INOVACIJA … angažman i participacija građana

INOVACIJA …  angažman i participacija građana

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

LiquidFeedback i CitizenLab su odlične platforme za pomak demokracije od čisto reprezentativne (19. stoljeće!) prema oblicima primjerenijim 21. stoljeću. Takva je društvena inovacija lako ostvariva postojećim tehnološkim rješenjima, prije svega inačicama mreža socijalnih medija. Nažalost, razina posvećenosti takvom napretku je globalno na niskoj razini. Zato jače sudjelovanje građana postoji samo kao prikupljanje korisnih ideja većim dijelom socijalno infrastrukturnog karaktera na razini (smart) gradova, te angažiranje zaposlenika u nekim tvrtkama koje od svojih zaposlenika , opet primarno radi prikupljanja ideja, .

Osim on-line usluge koju nudi CitizenLab u blogu se objašnjavaju i osnovni pojmovi – ovdje nas zanima razlika između građanskog angažmana i participacije. U članku OVDJE, osnovnu razliku između ova dva pojma autori prikazuju ovako:

Cilj je isti: poboljšanje usluge za građane i javne politike/programi. Način kako se cilj ostvaruje je različit:

  • Angažman: građani se „angažiraju“ od strane vlasti i komunikacija je formalna.
  • Participacija: građani  imaju inicijativu i komunikacija je slobodna, neformalna.

Prijevod na izvorno hrvatske riječi jasno pokazuje razliku:

Angažman: obvezivanje, obveza, obvezatnost, služba, redovna dužnost, uporaba ljudskih i drugih resursa

Participacija:  sudjelovanje, udjel ili imanje/uzimanje udjela

U ovom kontekstu dobro je podsjetiti se diskusije oko participativne demokracije. U užem (pravom!) smislu, ona se ne odnosi (samo) na sudjelovanje u izborima (glasača), nego na njihovu mnogo aktivniju ulogu.  Kao dobar primjer za terminološko određenje angažmana građana u nas, gdje se demokracija gotovo isključivo  poima kao predstavnička, možemo navesti https://savjetovanja.gov.hr/ .

Autori ove promocije e-Savjetovanja uistinu ne navode pojam „sudjelovanja“, nego „savjetovanje“ i „uključivanje“. To prema diferencijaciji angažman/participacija spada u domenu angažmana:

  • iako je cilj poboljšanje usluge građanima (bolji zakoni),
  • građani se uključuju pozivom od strane vlasti (ministarstva),

komunikacija je isključivo formalna (preko zadanog obrasca i komentara u okviru teksta nacrta propisa koji je dan na savjetovanje).

Građani u e-Savjetovanju ne mogu dati neki svoj kreativni prijedlog ili novi koncept, a diskreciono je pravo inicijatora (ministarstva) prihvatiti samo one prijedloge koje inicijator nađe prikladnima čak iako ih je predložilo 100% uključenih. Iz osobnog iskustva navodim da se prihvaćaju samo prijedlozi „kozmetičke“ naravi.

Iako je e-Savjetovanje značajan napredak, ipak je sve to daleko od ideala demokracije u 21. stoljeću budući da postoje tehnička sredstva koja omogućuju da građani uistinu sudjeluju u odlučivanju i to na dva načina:

  • putem svojih pravih delegata, dakle onih kojima su povjerili svoj glas za određenu odluku, određeno područje ili generalno, a sve tako dugo dok taj delegat uistinu zastupa njihove prijedloge ili
  • posve neposredno svojim glasom „za“ ili „protiv“ neke odluke, s ili bez obrazloženja.

JESTE LI ZNALI da su rješenja koja omogućuju funkcioniranje „liquid democracy“ (podvrsta delegativne demokracije) u stvari specijalizirane mreže socijalnih medija (MSM). Ta novovjeka tehnološka inovacija (sjetimo se da je Facebook kao najizraženiji primjer MSM-a još nije niti „punoljetan“ – pokrenut je 2004. godine) uistinu omogućuje ne samo angažman, nego i participaciju u svojem izvornom smislu. Sudjelovanje u MSM (općoj ili specijalističkoj, kao što je „liquid democracy“) može biti participacija jer omogućuje obje ranije spomenute osnovne operativne značajke:

  • inicijativa je kod građana
  • komunikacija je neformalna.

Riječ može je podcrtana zato što sami korisnici MSM-a određuju razinu svoje angažiranosti/participacije. Te razine nisu baš strogo definirane, autor ovih redaka predlaže sljedeću strukturu, koja se uklapa u diferencijaciju angažman/participacija:

ANGAŽMAN:

  • čitanje postova
  • lajkanje
  • komentiranje
  • odgovaranje

PARTICIPACIJA:

  • davanje protu/prijedloga
  • kreiranje stranica s vlastitim konceptima
  • elaboracija rješenja
  • provođenje rješenja

CitizenLab u spomenutom blog-članku navodi tri primjera participacije u zajednicama vrlo različitog stupnja razvijenosti:

Sudjelovanje građana u donošenju proračuna u New York City, postizanje dogovora oko državnih politika u Irskoj i poboljšanje kvalitete života građana u Mozambiku:

Napominjem da za  sudjelovanje građana u donošenju odluka MSM nije neophodna. Prvi korak je raspolagati pravim informacijama, za što je dovoljan obični Internet i malo vještine u pretraživanju. Primjer takvog angažmana, koji vodi do participacije prikazan je u kolumni naredni ponedjeljak.

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

KOMENTAR: HT stabilno, ali kreće nova transformacija

KOMENTAR: HT stabilno, ali kreće nova transformacija

25.07.2019. komentiraj

Poslovni rezultati najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma pokazuju stabilnost s obzirom na vrlo izazovnu tržišnu utakmicu, ali i dokazuju da će doći do promjena koje dolazi s novim predsjednikom Uprave Konstantinos Nempisom koji je kompaniju preuzeo na početku drugog kvartala ove godine.

RFID – temelj uredske sigurnosti?

RFID – temelj uredske sigurnosti?

24.07.2019. komentiraj

Bili svjesni toga ili ne, svi smo u nekom trenutku u životu koristili RFID. Prvi radioodašiljači korišteni tijekom Drugog svjetskog rata pokrenuli su razvoj te tehnološke grane. Kroz stalnu evoluciju ona je u međuvremenu narasla tako da obuhvaća moderne često korištene ID kartice koje se oslanjaju na radiofrekvencijsku identifikaciju i daljinske ključeve na baterije. U ne tako dalekoj budućnosti možda će ljudi čak koristiti mikročipove ugrađene u tijela da bi se prijavljivali na računala i plaćali na aparatima za kavu i pića. Sveprisutnost RFID-a znači da se njegove prednosti često uzimaju zdravo za gotovo, no ne treba ih podcjenjivati.

KOMENTAR: Zatvoreno jedno poglavlje telekom tržišta u Hrvatskoj – Tele2 odlazi, konačna konsolidacija ili tko će kupiti Optima Telekom

KOMENTAR: Zatvoreno jedno poglavlje telekom tržišta u Hrvatskoj – Tele2 odlazi, konačna konsolidacija ili tko će kupiti Optima Telekom

17.07.2019. komentiraj

Za švedskog vlasnika Tele2 Hrvatska priča je završena. Tele2 AB je odmah na početku svog šestomjesečnog izvješća istaknuo kako Tele2 podaje svoje poslovanje u Hrvatskoj i kao takvog ga smatraju završenim i posebno to ističu tijekom cijelog izvješća. Čak ga i ne prikazuju u grupnim rezultatima nego navode kao „Tele2 Croatia is reported as a discontinued operation for all periods“ odnosno nema više Tele2 Hrvatska kao dijela grupacije.