik dijeljenja osobnih podataka na internetu.
Postupak je jednostavan. Odaberete scenarij, primjerice registraciju za neku aplikaciju. Zatim označite koje podatke dajete pri toj registraciji i zašto ih aplikacija od vas traži.
Kalkulator tada procjenjuje razinu rizika ako ti podatci postanu dostupni zlonamjernom napadaču. Razina rizika prikazana je grafom te primjerom scenarija koji može nastati ako takvi podatci procure.
Alat nudi više životnih scenarija: registraciju za newsletter, korištenje društvenih mreža, kupnju u online trgovini ili prijavu u aplikaciju. Korisnik označava podatke koje mora obvezno unijeti, na primjer e-mail adresu ili lokaciju, a rezultat je procjena rizika prikazana kroz strip sa scenarijem prevare.
Vizualna priča korisnicima, posebno djeci, olakšava razumijevanje i pamćenje poruke bez da izaziva paniku, jer cilj je osvijestiti, a ne prestrašiti.
"Jezik je jednostavan, a vizualni elementi su privlačni i zanimljivi," kaže Vuković.
Iza jednostavnog sučelja stoji ozbiljna analiza i sustav temeljen na strojnom učenju, treniran na primjerima prevara iz Republike Hrvatske. Alat nije namijenjen samo stručnjacima, već djeci, roditeljima i učiteljima.
Prikuplja li kalkulator vaše podatke?
Ne. Kalkulator privatnosti ne prikuplja niti pohranjuje osobne podatke korisnika. Sve što unosite, odabiri, klikovi i scenariji, ostaje isključivo na vašem uređaju. Podatci se ne šalju nigdje i nitko ih ne može povezati s vama ili vašim djetetom.
"Aplikacija je osmišljena upravo tako da bude sigurna i anonimna. Korisnik može slobodno istraživati i učiti bez straha da netko prati što radi. To je osnovno načelo na kojem je razvijena: povjerenje, sigurnost i privatnost," kaže Vuković.
Kalkulator je razumljiv i djeci i odraslima. Mnogi se iznenade kada vide da ono što smatraju malim, bezazlenim podatkom može imati ozbiljne posljedice.
Pet savjeta za zaštitu osobnih podataka, posebno kada je riječ o djeci
Ne dijelite podatke ako ne znate tko ih prikuplja i zašto. Pazite što instalirate na svoje uređaje jer postoji mnogo zlonamjernih aplikacija. Ne koristite istu lozinku na više mjesta jer ako netko provali jednu, može dobiti pristup i drugim računima. Koristite višefaktorsku autentikaciju gdje god možete. Redovito provjeravajte postavke privatnosti na društvenim mrežama jer su čest izvor prijetnji i lažnih prijateljstava.
Budite kritični prema svemu što traži vaše podatke, posebno ako je zahtjev hitan, brz ili prijeteći.
"Može se dogoditi svima nama i siguran sam da bismo svi nasjeli na dobro smišljenu prevaru napravljenu na temelju puno podataka koje netko zna o nama. Zamislite kakvu priču netko može smisliti ako stvarno zna dosta toga o vama. Zato je najvažnije ne odavati svoje osnovne podatke nijednoj instituciji ili usluzi ako nismo stvarno sigurni kako će se ti podatci koristiti."
prof. dr. sc. Marin Vuković, FER
Djeca dijele više osobnih podataka nego što misle, a oni koji ih prate znaju o njima više nego što bi smjeli. Ne čekajte dokaz da vaše dijete ima problem. Budite tu prije.
Učite zajedno. Sigurnost počinje razgovorom, a zaštita znanjem.
U digitalnoj ekonomiji podatci imaju konkretnu vrijednost. Tvrtke ih koriste za profiliranje korisnika, ciljanje oglasa, predviđanje ponašanja i grupiranje prema interesima. Ako do njih dođu zlonamjerni akteri, mogu ih iskoristiti za prevare, krađu identiteta i lažno predstavljanje. U nekim slučajevima mogu dobiti i pristup vašim korisničkim računima i uslugama.
Amazonova cloud jedinica prijavila je poremećaj u jednoj zoni podatkovnog centra u sjevernoj Virginiji. Problem je bio povezan s povećanjem temperature u objektu i nedostatnom rashladnom snagom dok dodatni kapacitet nije vraćen u rad. Coinbase je izravno povezao degradaciju vlastite platforme s AWS-ovim kvarom, dok je CME prijavio tehničke i latencijske poteškoće. To ovoj vijesti daje težinu koja nadilazi dnevni ritam objava.