INOVACIJA … koraci u uspostavi „Obrnute učionice“

INOVACIJA …  koraci u uspostavi „Obrnute učionice“

Foto: Dražen Tomić

U pretprošloj smo kolumni naveli koje se barijere trebaju savladati pri implementaciji „Obrnute učionice“. U prošloj kolumni smo vidjeli alate pomoću kojih možemo preskočiti ili zaobići te barijere. Kako čitatelj ne bi inovacijskom konzultantu prigovorio da samo teoretizira, idemo konkretno, u nekoliko praktičnih koraka, pojasniti kako se uvodi i provodi FC!

Na stvarnom primjeru ćemo pogledati kako izgleda uvođenje konkretne „Obrnute učionice“. Prvi korak je osigurati dozvolu obrazovnih „vlasti“ na državnoj ili institucionalnoj razini. Za to kod nadležnih nema osobitog sluha, sve se svodi na pojedinačne pokušaje „nadobudnih predavača“. Na primjer, „obrnutu učionicu“ imamo spomenutu samo u kurikulumu predmeta psihologija (vidi OVDJE) ili u nekim školama u okviru obrazovanja nastavnika, primjer iz O.Š. Kajzerica u Zagrebu vidi OVDJE.

Drugi korak je odabir platforme/alata za provođenje FC-a. Neke osnovne škole su u svojem programu rada za 2017/18. godinu predvidjele korištenje konkretnog online FC alata, na primjer škola Grohote „number one“ SW Edmodo. Također imamo priručnik za korištenje Google Drive u „Flipped Classroom“ koji je objavio CARNET.

Nažalost, ovi poticaji su premali da bi nastavnici krenuli u „FC avanturu“ - prema trećem koraku – pripremi podloge za FC metodu u svojim predmetima. Taj korak može biti dosta izazovan, pogotovo ako se ustraje na jednoj problematičnoj mantri FC-a, a to je obvezna primjena video materijala. U našem smo primjeru osporili valjanost ovakvog pristupa. Pokazali smo da je i te kako moguće uspješno provoditi FC i samo pomoću klasičnih on-line materijala (tekstualna predavanja, udžbenici, prezentacije).

Četvrti korak – distribucija gradiva na on-line mediju. On trebao biti vrlo jednostavan pod uvjetom da raspolažemo odgovarajućom internetskom platformom za FC. Uvodno za to treba distribuirati uputu za rad u FC uvjetima.

Na Učenicima/studentima je da provodu peti korak: nakon dobivene nastavnikove obavijesti o objavi gradiva za naredno predavanje mogu na FC platformi proučiti gradivo. Time su se pripremili za nastavu.

Kako bi (po Konfuciju!) bili „uključeni“, odnosno (po The Learning Pyramid!) „participirali“ u nastavi, u objavi nastavnika su ujedno pozvani odabrati neku od predloženih tema i istražiti je dodatno, samostalno putem literature, Interneta. To je bio šesti korak!

Sedmi korak u FC realizaciji također aktivno sudjeluje i polaznik nastave: on/ona piše esej (kratak, pola stranice) u kojem odgovara na pitanja ili razrađuju neki bazični dio gradiva koje je planirano za naredno predavanje. Poželjno je zadavati teme s različitim ili suprotstavljenim opcijama („dileme“), gdje svaku pojedinu zastupa jedan student ili se pak dva studenta stavljaju u „pro“ i „contra“ situaciju.

Po objavi eseja polaznika se u osmom koraku provodi online rasprava na FC platformi: studenti komentarima podupiru, dopunjuju ili osporavaju stanovišta iz eseja ili obrade dileme. U toj raspravi sudjeluje i nastavnik usmjeravajući je . Zbog unaprijed proučenih osnova gradiva predavanja može se organizirati prikaz slučajeva ili timski rad na rješavanju konkretnih problema, a također i projektni rad.

Deveti korak se odvija „u stvarnom svijetu“ na samoj nastavi, gdje polaznik edukacije prezentira svoj esej (dobro je da načini prezentaciju i objavi je uz esej na FC platformi!). Na satu se onda provodi rasprava koju nastavnik moderira i dopunjava „predavanje“ studenta ili učenika.

Deseti, završni korak je ocjenjivanje polaznika nastave na osnovi prethodne aktivnosti. ,e Dobro je unaprijed zadati maksimalni broj bodova u svakom od koraka u kojem učenik ili student sudjeluju. To je odlična motivacija za polaznike edukacije zato što se time u velikoj mjeri zamjenjuju testovi i usmeni ispiti. Ova dosad uobičajena tehnika ispitivanja ionako uglavnom tjera a na „bubanje“ bez razumijevanja a time i brzo zaboravljanje gradiva i nisku upotrebnu vrijednost naučenoga.

JESTE LI ZNALI koja se pitanja standardno postavljaju u predstavljanju inovativnog projekta, kao što je FC u Hrvatskoj?

Najpoznatija takva shema je „5W2H“ i sadrži odgovore na pitanja: What, Why, Who, Where, When, How i How much?

O tome jedan drugi put, a ovdje odgovor na najvažnije (Why?) – svrhu koju postižemo inovativnim konceptom, u ovom slučaju „Flipped Classroom“.

Dakle, ZAŠTO se toliko bavimo s FC-om, koja je njegova svrha, što postižemo implementacijom takvog pristupa u obrazovanju? Već smo jednoj ranijoj kolumni kao „svjedoka“ uzeli Konfucija: njegovo 25 stoljeća staro učenje o obrazovanju preporučuje „uključivanje“. To znači umjesto „ex cathedra“ predavanje gdje su učenici pasivni i ,odmah zaborave gradivo. i Kasnije mukotrpno i neefikasno u „domaćoj zadaći“ pokušaju osvježiti znanje. Puno bolji efekt se postiže ako se odmah na satu aktivnim pristupom drastično povećavamo „stupanj zadržavanja“ znanja. Takvo sudjelovanje sudionika nastave je moguće ako prije predavanja sami nauče osnove gradiva koje će se predavati.

No nije jednostavno „uključiti“ učenike, naročito ako je na „obje strane“ stvorena navika „teacher centered“ umjesto „student centered“ aktivnosti. Sudjelovanje je moguće jedino ako učenik dolazi na nastavu pripremljen, ako prethodno savlada osnove gradiva u koje će na satu biti uključen. Upravo je to bit FC-a, a svrhu su mnogo stoljeća kasnije detaljnije od Konfucija razradili suvremeni pedagozi i prikazali u „Piramidi retencije znanja“:

FC je definitivno metoda participativne (sudjelujuće) poduke! Tu vidimo da grupna rasprava, vježba s konkretnim slučajevima, a naročito poduka drugih donosi i do 10x više zadržanog znanja u usporedbi s „ex cathedra“ predavanjem. Dakle ne 10-20% nego gotovo 1000% više! Ova piramida savršeno odgovara Konfucijevom:

  • Reci mi – zaboravit ću: predavanje
  • Pokaži mi – sjetit ću se: demonstracija
  • Uključi me – znat ću: sudjelovanje kroz praksu i poduku drugih!

Vidjeli smo da se „Obrnuta učionica“ može uspostaviti u deset relativno lakih i svima razumljivih koraka:

Korak

Sadržaj

Sudionici

1.

Dozvole obrazovnih vlasti

Vlast

2.

Odabir platforme

Vlast, institucija, IT

3.

Priprema sadržaja

Nastavnik

4.

Objava na platformi

Nastavnik

5.

Studiranje gradiva

Polaznik

6.

Odabir teme/dileme

Polaznik

7.

Izrada eseja/prezentacije

Polaznik

8.

Online rasprava

Polaznik, nastavnik

9.

Prezentacija i rasprava na satu, moderiranje

Polaznik, nastavnik

10.

Ocjenjivanje na osnovi sudjelovanja

Nastavnik

Kako u tih 10 koraka pripremiti i provesti jednu konkretnu nastavnu jedinicu? To ćemo prikazati u kolumni naredni ponedjeljak na primjeru „Flipped Classroom osnove – uvodno predavanje“. Ta je nastavna jedinica već postavljena na našu FC platformu – običnu Facebook stranicu i svatko je već sada može pogledati, s prvim „eventom“ u kojem je prikazana objava sadržaja predavanja o FC osnovama.

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

KOMENTAR: Odlični rezultati Tele2 u Hrvatskoj

KOMENTAR: Odlični rezultati Tele2 u Hrvatskoj

18.07.2018. komentiraj

Poslovni rezultati Tele2 u Hrvatskoj jako su dobri jer ukupni prihodi rastu, a prihodi od prodaje mobilnih usluga imali su dvoznamenkasti rast. To je vrlo pozitivno za trećeg po veličini domaćeg telekom operatera koji se bori s Hrvatskim Telekom i Vipnetom na vrlo zahtjevnom mobilnom tržištu gdje su tarife i opcije nešto što gotovo više nitko ne može poloviti i shvatiti jer je toga toliko da je to postao zahtjevan posao otkriti što je najbolje za korisnika. Kada se u toj borbi pogledaju i podbrendovi dvaju velikih telekoma HT-ovog Bonbona i Vipnetovog Tomata jasno je da je borba bespoštedna za svakog korisnika.

INOVACIJA …  i „Design Thinking“ u praksi

INOVACIJA … i „Design Thinking“ u praksi

17.07.2018. komentiraj

U prethodnoj sam se kolumni referencirao na vrlo zanimljiva predavanja o korištenju Design Thinking metode u edukaciji, koju je održala prof. Alex Scully sa „d.school“ iz Stanforda. Za pojam inovacije je dala jedno vrlo korisno operativno pravilo,  trijadu: „no, but…“, „yes but…“ i „yes, and…“. Time se ukazuje na nužnost pozitivnog pristupa, umjesto uobičajenog hrvatskog „blaming“ (okrivljavanja) reakcije na svaki prijedlog. Takav negativistički pristup u nas je izražen i u odnosu prema inovaciji Bio sam slobodan na vrh nepoželjnog „stanja svijesti“ u reakciji na inovativnu ideju dodati i razinu „No way!“, dakle odbijanje inovacije bez suvišnih „ako i ali“.

KOMENTAR: Što možemo naučiti od nogometaša

KOMENTAR: Što možemo naučiti od nogometaša

16.07.2018. komentiraj

Hrvatska je druga na svijetu i to je činjenica. Željeli smo više svi mi, a pogotovo igrači na terenu. To se dobro vidjelo u suzama i tužnim licima na kraju utakmice. Međutim, sjetite se prosinca prošle godine kada smo igrali doigravanje s Grčkom, kada smo prije toga bili zaista katastrofa i kada je u to vrijeme na klupu sjeo novi izbornik Zlatko Dalić.