INOVACIJA … barijere i izazovi u „Flipped Classroom“ metodi

INOVACIJA …  barijere i izazovi u „Flipped Classroom“ metodi

Foto: Dražen Tomić

Ljudi skloni inovativnim idejama se često njima nekritično oduševljavaju. U odnosu na inovativne ideje oni su:

  • nekritičko oduševljeni ili
  • neargumentirano odbijaju.

I to je jedan od stotinjak paradoksa  koji sudionike u inovacijskom procesu dovodi do dilema u odlučivanju između dviju opcija. Kroz prizmu paradoksa „nekritičkog oduševljavanja vs. neargumentiranog odbijanja inovativne ideje“  se može promatrati i Flipped Classroom (FC) koncept. Na osnovi tekstova u prethodne četiri kolumne:

  1. INOVACIJA … „Flipped Classroom“ - Jeti u Hrvatskoj
  2. INOVACIJA … i njezina primjena u „Flipped Classroom“ metodi
  3. INOVACIJA … „Flipped Classroom“ – Case Study
  4. INOVACIJA … „Flipped Classroom“ – Case Study Algebra

bi netko mogao pomisliti da je autor nekritički oduševljen FC-om. Svjestan sam da postoje i manjkavosti FC-metode, ali je najviše  u primjeni ograničava  ono subjektivno: nesklonost promjenama i neangažiranost sudionika obrazovnog sustava.

„Školnici“, kako jedan apologet klasičnih edukacijski metoda naziva nastavnike, bi trebali biti aktivni promotori i jako se angažirati na implementaciji FC koncepta. Nasuprot tome, oni u velikoj većini nisu spremni prihvatiti promjene.  Je li to paušalna ocjena? Baš i nije, jer smo već i ranije dobili dokaz da su zaposlenici u Hrvatskoj među najslabije angažiranim zaposlenicima na svijetu. Gallup istraživanje iz 2014 - vidi OVDJE – pokazuje da je samo Sirija tu lošija od Hrvatske, među 140 zemalja!  Slikovito je to prikazano ovako, malo ih vesla u pravom smjeru, većina se odmara, neki veslaju suprotno ili čak pokušavaju prevrnuti čamac:

Ako se nalaz ovog istraživanja jedne ugledne agencije odnosi generalno na sve zaposlenike u Hrvatskoj, nije za očekivati da „školnici“ po angažiranosti tu naročito odskaču na bolje!

Ima i objektivnih barijera implementaciji FC metode. Kao i u mnogim drugim stvarima, istraživanje ove teme na Internetu rezultira slatko-kiselim ishodom:

  • Slatko je da se nalazi bogat izvor relevantnih informacija (preko 200.000 hitova za pretraživanje: „flipped classroom“ barriers challenges!), ali
  • kiselo je da je u tolikoj množini materijala  teško odabrati na što se osloniti, a za studiranje svih bi trebalo nekoliko godina!

I to je zanimljiv paradoks ostvarene inovacije: nekad se moralo ići u sveučilišnu knjižnicu da bi se proučila literatura, a danas se to radi preko Interneta iz naslonjača u kući. Problem je što se nekad   u knjižnici s mukom našlo nekoliko knjiga, a danas se nađe i preko milijun različitih izvora na istu temu, pa vi to proučite!

Kako riješiti dilemu proizašlu iz ovog paradoksa: koje izvore izabrati za izradu korisne upute o problemima (dakle barijerama i izazovima) za FC tj. „Obrnutu učionicu“? Izbor od stotina tisuća tekstova sam pokušao ograničiti na način koji jamči reprezentativnost, odnosno relevantnost. U okviru „Jeste li znali?“ je dan pregled kako se prema barijerama i izazovima FC-a odnose svjetski najbolje rangirana sveučilišta.

­­­­­­­­­JESTE LI ZNALI da sva svjetski visokorangirana sveučilišta široko primjenjuju i snažno promoviraju FC metodu? U tablici „The Times World University Rankings“ navodimo najboljih pet za ranking u 2018. godini.

Ovdje je tablica pet najboljih sveučilišta. Llinkovi ukazuju na njihovu promociju i primjenu Flipped Classroom metode i naša sveučilišta na tom popisu:

Sveučilište

Broj dokumenata koji spominju „Flipped Classroom“ i sl.

1. University of Oxford

259

2. University of Cambridge

52

3. California Institute of Technology

61

4. Stanford University

278

5. Massachusetts Institute of Technology

477

 

500. Sveučilište u Splitu

0

800. Sveučilište u Zagrebu

0

Daleko sam od zaključka da su naša sveučilišta loše rangirana zbog toga jer ne koriste FC. Ipak neki kauzalitet ovdje mora postojati. FC je inovacija u metodici poduke („Teaching“) u čemu su naša sveučilišta vrednovana sa 17-20 bodova od mogućih 100. Vodeća sveučilišta su ocijenjena s 86-90 bodova. Ona inoviraju u nastavnoj metodici pri čemu je primjena FC-a svakako jedan od pokazatelja. On nije morao biti ekspliciran u vlastitom bodovanju Times Higher Education analize, ali je zbog izostanka inovacije u nastavi  očito kvaliteta poduke ocijenjena kod nas čistom jedinicom. Splitsko sveučilište je sa 16,8 bodova na 76. mjestu odostraga (od 1000 ocjenjivanih sveučilišta u svijetu)!

Slijedi sažetak navoda iz literature vodećih sveučilišta za Flipped Classroom metodu, u obliku popisa 10 aktivnosti koje su nužne za savladavanje barijera i izazova:

  1. Upoznavanje studenata i nastavnika s novom metodom i pripadnim alatima
  2. Izrada video materijala i konverzija off-line materijala u on-line okoliš
  3. Postavljanje realističnih zadaća za rad izvan učionice
  4. Definiranje sadržaja za učenje i raspravu on-line i u učionici (osnove online, detalji u učionici!)
  5. Postavljanje razumljivih i savladivih projekata za praktičan rad
  6. Organizacija timskog rada u učionici
  7. Prilagođavanje sustava ocjenjivanja na osnovi FC aktivnosti i rezultata
  8. Raspoloživost infrastrukture za studente, nastavnike i u učionici
  9. Primjeren omjer vremenskih utrošaka za online i učioničke aktivnosti (za studente i nastavnike)
  10. Uspostava ravnoteže između studentskog individualnog rada, suradnje, peer-2-peer evaluacije, rada s nastavnikom.

Ovako dugačak popis aktivnosti za savladavanje barijera i izazova su napredni obrazovni sustavi odavno apsolvirali! Kod nas je na djelu očito kombinacija subjektivnih slabosti u pogledu inovativnosti i angažiranosti zajedno s objektivnim problemima (npr. nedostatak infrastrukture) učinila svoje. No upravo napredni alati koji se mogu koristiti u  načinu rada FC-a  mogu riješiti mnoge prepreke. O tome kako se mogu nadvladati izazovi u FC-u primjenom odgovarajućih alata, više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

KOMENTAR: Odlični rezultati Tele2 u Hrvatskoj

KOMENTAR: Odlični rezultati Tele2 u Hrvatskoj

18.07.2018. komentiraj

Poslovni rezultati Tele2 u Hrvatskoj jako su dobri jer ukupni prihodi rastu, a prihodi od prodaje mobilnih usluga imali su dvoznamenkasti rast. To je vrlo pozitivno za trećeg po veličini domaćeg telekom operatera koji se bori s Hrvatskim Telekom i Vipnetom na vrlo zahtjevnom mobilnom tržištu gdje su tarife i opcije nešto što gotovo više nitko ne može poloviti i shvatiti jer je toga toliko da je to postao zahtjevan posao otkriti što je najbolje za korisnika. Kada se u toj borbi pogledaju i podbrendovi dvaju velikih telekoma HT-ovog Bonbona i Vipnetovog Tomata jasno je da je borba bespoštedna za svakog korisnika.

INOVACIJA …  i „Design Thinking“ u praksi

INOVACIJA … i „Design Thinking“ u praksi

17.07.2018. komentiraj

U prethodnoj sam se kolumni referencirao na vrlo zanimljiva predavanja o korištenju Design Thinking metode u edukaciji, koju je održala prof. Alex Scully sa „d.school“ iz Stanforda. Za pojam inovacije je dala jedno vrlo korisno operativno pravilo,  trijadu: „no, but…“, „yes but…“ i „yes, and…“. Time se ukazuje na nužnost pozitivnog pristupa, umjesto uobičajenog hrvatskog „blaming“ (okrivljavanja) reakcije na svaki prijedlog. Takav negativistički pristup u nas je izražen i u odnosu prema inovaciji Bio sam slobodan na vrh nepoželjnog „stanja svijesti“ u reakciji na inovativnu ideju dodati i razinu „No way!“, dakle odbijanje inovacije bez suvišnih „ako i ali“.

KOMENTAR: Što možemo naučiti od nogometaša

KOMENTAR: Što možemo naučiti od nogometaša

16.07.2018. komentiraj

Hrvatska je druga na svijetu i to je činjenica. Željeli smo više svi mi, a pogotovo igrači na terenu. To se dobro vidjelo u suzama i tužnim licima na kraju utakmice. Međutim, sjetite se prosinca prošle godine kada smo igrali doigravanje s Grčkom, kada smo prije toga bili zaista katastrofa i kada je u to vrijeme na klupu sjeo novi izbornik Zlatko Dalić.