Hrvatski BDP u prvom tromjesečju porastao za 2,2 posto - na više od 21 milijardu eura

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio je prvu procjenu tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda za prvo tromjesečje ove godine, koja donosi uvid u kratkoročna gospodarska kretanja i realnu stopu rasta u navedenom razdoblju.

Prema službenim izvornim podacima, tromjesečni bruto domaći proizvod realno je veći za 2,2 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Kada se promatraju sezonski prilagođeni podaci, bruto domaći proizvod u odnosu na četvrto tromjesečje 2025. zadržao je istu razinu te bilježi stopu promjene od nula posto, dok je u usporedbi s prvim tromjesečjem 2025. realno veći za 2,4 posto. Vrijednost bruto domaćeg proizvoda u tekućim cijenama za prvo tromjesečje ove godine iznosi 21,176 milijardi eura.  

Promatrano prema rashodnoj metodi na temelju izvornih podataka, u većini kategorija bruto domaćeg proizvoda zabilježen je realan rast, s izuzetkom neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima te ukupnog uvoza i izvoza roba. Izdaci za konačnu potrošnju bilježe realni rast od 1,9 posto, pri čemu je potrošnja kućanstava porasla za 2,6 posto, a potrošnja države za 0,7 posto, dok su izdaci neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima ostvarili pad od dva posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Bruto investicije u fiksni kapital u prvom su tromjesečju ove godine realno porasle za 2,5 posto. Na području vanjskotrgovinske razmjene, izvoz roba i usluga bilježi pad od 1,6 posto, pri čemu je izvoz roba smanjen za 2,3 posto, dok je izvoz usluga porastao za 2,6 posto. Istovremeno, ukupan uvoz roba i usluga bilježi realni pad od 0,3 posto, što je izravna posljedica smanjenja uvoza roba za 1,1 posto, unatoč činjenici da je uvoz usluga u istom razdoblju ostvario rast od 4,8 posto.  

Prema proizvodnoj metodi i izvornim podacima, prva procjena pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost u prvom tromjesečju ove godine ostvarila realni rast od 2,1 posto u usporedbi s istim razdobljem 2025. Statistički podaci pokazuju da je na opći rast bruto dodane vrijednosti najviše utjecao rast realne dodane vrijednosti zabilježen u skupini koja obuhvaća javnu upravu i obranu, obrazovanje te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, kao i u skupini koja uključuje trgovinu, prijevoz i skladištenje, smještaj te pripremu i usluživanje hrane.  

Analiza po pojedinim područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti pokazuje različita kretanja među sektorima, pri čemu najveći realni rast od 4,8 posto bilježi poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Slijedi sektor informacija i komunikacija s rastom od 4,5 posto, dok građevinarstvo bilježi realni porast od 2,8 posto. Područje poslovanja nekretninama također bilježi rast od 2,8 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. U skupini djelatnosti koja obuhvaća javnu upravu, obranu, obrazovanje te zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb ostvaren je rast od tri posto, dok su trgovina, prijevoz, skladištenje, smještaj i ugostiteljstvo porasli za 1,8 posto. Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije bilježe ukupni porast od 1,4 posto, unutar čega je sama prerađivačka industrija ostvarila realni rast od 1,1 posto. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja bilježe blagi rast od 1,2 posto, kao i skupina ostalih uslužnih djelatnosti koja je porasla za 1,2 posto. Nasuprot tome, jedini realni pad bruto dodane vrijednosti u prvom tromjesečju ove godine, u iznosu od 1,1 posto, zabilježen je u sektoru stručnih, znanstvenih, tehničkih, administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti.  

U pogledu dostupnosti statističkih podataka, Državni zavod za statistiku napominje da se od 27. veljače, s objavom podataka za četvrto tromjesečje prethodne godine, kompletne vremenske serije tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda redovito objavljuju u PC-Axis bazi podataka unutar područja namijenjenog BDP-u i nacionalnim računima. Ti tromjesečni računi obuhvaćaju detaljne tablice bruto domaćeg proizvoda prema komponentama, bruto dodane vrijednosti prema djelatnostima, sredstava zaposlenih prema djelatnostima, izdataka za konačnu potrošnju kućanstava prema trajnosti dobara, bruto investicija u fiksni kapital prema glavnoj vrsti imovine te izvoza i uvoza roba i usluga prema skupinama zemalja.