Microsoft tvrdi kako se digitalni suverenitet temelji na kontroli, a ne na lokaciji

Microsoft je godinu dana nakon predstavljanja svojih digitalnih obveza za Europu objavio pregled aktivnosti vezanih uz razvoj umjetne inteligencije, cloud infrastrukture, zaštitu podataka i kibernetičku sigurnost na europskom tržištu.

Tvrtka navodi da se rasprava o digitalnom suverenitetu u Europi tijekom posljednje godine promijenila te da se fokus više ne stavlja samo na lokaciju pohrane podataka, nego i na pitanje tko njima upravlja i kontrolira sustave, digitalne identitete, enkripcijske ključeve i modele umjetne inteligencije.

Direktor Microsofta za odnose s vladama Grčke, Cipra, Malte i Adriatic regije Tilemachos Moraitis ocijenio je da lokacija podataka sama po sebi više nije dovoljna garancija kontrole nad digitalnim sustavima. Prema njegovim riječima, u uvjetima geopolitičke nestabilnosti, rastućih kibernetičkih prijetnji i sve šire primjene umjetne inteligencije ključno je mogu li organizacije nastaviti poslovati i u kriznim situacijama te ostaju li njihovi sustavi sigurni, dostupni i obnovljivi u slučaju poremećaja.

Microsoft ističe da je tijekom protekle godine nastavio širiti svoju infrastrukturu u Europi. Nova ulaganja najavljena su u Portugalu, Norveškoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, dok su prethodno prošireni kapaciteti u Danskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Švedskoj, Španjolskoj, Poljskoj i Švicarskoj. Nove cloud regije pokrenute su u Austriji, Danskoj i Belgiji. Tvrtka navodi da do 2027. godine planira povećati svoje kapacitete u Europi za više od 40 posto te upravljati s više od 200 podatkovnih centara na kontinentu. Istodobno ističe cilj da cjelokupna globalna potrošnja energije bude pokrivena obnovljivim izvorima.

U izvješću se navodi i da je obveza digitalne otpornosti postala pravno obvezujući dio ugovora koje je Microsoft sklopio s europskim nacionalnim vladama i Europskom komisijom. Tvrtka je pritom najavila da bi pravnim putem osporila svaki nalog kojim bi se zahtijevala obustava ili prekid njezinih cloud operacija u Europi. Kako navode, dodatnu otpornost sustava trebala bi osigurati partnerstva s tvrtkama Delos Cloud, Capgemini i Accenture. Microsoft također ističe da njegove aktivnosti u Europi nadzire upravni odbor sastavljen isključivo od europskih državljana.

Kada je riječ o zaštiti podataka, tvrtka navodi da je tijekom protekle godine razvila više modela takozvanog suverenog oblaka, uključujući javna, privatna i nacionalna partnerska rješenja. Moraitis je rekao da korisnici na taj način mogu birati razinu kontrole koja odgovara njihovim potrebama, neovisno o tome koriste li cloud, hibridna ili potpuno lokalna rješenja.

Microsoft navodi da je dovršena i proširena inicijativa EU Data Boundary, koja sada obuhvaća i alate umjetne inteligencije za produktivnost, uključujući Copilot. Predstavljena je i usluga Data Guardian, koja predviđa da svaki udaljeni pristup sustavima europskih korisnika od strane Microsoftovih inženjera mora biti odobren i nadziran od osoblja koje se nalazi u Europi te zabilježen u posebnom registru otpornom na manipulacije.

Tvrtka ističe i da ju je istraživačka kuća Forrester u svojoj posljednjoj procjeni proglasila vodećim pružateljem usluga u području suverenog oblaka. Kako bi korisnicima omogućio praktičnu primjenu takvih rješenja, Microsoft je otvorio centre za suverenitet i otpornost u Münchenu, Bruxellesu i Amsterdamu.

U području kibernetičke sigurnosti Microsoft navodi da je njegov Europski sigurnosni program aktivan u 27 zemalja Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Europskog udruženja za slobodnu trgovinu i zemalja kandidatkinja za članstvo u EU. Program vladama pruža obavještajne podatke o prijetnjama temeljenima na umjetnoj inteligenciji te sustav ranih upozorenja.

Prema navodima tvrtke, Microsoftovi stručnjaci koji surađuju s Europolovim Europskim centrom za kibernetički kriminal sudjelovali su u akcijama protiv kibernetičkih prijetnji kao što su Tycoon 2FA, Lumma Stealer i RedVDS. Tvrtka je također pružala sigurnosnu podršku NATO-u, Ukrajini i drugim europskim vladama, uključujući zaštitu izbora i obranu od napada usmjerenih na državne institucije, kompanije i građane. Microsoft navodi da je od početka ruske invazije Ukrajini pružio više od 600 milijuna dolara tehnološke, sigurnosne i financijske pomoći, dok je više od 300 europskih neprofitnih organizacija dobilo podršku putem CyberPeace Institutea.

Tvrtka se osvrnula i na područje razvoja umjetne inteligencije i otvorenog koda. Prema njihovim podacima, gotovo 25 milijuna europskih programera aktivno koristi GitHub. Kroz platformu Microsoft Foundry dostupno je više od 11.000 modela umjetne inteligencije, uključujući modele otvorenog koda i komercijalna rješenja, koji se mogu koristiti u javnim i privatnim cloud okruženjima.

Microsoft je istaknuo i inicijativu LINGUA, kroz koju se u deset europskih zemalja provodi 12 projekata usmjerenih na razvoj skupova podataka za slabije zastupljene europske jezike. Tvrtka također razvija projekte digitalnog očuvanja kulturne baštine, među kojima su digitalna replika pariške katedrale Notre-Dame i suradnja s Vatikanskom knjižnicom na digitalizaciji i analizi povijesnih dokumenata uz pomoć umjetne inteligencije.

Zaključno navode da će nastaviti surađivati s europskim institucijama, regulatorima, korisnicima i poslovnim partnerima kako bi prilagodili svoja rješenja potrebama europskog tržišta te odgovorili na promjene koje donose razvoj umjetne inteligencije i aktualna geopolitička kretanja.