Ljudi skloni inovativnim idejama se često njima nekritično oduševljavaju. U odnosu na inovativne ideje oni su:
- nekritičko oduševljeni ili
- neargumentirano odbijaju.
I to je jedan od stotinjak paradoksa koji sudionike u inovacijskom procesu dovodi do dilema u odlučivanju između dviju opcija. Kroz prizmu paradoksa „nekritičkog oduševljavanja vs. neargumentiranog odbijanja inovativne ideje“ se može promatrati i Flipped Classroom (FC) koncept. Na osnovi tekstova u prethodne četiri kolumne:
- INOVACIJA ... „Flipped Classroom“ - Jeti u Hrvatskoj
- INOVACIJA ... i njezina primjena u „Flipped Classroom“ metodi
- INOVACIJA ... „Flipped Classroom“ - Case Study
- INOVACIJA ... „Flipped Classroom“ - Case Study Algebra
bi netko mogao pomisliti da je autor nekritički oduševljen FC-om. Svjestan sam da postoje i manjkavosti FC-metode, ali je najviše u primjeni ograničava ono subjektivno: nesklonost promjenama i neangažiranost sudionika obrazovnog sustava.
„Školnici“, kako jedan apologet klasičnih edukacijski metoda naziva nastavnike, bi trebali biti aktivni promotori i jako se angažirati na implementaciji FC koncepta. Nasuprot tome, oni u velikoj većini nisu spremni prihvatiti promjene. Je li to paušalna ocjena? Baš i nije, jer smo već i ranije dobili dokaz da su zaposlenici u Hrvatskoj među najslabije angažiranim zaposlenicima na svijetu. Gallup istraživanje iz 2014 - vidi OVDJE - pokazuje da je samo Sirija tu lošija od Hrvatske, među 140 zemalja! Slikovito je to prikazano ovako, malo ih vesla u pravom smjeru, većina se odmara, neki veslaju suprotno ili čak pokušavaju prevrnuti čamac:
Ako se nalaz ovog istraživanja jedne ugledne agencije odnosi generalno na sve zaposlenike u Hrvatskoj, nije za očekivati da „školnici“ po angažiranosti tu naročito odskaču na bolje!
Ima i objektivnih barijera implementaciji FC metode. Kao i u mnogim drugim stvarima, istraživanje ove teme na Internetu rezultira slatko-kiselim ishodom:
- Slatko je da se nalazi bogat izvor relevantnih informacija (preko 200.000 hitova za pretraživanje: „flipped classroom“ barriers challenges!), ali
- kiselo je da je u tolikoj množini materijala teško odabrati na što se osloniti, a za studiranje svih bi trebalo nekoliko godina!
I to je zanimljiv paradoks ostvarene inovacije: nekad se moralo ići u sveučilišnu knjižnicu da bi se proučila literatura, a danas se to radi preko Interneta iz naslonjača u kući. Problem je što se nekad u knjižnici s mukom našlo nekoliko knjiga, a danas se nađe i preko milijun različitih izvora na istu temu, pa vi to proučite!
Kako riješiti dilemu proizašlu iz ovog paradoksa: koje izvore izabrati za izradu korisne upute o problemima (dakle barijerama i izazovima) za FC tj. „Obrnutu učionicu“? Izbor od stotina tisuća tekstova sam pokušao ograničiti na način koji jamči reprezentativnost, odnosno relevantnost. U okviru „Jeste li znali?“ je dan pregled kako se prema barijerama i izazovima FC-a odnose svjetski najbolje rangirana sveučilišta.
JESTE LI ZNALI da sva svjetski visokorangirana sveučilišta široko primjenjuju i snažno promoviraju FC metodu? U tablici „The Times World University Rankings“ navodimo najboljih pet za ranking u 2018. godini.
Ovdje je tablica pet najboljih sveučilišta. Llinkovi ukazuju na njihovu promociju i primjenu Flipped Classroom metode i naša sveučilišta na tom popisu:
Daleko sam od zaključka da su naša sveučilišta loše rangirana zbog toga jer ne koriste FC. Ipak neki kauzalitet ovdje mora postojati. FC je inovacija u metodici poduke („Teaching“) u čemu su naša sveučilišta vrednovana sa 17-20 bodova od mogućih 100. Vodeća sveučilišta su ocijenjena s 86-90 bodova. Ona inoviraju u nastavnoj metodici pri čemu je primjena FC-a svakako jedan od pokazatelja. On nije morao biti ekspliciran u vlastitom bodovanju Times Higher Education analize, ali je zbog izostanka inovacije u nastavi očito kvaliteta poduke ocijenjena kod nas čistom jedinicom. Splitsko sveučilište je sa 16,8 bodova na 76. mjestu odostraga (od 1000 ocjenjivanih sveučilišta u svijetu)!
Slijedi sažetak navoda iz literature vodećih sveučilišta za Flipped Classroom metodu, u obliku popisa 10 aktivnosti koje su nužne za savladavanje barijera i izazova:
- Upoznavanje studenata i nastavnika s novom metodom i pripadnim alatima
- Izrada video materijala i konverzija off-line materijala u on-line okoliš
- Postavljanje realističnih zadaća za rad izvan učionice
- Definiranje sadržaja za učenje i raspravu on-line i u učionici (osnove online, detalji u učionici!)
- Postavljanje razumljivih i savladivih projekata za praktičan rad
- Organizacija timskog rada u učionici
- Prilagođavanje sustava ocjenjivanja na osnovi FC aktivnosti i rezultata
- Raspoloživost infrastrukture za studente, nastavnike i u učionici
- Primjeren omjer vremenskih utrošaka za online i učioničke aktivnosti (za studente i nastavnike)
- Uspostava ravnoteže između studentskog individualnog rada, suradnje, peer-2-peer evaluacije, rada s nastavnikom.
Ovako dugačak popis aktivnosti za savladavanje barijera i izazova su napredni obrazovni sustavi odavno apsolvirali! Kod nas je na djelu očito kombinacija subjektivnih slabosti u pogledu inovativnosti i angažiranosti zajedno s objektivnim problemima (npr. nedostatak infrastrukture) učinila svoje. No upravo napredni alati koji se mogu koristiti u načinu rada FC-a mogu riješiti mnoge prepreke. O tome kako se mogu nadvladati izazovi u FC-u primjenom odgovarajućih alata, više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant