Saznaj više o svom digitalnom tragu - Svaki klik ostaje zauvijek: Zašto brisanje profila ne briše vaš digitalni trag

Zamislite da netko preuzme vaš video s tisuću lajkova i upotrijebi ga za lažnu reklamu. Ili da obrišete profil koji više ne koristite, a poslodavac godinu dana kasnije iskopa vaše stare objave. Ili da kliknete "prihvati sve kolačiće" na nepoznatoj web stranici, a mjesec dana kasnije vaš račun bude hakiran. Nije to filmski scenarij. To se događa i češće nego što mislite.

Internet je ledenjak. Vidimo samo vrh

Prof. dr. sc Igor Kanižaj, stručnjak za medijsku pismenost, koristi metaforu ledenjaka kada objašnjava kako internet zapravo funkcionira. Površinski web, ono što svakodnevno koristimo (Google, YouTube, društvene mreže), čini samo četiri do pet posto ukupnog interneta.

Ispod površine nalazi se duboki web: zaštićeni dijelovi poput e-pošte, studentskih portala ili bankarskih aplikacija iza lozinke. Na samom dnu je tamni web, mali i skriveni dio dostupan samo specijalnim alatima poput Tora, gdje se može djelovati anonimno. Iako tamni web nije uvijek ilegalan, zbog anonimnosti se često povezuje s nezakonitim aktivnostima.

Upravo ta nevidljiva većina interneta mjesto je gdje naši podaci žive dugo nakon što mislimo da smo ih obrisali.

Lajk, scroll, lokacija: algoritam sve bilježi

Digitalni trag nije samo ono što namjerno objavite. To je sve što ostavljamo za sobom na internetu, svjesno ili nesvjesno.

Kad lajkate objavu, aplikacija ne bilježi samo taj lajk. Bilježi i koliko dugo ste je gledali, gdje ste se nalazili i koji uređaj koristite. Algoritmi analiziraju što gledamo, što preskačemo i kada se vraćamo.

Te se informacije prikupljaju, analiziraju i dalje upotrebljavaju. Rezultat su oglasi za cipele koje ste jučer pregledavali na nekoj stranici. Nije slučajnost. Tvrtke koriste te podatke za ciljani marketing, a u krivim rukama isti podaci postaju alat za krađu identiteta.

"Digitalni trag je sve ono što ostavljamo iza sebe na internetu, svjesno ili nesvjesno. Fotografije, komentari, lajkovi, pretrage, pa čak i vrijeme koje provedemo gledajući video – jednom kada se pojavi na internetu, gotovo ga je nemoguće u potpunosti ukloniti", kaže profesor Kanižaj.

Djeca su posebno ranjiva, a roditelji nisu samo promatrači

Prema istraživanjima iz 2024. godine, četrdeset posto djece u Hrvatskoj provodi više od tri sata dnevno na društvenim mrežama.

Algoritmi prate njihovo ponašanje, često bolje od samih roditelja. Kada dijete otvori profil na društvenoj mreži, počinje stvarati svoj digitalni trag. Taj trag ne nestaje, on se širi.

Internet sve pamti, a svaki klik utječe na budućnost. Sadržaji koji danas izgledaju bezazleno, neka objava, komentar ili fotografija, za nekoliko godina mogu postati problem pri zapošljavanju, upisu na fakultet ili u društvenim odnosima.

Obiteljski zakon tu je jasan: roditelji su dužni štititi dijete i u digitalnom prostoru.

"Roditelji nisu i ne smiju biti samo promatrači, već odgovorni vodiči. Djeca oblikuju vlastiti digitalni trag, a roditelji ih trebaju usmjeravati", poručuje profesor Kanižaj.

Hakeri nisu samo filmski negativci u kapuljači

U Hrvatskoj su 2024. zabilježeni slučajevi krađe identiteta u kojima je jedini propust bila slaba lozinka.

Hakeri su zapravo poput digitalnih istraživača, a njihove vještine mogu biti korisne ili štetne. Bijeli hakeri pomažu tvrtkama da pronađu sigurnosne propuste, primjerice testiraju bankovne sustave. Crni hakeri iste propuste iskorištavaju za vlastitu korist, poput krađe podataka. Sivi hakeri nalaze se između: testiraju sustave bez dopuštenja, ali ne uvijek sa zlom namjerom.

Može li se uopće obrisati digitalni trag? Što možete učiniti već danas?

Kratak odgovor: gotovo nemoguće.

Mnogi, pa i odrasli, misle da je dovoljno obrisati objavu i da sadržaj time zauvijek nestaje. No čak i kada obrišete objavu, kopije mogu ostati na poslužiteljima, u digitalnim arhivama ili kod trećih strana.

Zato je prevencija jedino pravo rješenje. Profesor Kanižaj ne završava crnim slikama, nego konkretnim koracima koji su dostupni svakome.

Prvo, educirajte se. HAKOM na svojim stranicama ima vodiče o sigurnom korištenju interneta. Drugo, koristite jake lozinke i dvofaktorsku autentifikaciju, to je prva i najjača obrana. Treće, pregledajte postavke privatnosti na aplikacijama, primjerice isključite lokaciju na fotografijama. Četvrto, razmislite prije svake objave. Ako sliku ne biste pokazali strancu na ulici, nemojte je dijeliti ni online. Peto, koristite VPN za dodatnu zaštitu privatnosti. I šesto, najvažnije: razgovarajte s djecom bez straha i zabrana.

"Djeca trebaju znati da digitalni svijet ne zaboravlja i naučiti štititi svoje podatke. Tvoj digitalni trag, tvoja je priča", zaključuje profesor Kanižaj.

Za kraj: provjerite znanje uz HAKOM

Na web stranicama HAKOM-a možete preuzeti besplatnu brošuru o digitalnom otisku i zajedno s djetetom riješiti kviz "Internet nije baba roga". To je jednostavan način da potaknete razgovor i naučite više.

Povežite znanje, oblikujte budućnost.